Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MO‘UÍ

Kuo Faitāpuekina Au ‘i He‘eku Ngāue mo e Kau Tangata Fakalaumālie

Kuo Faitāpuekina Au ‘i He‘eku Ngāue mo e Kau Tangata Fakalaumālie

‘I HE 1930 tupú, na‘e hiki ai ‘eku tamaí mo ‘eku fa‘eé​—ko James mo Jessie Sinclair—​ki he Bronx, ko ha feitu‘u ‘i he Kolo Niu ‘Ioké. Ko e taha ‘o hona ngaahi maheni fo‘oú ko Willi Sneddon, na‘e ha‘u mei Sikotilani, ‘o hangē pē ko kinauá. ‘I ha ngaahi miniti ‘o ‘enau ‘uluaki fetaulakí, na‘a nau talanoa ai fekau‘aki mo honau fāmilí. Ko e ta‘u ia ‘e ua ki mu‘a ke fā‘ele‘i aú.

Na‘e tala ange ‘e he‘eku fa‘eé kia Willie ‘i ha taimi nounou ki mu‘a ‘i he Tau Lahí, na‘e melemo ai ‘ene tamaí mo hono tuonga‘ane lahí ‘i he tau hona vaka toutaí ‘i ha fo‘i maina ‘i he Tahi Hahaké. Na‘e tali ange ‘e Willie, “‘Oku ‘i heli ho‘o tamaí!” Ko Willie ko e taha ia ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, pea ko e founga faka‘ohovale ia na‘e fakafe‘iloaki ‘aki ‘a ‘eku fa‘eé ki he mo‘oni Fakatohitapú.

Ko Willie mo Liz Sneddon

Ko e me‘a na‘e lea‘aki ‘e Willie na‘e loto-mamahi ai ‘a ‘eku fa‘eé he na‘á ne ‘ilo‘i ko ‘ene tamaí ko ha tangata lelei. Ka na‘e hoko atu ‘a Willie ‘o pehē, “‘E sai pē kapau te u tala atu na‘e ‘alu ‘a Sīsū ki heli?” Na‘e manatu‘i ‘e he fine‘eikí ‘a e tui ‘a e siasí, ‘a ia ‘i hono mu‘aki fakaleá na‘e pehē ai na‘e ‘alu hifo ‘a Sīsū ki heli pea na‘e fokotu‘u hake ia ‘i he ‘aho hono tolú. Ko ia na‘á ne fifili, ‘Kapau ko helí ko ha feitu‘u vela ‘a ia ‘oku fakamamahi‘i ai ‘a e fulikivanú, ko e hā na‘e ‘alu ai ki ai ‘a Sīsuú?’ Ko e kamata‘anga eni ‘o e mahu‘inga‘ia ‘a ‘eku fa‘eé ‘i he mo‘oní. Na‘á ne kamata ma‘u ‘a e ngaahi fakataha ‘i he Fakataha‘anga Bronx peá ne papitaiso ‘i he 1940.

Mo ‘eku fa‘eé, pea ki mui ai mo ‘eku tamaí

‘I he taimi ko iá, na‘e ‘ikai ke fai ai ha fakalototo‘a makehe ki he ngaahi mātu‘a Kalisitiané ke nau ako Tohi Tapu mo ‘enau fānaú. ‘I he‘eku kei si‘í, na‘e tokanga‘i ai au ‘e he‘eku tamaí lolotonga hono ma‘u ‘e he‘eku fa‘eé ‘a e ngaahi fakatahá mo kau ‘i he ngāue fakamo‘oní ‘i he ngaahi faka‘osinga uiké. Hili ha ngaahi ta‘u si‘i mei ai, na‘á ne kamata ma‘u mo au ‘a e ngaahi fakatahá fakataha mo ‘eku fa‘eé. Na‘e longomo‘ui ‘aupito ‘eku fa‘eé ‘i hono malanga‘i ‘a e ongoongo leleí pea na‘á ne fai ha ngaahi ako Tohi Tapu mo ha kakai mahu‘inga‘ia. Ko hono mo‘oní, na‘e ‘i ai ha taimi na‘á ne fai ha ni‘ihi ‘o ‘ene ngaahi akó ‘i ha kulupu he na‘e nofo vāofi ‘a ‘ene kau akó. Na‘á ku ‘alu mo ia ‘i he ngāue fakamalangá lolotonga ‘a e taimi tutuku ‘a e akó. ‘I he me‘a ko iá, na‘á ku ako ai ha me‘a lahi fekau‘aki mo e Tohi Tapú mo e founga ke ako‘i ai ki he ni‘ihi kehé ‘a e me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú.

