Skip to content

Skip to table of contents

‘Asa, Sihosafate, Hesekaia, Siosaia

Tauhi kia Sihova ‘i he Loto Kakato!

Tauhi kia Sihova ‘i he Loto Kakato!

“‘Eiki, ke ke manatu ‘eku fakafeangai ki he ‘Afiona ‘i he mo‘oni mo e loto haohaoa [pe loto kakato].”—2 TU‘I 20:3.

HIVA: 52, 32

1-3. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e tauhi kia Sihova ‘i he “loto haohaoa” pe loto kakató? ‘Omai ha fakatātā.

KO E kotoa ‘o kitautolú ‘oku tau ta‘ehaohaoa pea fai ‘a e ngaahi fehālaaki. ‘Oku tau fakamālō ‘i hono tokonaki mai ‘e Sihova ‘a e huhu‘í pea ‘okú ne mateuteu ke fakamolemole‘i kitautolu. Ko ia kapau te tau anga-fakatōkilalo mo fakatomala, ‘e lava ke tau kole kiate ia ‘ene fakamolemolé. ‘E lava ke tau fakapapau‘i he‘ikai ke fakafeangai mai ‘a Sihova kia kitautolu “‘o fakatatau mo ‘etau ngaahi angahala.” (Saame 103:10) Neongo ia, kuo pau ke tau “tauhi ki ai ‘aki ‘a e loto haohaoa” pe loto kakato. (1 Kal. 28:9) ‘E lava fēfē ke tau fai pehē neongo ‘etau ta‘ehaohaoá?

2 Ke tokoni‘i kitautolú, ‘e lava ke tau fakahoa ‘a e mo‘ui ‘a Tu‘i ‘Asá mo e mo‘ui ‘a Tu‘i ‘Amasaiá. Na‘e fai ‘e he ongo tu‘í fakatou‘osi ‘a e ngaahi me‘a lelei, ka na‘á na toe fai foki mo e ngaahi fehālaaki koe‘uhí na‘á na ta‘ehaohaoa. Neongo ia, ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú “na‘e haohaoa [pe kakato] ‘a e loto ‘o Asa lolotonga ‘ene mo‘ui.” (2 Kal. 15:16, 17; 25:1, 2; Pal. 17:3) Na‘á ne feinga ma‘u pē ke fakahōifua‘i ‘a Sihova pea na‘á ne “loto haohaoa” pe loto kakato kiate ia. (1 Kal. 28:9) Kae kehe, na‘e ‘ikai ke tauhi ‘a ‘Amasaia kia Sihova ‘i he “loto haohaoa” pe loto kakato. Hili ‘ene ikuna‘i ‘a e ngaahi fili ‘o e ‘Otuá, na‘á ne ‘omi ‘enau ngaahi ‘aitolí pea kamata lotu ki ai.

3 Ko ha taha ‘oku tauhi ki he ‘Otuá ‘i he “loto haohaoa” pe loto kakató ‘okú ne ‘ofa lahi kia Sihova pea loto ke lotu kiate ia ‘o ta‘engata. ‘I he Tohi Tapú, ko e fo‘i lea “loto” ‘oku fa‘a lave ia ki hotau tangata ‘i lotó. ‘Oku kau ai ‘a e anga ‘etau fakakaukaú, me‘a ‘oku tau ‘ofa aí, me‘a ‘oku tau loto ke fai ‘i he‘etau mo‘uí mo e ‘uhinga ‘oku tau fai ai iá. Neongo ‘etau ta‘ehaohaoá, ‘e lava ke tau lotu kia Sihova ‘i he loto kakato. ‘Oku tau tauhi kiate iá koe‘uhí ‘oku tau loto mo‘oni ki ai, kae ‘ikai ko ha me‘a kuo pau ke tau fai pe ko ha me‘a ia ‘oku tau anga‘aki.—2 Kal. 19:9.

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai he taimi ní?

