Skip to content

Skip to table of contents

MEI HOTAU KUOHILÍ

“Fonu Homau Lotó ‘i he Faivelenga mo e ‘Ofa Lahi Ange ‘i ha Toe Taimi ki Mu‘a”

“Fonu Homau Lotó ‘i he Faivelenga mo e ‘Ofa Lahi Ange ‘i ha Toe Taimi ki Mu‘a”

NA‘E kamata ke toe mafana ange ‘a e ‘eá ‘i he pongipongi Falaite ko ia ‘o Sepitema 1922 ‘i he fakatahataha ‘a e fu‘u kakai ‘e toko 8,000 ‘i he holó. Na‘e fanongonongo ‘e he tokotaha-seá ‘o pehē lolotonga ‘a e konga mahu‘inga ko ení, na‘e ‘atā ki ha taha pē ke mavahe, ka he‘ikai ke faka‘atā ha taha ke toe hū mai ki he holó.

Na‘e hiva‘i ‘a e ngaahi hiva ‘i he lolotonga ‘a e “Malanga Fakahīkihiki” na‘e kamata‘akí, hili ia na‘e ‘alu hake ‘a Joseph F. Rutherford ki he tu‘unga malangá. Ko e tokolahi taha ‘o e kau fanongó na‘a nau tangutu pē ‘i he puputu‘u. Ko ha ki‘i tokosi‘i na‘a nau felue‘aki ta‘emanonga holo koe‘uhi ko e mafana ‘a e ‘eá. Na‘e kole fakamātoato atu ‘a e tokotaha-malangá ke nau tangutu ki lalo ‘o fanongo. ‘I he kamata ‘a e malangá, na‘e fakatokanga‘i nai ‘e ha taha ‘a e fu‘u tupenu na‘e takatakai ‘o ha‘i fakalelei pea tautau hifo mei ‘olungá?

Na‘e malanga ‘a Tokoua Rutherford ‘i he kaveinga “‘Oku ofi ‘a e pule‘anga ‘o hēvaní.” ‘I ha houa nai ‘e taha mo e konga, na‘e ongona hono fu‘u le‘ó ‘i he holó kotoa ‘i he‘ene lāulea ki he anga hono fanongonongo ta‘emanavahē ‘e he kau palōfita ‘i he kuonga mu‘á ‘a e teu hoko mai ‘a e Pule‘angá. ‘I he a‘u ki he faka‘osinga ‘o e malangá, na‘á ne ‘eke atu, “‘Okú ke tui kuo kamata pule ‘a e Tu‘i lāngilangi‘iá?” Na‘e tali le‘o-lahi mai ‘a e kau fanongó: “‘Io!”

“Ko ia, mou foki ki he mala‘é, ‘a kimoutolu ko e ngaahi foha ‘o e ‘Otua fungani mā‘olungá!” Ko e lea atu ia ‘a Tokoua Rutherford. “Vakai, ‘oku pule ‘a e Tu‘í! Ko kimoutolu ‘ene kau fakafofonga tu‘uakí. Ko ia ai, tu‘uaki, tu‘uaki, tu‘uaki.”

‘I he taimi pē ko iá, na‘e ‘alu hifo māmālie ‘a e tupenú mei ‘olunga, ‘a ia ‘oku hā ai ‘a e leá ni: “Tu‘uaki ‘a e Tu‘í mo e Pule‘angá.”

“Na‘e fiefia lahi ‘a e kau fanongó,” ko e manatu ia ‘a Ray Bopp. Na‘e fakamatala ‘a Anna Gardner ki he hangē na‘e “ngalulu ‘a e ngaahi saá ‘i he‘enau pasipasí.” “Na‘e tu‘u fakataha hake ‘a e kau fanongó kotoa,” ko e fakamatala ia ‘a Fred Twarosh. Na‘e pehē ‘e Evangelos Scouffas, “Na‘e hangē ia na‘e hiki‘i hake kimautolu ‘e ha fu‘u mālohi mei homau tangutu‘angá, pea mau tu‘u hake mo e lo‘imata‘ia.”

Ko e tokolahi ‘i he fakataha-lahí na‘a nau ‘osi fakamafola ‘a e ongoongo lelei ‘o e Pule‘angá. Ka, na‘e ue‘i kinautolu he taimi ko ení ‘e ha taumu‘a fo‘ou. Na‘e pehē ‘e Ethel Bennecoff na‘e ‘alu atu ‘a e Kau Ako Tohi Tapú “‘oku fonu honau lotó ‘i he faivelenga mo e ‘ofa lahi ange ‘i ha toe taimi ki mu‘a.” Ko Odessa Tuck, ‘a ia na‘e ta‘u 18 ‘i he taimi ko iá, na‘á ne mavahe mei he fakataha-lahí mo fakapapau‘i ke tali ‘a e fakaafe “Ko hai ‘e ‘alú?” Na‘á ne pehē: “Na‘e ‘ikai te u ‘ilo ‘a e feitu‘ú pe foungá pe ko e me‘a ke faí. Ko e me‘a pē taha na‘á ku ‘ilo‘í na‘á ku loto ke hangē ko ‘Aiseá, ‘i he‘ene pehē “Ko au eni! Fekau‘i au!” (‘Ai. 6:8) “Ko e ‘aho mahu‘inga ko iá,” ko e lea ia ‘a Ralph Leffler, “ko e kamata‘anga mo‘oni ia ‘o e feingangāue ko hono tu‘uaki ‘o e Pule‘angá ‘a ia kuo fakahoko ia he ‘ahó ni ‘i he māmaní kotoa.”

Tāne‘ine‘i ke faka‘ilonga‘i ‘i he hisitōliá ‘a e fakataha-lahi ko eni ‘i he 1922 ‘i Cedar Point, Ohio, ko ha maka-maile fakateokalati! Na‘e pehē ‘e George Gangas, “Ko e fakataha-lahi ko iá na‘á ne ‘ai au ke u holi ke ‘oua ‘aupito te u toe li‘aki ha fakataha-lahi.” ‘I he‘ene manatú, na‘e ‘ikai ‘aupito te ne li‘aki ha fakataha-lahi. Na‘e tohi ‘e Julia Wilcox: “‘Oku ‘ikai pē lava ke u fakamatala‘i ‘a e fiefia ‘oku ou ma‘u ‘i he taimi kotoa ‘oku lave ai ‘etau ‘ū tohí ki he fakataha-lahi ‘i Cedar Point ‘i he 1922. ‘Oku ou loto ma‘u pē ke pehē, ‘Mālō Sihova ‘i ho‘o faka‘atā au ke u ‘i aí.’”

‘Oku ngalingali ko e tokolahi ‘o kitautolu he ‘aho ní ‘oku tau ma‘u ‘a e ngaahi manatu melie meimei tatau ki ha fakataha-lahi ‘a ia na‘e mātu‘aki fakafiefia ki hotau lotó pea fakafonu ai kitautolu ‘aki ‘a e faivelenga mo e ‘ofa ki hotau ‘Otua lahí mo ‘ene Tu‘í. ‘I he‘etau fakalaulauloto atu ki he ngaahi manatu melie ko iá, ‘oku toe ue‘i ai kitautolu ke tau pehē, “Mālō Sihova ‘i ho‘o faka‘atā au ke u ‘i aí!”