‘Oku ou fakame‘apango‘ia ke lea‘aki ‘i he‘eku kei si‘í, na‘e ‘ikai te u hounga‘ia lahi ‘i he mo‘oní. Na‘á ku fakama‘ama‘a‘i ia. Kae kehe, ‘i he‘eku ta‘u 12 nai, na‘á ku hoko ai ko ha tokotaha malanga ‘o e Pule‘angá pea kau ma‘u pē ‘i he ngāue fakamalangá mei he taimi ko iá ‘o faai mai ai. ‘I hoku ta‘u 16, na‘á ku fakatapui ai ‘eku mo‘uí kia Sihova, pea papitaiso ‘i he ‘aho 24 ‘o Siulai, 1954, ‘i ha fakataha-lahi ‘i Toronto, Kānata.

NGĀUE ‘I HE PĒTELÍ

Ko e fanga tokoua ‘e ni‘ihi ‘i he‘emau fakataha‘angá na‘a nau hoko ‘i he taimi ko iá pe ki mu‘a, ko e ngaahi mēmipa ‘o e fāmili Pētelí. Na‘a nau hoko ko ha tākiekina mālohi kiate au. Ko ‘enau ngaahi malava ‘i he lea mo hono fakamatala‘i ‘a e ngaahi mo‘oni Fakatohitapú na‘e maongo kiate au. Neongo na‘e loto ‘eku kau faiakó ke u hū ki he ‘univēsití, ko ‘eku taumu‘á ‘a‘aku ke u hū ki he Pētelí. Ko ia ai, na‘á ku ‘ave ha tohi kole ki he Pētelí ‘i he fakataha-lahi ko ia ‘i Toronto. Na‘á ku toe ‘ave ha tohi kole ‘i he 1955 ‘i ha fakataha-lahi ‘i he Yankee Stadium, Kolo Niu ‘Ioké. ‘Ikai fuoloa mei ai, ‘i he‘eku ta‘u 17, na‘á ku ma‘u ai ha fakaafe ke kamata ngāue ‘i he Pēteli ‘i Brooklyn ‘i Sepitema 19, 1955. ‘I he ‘aho hono ua ‘o ‘eku ‘i he Pētelí, na‘á ku kamata ngāue ai ‘i he Fakama‘u Tohí ‘i he 117 Adams Street. Na‘e vave ‘a ‘eku ngāue ‘i ha mīsini, ‘a ia na‘e fokotu‘utu‘u ai ‘a e ngaahi konga ‘o e ‘ū tohi peesi ‘e 32 ke maau ki ha mīsini na‘e tuitui ai ‘a e ‘ū tohí.

‘I hoku ta‘u 17, na‘e kamata ai ‘eku ngāue ‘i he Pēteli ‘i Brooklyn

‘I he hili ha māhina ‘i he ngāue Fakama‘u Tohí, na‘e ‘ave au ki he Potungāue Makasiní he na‘á ku poto ‘i he taipé. ‘I he taimi ko iá, na‘e taipe‘i ai ‘e he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘a e tu‘asila sitenisila (fanga ki‘i mata‘ipeleti mētale) ki he kau tukuhau fo‘ou ki he Taua Le‘o mo e ‘Ā Hake! ‘I ha ngaahi māhina si‘i ki mui ai, na‘á ku ngāue ‘i he Potungāue Fakaheká. Na‘e ‘eke mai kiate au ‘e Klaus Jensen, ko e ‘ovasia ‘i he potungāué, pe te u loto ke ‘alu mo e faka‘uli na‘á ne ‘ave ‘a e ‘ū puha tohí ‘i he lolí ki he ngaahi uafu na‘e fakaheka ai ki he feitu‘u kehekehe ‘o e māmaní. Na‘e ‘i ai foki mo e ngaahi tangai makasini ke ‘ave ki he pōsiti ‘ōfisí ke meili ki he ngaahi fakataha‘anga kotoa ‘i ‘Ameliká. Na‘e pehē ‘e Tokoua Jensen ‘okú ne tui ‘e lelei kiate au ‘a e ngāue ko iá. Ko hoku mamafá ko e pāuni pē nai ‘e 125 (kilokalami ‘e 57) pea na‘á ku hangē ha mahele‘i toó. Ko e ngaahi fononga ko ia ki he ngaahi uafú mo e pōsiti ‘ōfisí na‘e tokoni ia ke u ivi mālohi ai. ‘Oku hā mahino na‘e ‘ilo‘i ‘e Tokoua Jensen ‘a e me‘a ‘e lelei kiate aú!