4 ‘E lava ke tau mahino‘i lelei ange ‘a e me‘a ‘oku ‘uhinga ki ai ‘a e tauhi ki he ‘Otuá ‘i he loto kakató ‘aki hono sivisivi‘i ‘a e mo‘ui ‘a ‘Asá pea pehē ki he mo‘ui ‘a e tu‘i faitōnunga kehe ‘e toko tolu ‘o Siutá. Ko Sihosafate, Hesekaia mo Siosaia. Neongo na‘e fai ‘e he tu‘i ‘e toko fā ko ení ‘a e ngaahi fehālaaki, na‘a nau kei fakahōifua‘i ‘a Sihova. Na‘á ne ‘afio‘i ‘enau tauhi kiate ia ‘i he loto kakató. Ko e hā na‘e vakai pehē ai ‘a e ‘Otuá kiate kinautolú, pea ‘e lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki kiate kinautolu?

KO E LOTO ‘O ‘ASÁ “NA‘E HAOHAOA” PE KAKATO KIA SIHOVA

5. Ko e hā na‘e fai ‘e ‘Asa ‘i he taimi na‘á ne hoko ai ko e tu‘í?

5 Ko ‘Asá ko e tu‘i ia hono tolu ‘o Siutá hili ‘a e mavaeua ‘a e fonua ‘o ‘Isilelí ki he pule‘anga ‘Isilelí mo e pule‘anga Siutá. ‘I he taimi na‘e hoko ai ‘a ‘Asa ko e tu‘i ‘o Siutá, na‘á ne fakapapau‘i ke to‘o atu ‘a e lotu loí mo e ‘ulungaanga ta‘etaau fakaefehokotaki fakasino fakalielia mei hono pule‘angá. Na‘á ne faka‘auha ‘a e ngaahi ‘aitoli na‘e lotu ki ai ‘a e kakaí pea kapusi ‘a e kau fe‘auaki ‘i he temipalé. Na‘e a‘u ‘o to‘o ‘e ‘Asa ‘a ‘ene kui fefiné mei hono tu‘unga ko e ‘ma‘itaki pe kuini fehuhú koe‘uhi kuó ne ngaohi ha imisi fakalielia.’ (1 Tu‘i 15:11-13) Na‘e toe fakalototo‘a‘i ‘e ‘Asa ‘a e kakaí ke nau “kumi ki he ‘Eiki” pea talangofua ki he “lao mo e tu‘utu‘uni.” Na‘e fai ‘e ‘Asa ‘a e me‘a kotoa na‘á ne malavá ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau lotu kia Sihova.—2 Kal. 14:4.

6. Na‘e anga-fēfē ‘a e fakafeangai ‘a ‘Asa ‘i he taimi na‘e ‘ohofi ai ‘a Siuta ‘e he kau ‘Itiopeá?

6 Lolotonga ‘a e ‘uluaki ta‘u ‘e hongofulu ‘o e pule ‘a ‘Asá, na‘e ‘ikai ha tau ‘i he pule‘anga Siutá. Na‘e ha‘u leva ‘a e kau ‘Itiopeá mo ‘ene kau sōtia ‘e toko taha miliona mo e saliote ‘e tolungeau ke faitau mo Siuta. (2 Kal. 14:1, 6, 9, 10) Ko e hā na‘e fai ‘e ‘Asá? Na‘e ‘ikai ha‘ane veiveiua ‘e lava ke tokoni‘i ‘e Sihova hono kakaí. Ko ia na‘á ne lotu ‘o kole ‘a e tokoni ‘a Sihová ke nau ikuna ‘i he taú. (Lau ‘a e 2 Kalonikali 14:11.) ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘e fili ‘e Sihova ke ikuna‘i ‘e hono kakaí honau ngaahi filí, na‘a mo e taimi na‘e ‘ikai ke faitōnunga ange ai kiate ia ‘a e ngaahi tu‘í. Na‘á ne fai ení ke fakahaa‘i ko ia ‘a e ‘Otua mo‘oní. (1 Tu‘i 20:13, 26-30) Ka ‘i he taimi ko ení, na‘e tokoni‘i ‘e Sihova hono kakaí koe‘uhí na‘e falala ‘a ‘Asa kiate ia. Na‘e tali ‘e Sihova ‘a e lotu ‘a ‘Asá, pea na‘a nau ikuna ‘i he taú. (2 Kal. 14:12, 13) Ki mui ai, na‘e fai ‘e ‘Asa ha fehālaaki mafatukituki ‘i he taimi na‘á ne kole tokoni ai ki he tu‘i Sīliá, kae ‘ikai kia Sihová. (1 Tu‘i 15:16-22) Neongo ia, na‘e malava ke ‘afio‘i ‘e Sihova ‘a e ‘ofa ‘a ‘Asa ‘iate iá. Ko hono lotó ‘na‘e haohaoa pe kakato he‘ene fakafeangai kia Sihová lolotonga ‘ene mo‘uí.’ ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki ki ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘a ‘Asá?—1 Tu‘i 15:14.

7, 8. ‘E lava fēfē ke ke fa‘ifa‘itaki kia ‘Asa?

7 ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i pe ‘oku tau lī‘oa kakato kia Sihová? ‘E lava ke tau ‘eke hifo kia kitautolu: ‘Te u talangofua kia Sihova na‘a mo e taimi ‘oku faingata‘a aí? ‘Oku ou fakapapau‘i mo‘oni ke tauhi ke ma‘a ‘ene fakataha‘angá?’ Fakakaukau ki he lahi ‘o e loto-to‘a na‘e fiema‘u ‘e ‘Asá kae lava ke ne to‘o atu ‘ene kui fefiné mei hono tu‘unga ko e kuiní! ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, ‘e fiema‘u nai ke ke loto-to‘a ‘o hangē ko ‘Asá. Ko e fakatātaá, fēfē kapau ko ha mēmipa ‘i ho fāmilí pe ko ha kaume‘a ofi ‘oku faiangahala, ‘ikai fakatomala, pea pau ke tu‘usi ai ia mei he fakataha‘angá? Te ke fakapapau‘i ke ‘oua ‘e feohi mo e tokotaha ko iá? Ko e hā te ne ue‘i ho lotó ke ke faí?

8 Hangē ko ‘Asá, ‘i he taimi ‘e ni‘ihi te tau ongo‘i nai ‘oku fakafepaki‘i kitautolu ‘e he tokotaha kotoa pē. Mahalo pē ‘oku fakakata‘aki koe ‘e ho‘o kaungāakó pe kau faiakó koe‘uhí ko e taha koe ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Pe mahalo pē ‘oku fakakaukau ‘a e kakai ‘i he ngāue‘angá ‘okú ke fakasesele koe‘uhí ko ho‘o ki‘i mālōlō mei he ngāué ke ke ‘alu ki ha ‘asemipilī pe koe‘uhí ‘oku ‘ikai te ke fa‘a ngāue ‘ovataimi. ‘I he ngaahi tu‘unga peheé, falala ki he ‘Otuá, ‘o hangē pē ko ia na‘e fai ‘e ‘Asá. Lotu kia Sihova, hoko ‘o loto-to‘a, pea hanganaki fai ‘a e me‘a ‘oku totonú. Manatu‘i na‘e fakaivimālohi‘i ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Asa, pea te ne fakaivimālohi‘i foki mo koe.

9. ‘E lava fēfē ke tau fakahōifua‘i ‘a Sihova ‘i he taimi ‘oku tau malanga aí?

9 Na‘e ‘ikai ke fakakaukau ‘a ‘Asa kiate ia pē; na‘á ne fakalototo‘a‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau “kumi ki he ‘Eiki.” ‘Oku tau tokoni‘i foki ‘a e kakaí ke nau lotu kia Sihova. ‘Okú ne ‘ilo‘i ‘a e taimi ‘oku tau lea ai ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo iá. He fiefia ē ka ko ia ‘i he taimi ‘okú ne ‘ilo‘i ai ‘oku tau fai peheé koe‘uhí ‘oku tau ‘ofa ‘iate ia pea ‘oku tau tokanga ki he kakaí mo honau kaha‘ú!

NA‘E KUMI ‘A SIHOSAFATE KIA SIHOVA

10, 11. ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki kia Sihosafate?

10 Ko e foha ‘o ‘Asa ko Sihosafaté “na‘a ne fou ‘i he ‘alunga ‘o ‘ene tamai ko Asa.” (2 Kal. 20:31, 32) Anga-fēfē? Hangē ko ‘ene tamaí, na‘e fakalototo‘a‘i ‘e Sihosafate ‘a e kakaí ke hokohoko atu ‘enau lotu kia Sihová. Na‘á ne fekau atu ‘a e kau tangata ki he kolo ‘o Siutá ke nau ako‘i ‘a e kakaí mei he “tohi Lao ‘a Sihova.” (2 Kal. 17:7-10) Na‘e a‘u ‘o ne ‘alu ki he fetu‘u ‘i he pule‘anga fakatokelau ‘o ‘Isilelí, ki he kakai ‘i he mo‘unga ‘Ifalemí, ke “fakafoki kinautolu kia Sihova.” (2 Kal. 19:4) Ko Sihosafaté ko ha tu‘i ia “na‘a ne kumi ki he ‘Eiki ‘aki hono loto kotoa.”—2 Kal. 22:9.

11 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku fiema‘u ‘e Sihova ke ako‘i ‘a e kakai kotoa ‘i he māmaní fekau‘aki mo ia, pea ko kitautolu kotoa ‘e lava ke tau tokoni ki he ngāue ko ení. Ko ho‘o taumu‘á ia ke ke kau ‘i he ngāue ko ení ‘i he māhina kotoa pē? Te ke sai‘ia ke ako‘i ‘a e Tohi Tapú ki he ni‘ihi kehé koe‘uhí ke nau kamata mo kinautolu foki ke lotu kia Sihova? ‘Okú ke lotu ‘o fekau‘aki mo ia? Kapau ‘okú ke fai ha feinga, ‘e lava ke tokoni‘i koe ‘e Sihova ke kamata ha ako Tohi Tapu. Te ke loto-lelei ke ako mo ha taha neongo ko ha taimi ia ‘okú ke fiema‘u ai ke ke mālōlō? Pea hangē ko e feinga ‘a Sihosafate ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau toe kamata tauhi kia Sihová, ‘e lava ke tau feinga ke tokoni‘i ha fa‘ahinga kuo ‘ikai ke nau longomo‘ui. Pehē foki, ‘oku fokotu‘utu‘u ‘a e kau mātu‘a ‘o e fakataha‘angá ke ‘a‘ahi mo fai ha tokoni ki he fa‘ahinga na‘e tu‘usi ‘i he feitu‘u ngāue ‘o ‘enau fakataha‘angá ‘a ia kuo nau si‘aki ‘a e tō‘onga‘aki ‘o e angahala ‘i he kuohilí.

12, 13. (a) ‘I he taimi na‘e ongo‘i ilifia ai ‘a Sihosafaté, ko e hā na‘á ne faí? (e) Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau muimui ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sihosafaté?

12 Hangē ko ‘ene tamaí, ‘a ‘Asa, na‘e falala ‘a Sihosafate kia Sihova ‘i he taimi na‘e ha‘u ai ha fu‘u kau tau ke faitau mo Siutá. (Lau ‘a e 2 Kalonikali 20:2-4.) Na‘á ne ilifia pea kole tokoni kia Sihova. ‘I he lotú, na‘á ne fakahaa‘i he‘ikai lava ke ne ikuna‘i ‘a e filí. Na‘á ne toe pehē na‘e ‘ikai ke ne ‘ilo mo hono kakaí ‘a e me‘a ke nau faí. Na‘e ‘ikai ha veiveiua ‘ia Sihosafate ‘e tokoni‘i kinautolu ‘e Sihova. Na‘á ne pehē: “‘Oku hanga homau mata ki he ‘Afiona.”—2 Kal. 20:12.

13 Hangē ko Sihosafaté, ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku ‘ikai nai ke tau ‘ilo ‘a e me‘a ke fai fekau‘aki mo ha palopalema, pea a‘u nai ‘o tau ilifia. (2 Kol. 4:8, 9) Kae manatu‘i ‘a e me‘a na‘e fai ‘e Sihosafaté. ‘I he ‘ao ‘o e kakaí kotoa, na‘á ne lotu kia Sihova ‘o tala ange kiate ia ‘enau ongo‘i vaivaí. (2 Kal. 20:5) ‘E lava ke fa‘ifa‘itaki ‘a e ngaahi ‘ulu‘i fāmilí ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sihosafaté. Kole kia Sihova ke ne tokoni‘i koe mo ho fāmilí ke mou fekuki ai mo e palopalemá pea ‘ilo‘i ‘a e me‘a ke faí. ‘Oua ‘e ongo‘i mā ke fanongo ho fāmilí ki he ngaahi lotu ko ení. Te nau ‘ilo‘i ai ‘a e lahi ho‘o falala kia Sihová. Na‘á ne tokoni‘i ‘a Sihosafate, pea te ne tokoni‘i foki mo koe.

NA‘E FAI MA‘U PĒ ‘E HESEKAIA ‘A E ME‘A NA‘E TOTONÚ

14, 15. Na‘e anga-fēfē ‘a e falala kakato ‘a Hesekaia ki he ‘Otuá?

14 Ko Hesekaiá ko e tu‘i ia ‘e taha na‘á ne “pikitai kia Sihova.” Na‘á ne fai pehē neongo na‘e fokotu‘u ‘e he‘ene tamaí ha fa‘ifa‘itaki‘anga kovi pea lotu ki he ngaahi ‘aitolí. Ko Hesekaiá na‘á ne “laiki ‘a e ngaahi pou tapu, ‘o ne ta hifo ‘a e Asela; pea ne nuiki ‘a e Ngata Palasa ne ngaohi ‘e Mosese,” koe‘uhí na‘e lotu ki ai ‘a e kau ‘Isilelí. Na‘e lī‘oa kakato ‘a Hesekaia kia Sihova. “Na‘a ne tauhi [hokohoko] ‘a e ngaahi tu‘utu‘uni na‘e fai ‘e Sihova kia Mosese.”—2 Tu‘i 18:1-6.

15 Lolotonga ‘a e tu‘i ‘a Hesekaiá, na‘e ‘ohofi ‘e he kau tau mālohi ‘a ‘Asīliá ‘a Siuta pea fakamanamana‘i ke faka‘auha ‘a Selusalema. Ko e tu‘i ‘o ‘Asīliá, ‘a Senakalipe, na‘á ne fakakata‘aki ‘a Sihova pea feinga ke ‘ai ‘a Hesekaia ke tukulolo. Lolotonga ‘a e taimi fakatu‘utāmaki ko iá, na‘e falala kakato ‘a Hesekaia kia Sihova pea lotu ‘o kole ‘ene tokoní. Na‘á ne ‘ilo‘i na‘e mālohi ange ‘a e ‘Otuá ‘i he kau ‘Asīliá pea te ne malava ke fakahaofi hono kakaí. (Lau ‘a e ‘Aisea 37:15-20.) Na‘e tali ‘e he ‘Otuá ‘ene lotú ‘aki ‘ene fekau hifo ha ‘āngelo ke tāmate‘i ‘a e kau sōtia ‘Asīlia ‘e toko 185,000.—‘Ai. 37:36, 37.

16, 17. ‘E lava fēfē ke ke fa‘ifa‘itaki kia Hesekaiá?

16 Ki mui ai, na‘e puke ‘a Hesekaia peá ne mei mate. Lolotonga ‘a e taimi faingata‘a ko iá, na‘á ne kōlenga kia Sihova ke ne manatu‘i ‘ene faitōnungá pea tokoni‘i ia. (Lau ‘a e 2 Tu‘i 20:1-3.) Na‘e fanongo ‘a Sihova ki he lotu ‘a Hesekaiá pea fakamo‘ui ia. ‘Oku tau ‘ilo mei he Tohi Tapú he‘ikai lava he ‘ahó ni ke tau ‘amanekina ha mana mei he ‘Otuá ke fakamo‘ui kitautolu mei he puké pe ‘ai ke tau mo‘ui fuoloa ange. Kae hangē ko Hesekaiá, ‘e lava ke tau falala ki he tokoni ‘a Sihová. ‘E lava ke tau tala kiate ia: “Tauange mo koe, ‘Eiki, ke ke manatu ‘eku fakafeangai ki he ‘Afiona ‘i he mo‘oni mo e loto haohaoa” pe loto kakató. ‘Okú ke tui ‘e tokanga‘i ma‘u pē koe ‘e Sihova, na‘a mo e taimi ‘okú ke puke aí?—Saame 41:3.

17 Ko e hā mo ha toe me‘a ‘e lava ke tau fa‘ifa‘itaki ai kia Hesekaiá? Mahalo ko ha me‘a ‘okú ne fakahoha‘asi ‘a hotau vaha‘angatae mo Sihová pe ko e ‘ikai ke tau toe tauhi kiate iá. Ko e fakatātaá, ‘i he ‘ahó ni ‘oku fakafeangai ‘a e tokolahi ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘o hangē ko ha ngaahi ‘aitolí. ‘Oku nau hakeaki‘i ‘a e kau tu‘u-ki-mu‘á mo e kakai kehe ‘oku ‘ikai ke nau ‘ilo‘í. ‘Oku fakamoleki ‘e he tokolahi ‘a e taimi lahi ‘i hono lau ‘a e fakamatala fekau‘aki mo e kakai peheé mo sio ‘i honau ngaahi taá. Pe te nau fa‘a ngāue‘aki ‘a e mītia fakasōsialé pe ngaahi founga kehe ke fetu‘utaki ai mo e kakai ‘i he ‘Initanetí. Ko hono mo‘oní, ‘oku tau fiefia nai ‘i he fetu‘utaki mo e fāmilí pe ngaahi kaungāme‘a ofí fakafou ‘i he ngaahi founga ko iá. Ka ‘e lava ke mole lahi hotau taimí ‘i he mītia fakasōsialé. ‘E a‘u nai ‘o tau pōlepole kapau ‘oku fakahaa‘i ‘e he kakai tokolahi ‘oku nau sai‘ia ‘i he ngaahi tā pe fakamatala ‘oku tau fokotu‘u ‘i he ‘Initanetí. Pe kapau ‘oku tau ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai ke toe sio ha ni‘ihi ‘i he ngaahi me‘a ko iá, te tau loto-mamahi nai ai. ‘Oku lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e ‘apositolo ko Paulá, ‘Akuila mo Pīsila. ‘Okú ke fakakaukau na‘a nau fakamoleki honau taimí ‘i he ‘aho taki taha ke ‘ilo‘i ‘a e me‘a kotoa pē na‘e fai ‘e he kakaí, tautefito ki he kakai na‘e ‘ikai ke nau tauhi kia Sihová? ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú na‘e “nōfo‘i lahi ‘a Paula ki he folofolá.” Pea ko Pīsila mo ‘Akuilá na‘á na fakamoleki hona taimí ‘i hono malanga‘i mo fakamatala‘i “‘o toe totonu ange ‘a e ‘alunga ‘o e ‘Otuá” ki he ni‘ihi kehé. (Ngā. 18:4, 5, 26) ‘E lava ke tau ‘eke hifo: “‘Oku ou tokanga ke ‘oua te u ‘aitoli‘aki ha tangata? ‘Oku ou faka‘ehi‘ehi mei hono fakamoleki ‘a e taimí ‘i hono fai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku ‘ikai ke fu‘u mahu‘ingá?’—Lau ‘a e ‘Efesō 5:15, 16.

NA‘E TALANGOFUA ‘A SIOSAIA KI HE NGAAHI TU‘UTU‘UNI ‘A SIHOVÁ

18, 19. ‘E lava fēfē ke tau hangē ko Siosaiá?

18 Na‘e toe talangofua ‘a Tu‘i Siosaia ki he ngaahi tu‘utu‘uni ‘a Sihová “‘aki hono loto kotoa.” (2 Kal. 34:31) Ko Siosaiá ko e mokopuna-ua ia ‘o Hesekaiá. ‘I he taimi na‘á ne ta‘u hongofulu tupu aí, “na‘a ne kamata ke feinga [pe kumi] ki he ‘Otua o ‘ene kui ko Tevita.” Pea ‘i he taimi na‘á ne ta‘u 20 aí, na‘e kamata ke ne to‘o atu ‘a e ngaahi ‘aitolí mei Siuta. (Lau ‘a e 2 Kalonikali 34:1-3.) Na‘e feinga mālohi ange ‘a Siosaia ke fakahōifua‘i ‘a Sihova ‘i he tokolahi ‘o e ngaahi tu‘i kehe ‘o Siutá. ‘I he ‘aho leva ‘e taha, na‘e ma‘u ‘e he taula‘eiki lahí ‘a e tohi Lao ‘a e ‘Otuá ‘i he temipalé. Mahalo ko e tohi eni na‘e hiki tonu ‘e Mōsesé! ‘I he taimi na‘e lau ai ia ‘e he sekelitalí kia Siosaiá, na‘á ne ‘ilo‘i ‘a e fiema‘u ke ne fai ‘a e me‘a lahi ange ke tauhi kakato kia Sihová. Na‘á ne toe fakalototo‘a‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau fai ‘a e me‘a tatau. Ko hono olá, ko e kakaí “na‘e ‘ikai te nau afe mei he angimui kia Sihova” lolotonga ‘a e kei mo‘ui ‘a Siosaiá.—2 Kal. 34:27, 33.

19 Kapau ‘okú ke kei si‘i, ‘e lava ke ke fa‘ifa‘itaki kia Siosaia pea feinga ke ‘ilo‘i lelei ange ‘a Sihova. ‘Oku pau pē na‘e ako ‘a Siosaia meia Tu‘i Manase, ‘a ‘ene kui tangata fakatomalá, ‘o pehē ‘oku loto-lelei ‘a Sihova ke fakamolemole. ‘E lava mo koe foki ke ke ako mei he kau ta‘umotu‘a ‘i ho fāmilí mo e fakataha‘angá. ‘E lava ke nau tala atu ‘a e ngaahi me‘a lelei kuo fai ‘e Sihova ma‘a kinautolú. Pehē foki, manatu‘i ‘a e anga ‘o e ongo‘i ‘a Siosaia ‘i he hili ‘ene ako ‘a e me‘a na‘e lea‘aki ‘e he Folofolá. Na‘á ne vēkeveke ke fakahōifua‘i ‘a Sihova pea fai leva ‘a e ngaahi liliu. ‘I ho‘o lau ‘a e Folofolá, te ke toe ongo‘i papau ange nai ai ke talangofua kia Sihova. Ko hono olá, ‘e mālohi ange ai ho kaume‘a mo iá pea te ke ongo‘i fiefia ange ai. Te ke loto leva ke tala ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo Sihova. (Lau ‘a e 2 Kalonikali 34:18, 19.) ‘I he taimi ‘okú ke ako ai ‘a e Tohi Tapú, te ke toe ‘ilo‘i ai ‘a e ngaahi founga ‘e lava ke ke fakalelei‘i ai ho‘o ngāue ki he ‘Otuá. Kapau ko ia, feinga‘aki ho lelei tahá ke ke fai ‘a e ngaahi liliu ko ení, ‘o hangē ko ia na‘e fai ‘e Siosaiá.

TAUHI KIA SIHOVA ‘I HE LOTO KAKATO!

20, 21. (a) Ko e hā ‘a e me‘a na‘e tatau ai ‘a e tu‘i ‘e toko fā na‘a tau lāulea ki aí? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hoko maí?

20 Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he tu‘i ‘e toko fā ko eni ‘o Siutá ‘a ia na‘a nau tauhi kia Sihova ‘i he loto kakató? Na‘e fakapapau‘i ‘e he kau tangata ko ení ke nau fakahōifua‘i ‘a Sihova pea lotu kiate ia ‘i he kotoa ‘enau mo‘uí. Na‘a nau falala kiate ia ‘i he taimi na‘e ‘ohofi ai kinautolu ‘e honau ngaahi fili mālohí. Ko e me‘a mahu‘inga tahá, na‘a nau tauhi kia Sihova koe‘uhí na‘a nau ‘ofa ‘iate ia.

21 Neongo na‘e ta‘ehaohaoa ‘a e tu‘i ‘e toko fā ko ení pea nau fai ‘a e ngaahi fehālaaki, na‘e hōifua ‘a Sihova kiate kinautolu. Na‘á ne vakai ki he me‘a na‘e ‘i honau lotó pea ‘ilo‘i na‘a nau ‘ofa mo‘oni ‘iate ia. Ko kitautolu foki ‘oku tau ta‘ehaohaoa pea fai ‘a e ngaahi fehālaaki. Ka ‘e hōifua mai ‘a Sihova ‘i he taimi ‘okú ne vakai hifo ai ‘oku tau tauhi kiate ia ‘i he loto kakató. ‘I he kupu hoko maí, te tau lāulea ai ki he me‘a ‘e lava ke tau ako mei he ngaahi fehālaaki ‘a e ngaahi tu‘i ko ení.