Na‘e toe fakafonu foki ‘i he Potungāue Makasiní ‘a e ngaahi kole makasini ‘a e fakataha‘angá. Ko ia na‘á ku ako ai ‘a e ngaahi lea ‘a ia na‘e pulusi ai ‘etau ‘ū makasiní ‘i Brooklyn ‘o ‘ave ki he ngaahi feitu‘u kehe ‘o e māmaní. Na‘e te‘eki ai ‘aupito ke u fanongo ‘i he ngaahi lea lahi ka na‘á ku fiefia ‘i he ‘ilo‘i ‘oku ‘ave ‘a e ngaahi makasini ‘e laui mano ki he ngaahi feitu‘u mama‘o ‘aupito. Neongo na‘e ‘ikai te u ‘ilo‘i ‘i he taimi ko iá te u ma‘u ‘a e monū ‘o e ‘a‘ahi ki he ngaahi feitu‘u lahi ko iá ‘i he ngaahi ta‘u ka hoko maí.

Mo Robert Wallen, Charles Molohan, mo Don Adams

‘I he 1961, na‘e vahe‘i ai au ke u ngāue ‘i he ‘Ōfisi Pa‘angá na‘e tokanga‘i ‘e Grant Suiter. Hili ha ta‘u ‘e ua ai, na‘e fiema‘u au ki he ‘ōfisi ‘o Nathan Knorr, ‘a ia na‘á ne tataki ‘i he taimi ko iá ‘a ‘etau ngāue ‘i māmani lahí. Na‘á ne fakamatala ko e taha ‘o e fanga tokoua ‘oku ngāue ‘i hono ‘ōfisí ‘e ‘alu ‘o kau ‘i he Ako Fakafaifekau ‘o e Pule‘angá ‘i ha māhina, pea ‘i he hili iá te ne ngāue ‘i he Potungāue Ngāué. Na‘e vahe‘i au ke u fetongi ia pea ngāue fakataha mo Don Adams. Ko e me‘a mālié, he ko Don ‘a e tokoua na‘á ne tali ‘eku tohi kole ki he Pētelí ‘i he fakataha-lahi ‘i he 1955. Ko e ongo tokoua kehe na‘á na ngāue ‘i he ‘ōfisi tatau ko Robert Wallen mo Charles Molohan. Na‘a mau ngāue toko fā ‘o laka hake he ta‘u ‘e 50. Ko e me‘a fakafiefia mo‘oni ‘a e ngāue mo e kau tangata fakalaumālie faitōnunga ko iá!​—Saame 133:1.

Ko ‘eku ‘uluaki ‘a‘ahi sone ki Venisuela, ‘i he 1970

Kamata ‘i he 1970, na‘e vahe‘i ai au ke u fononga ‘i ha ngaahi uike si‘i ‘i he ta‘u ‘e taha pe ua kotoa pē ke ‘a‘ahi ki ha ngaahi ‘ōfisi va‘a ‘o e Sōsaieti Taua Le‘ó, ‘o fai ‘a e me‘a na‘e ui ‘i he taimi ko iá ko e ngaahi ‘a‘ahi soné. Na‘e kau ki heni ‘a e ‘a‘ahi ki he ngaahi fāmili Pēteli mo e kau misinale ‘i māmani lahi, ‘o fai ‘a e fakalototo‘a fakalaumālie, pea vakai‘i ‘a e ngaahi lēkooti ‘a e ‘ōfisi va‘á. Ko ha me‘a fakafiefia mo‘oni ‘a e fetaulaki mo e ni‘ihi na‘a nau ma‘u tohi fakamo‘oni ako mei he ngaahi kalasi ki mu‘a ‘o e Ako‘anga Kiliatí pea ‘oku nau kei ngāue faitōnunga pē ‘i honau ngaahi vāhenga-ngāue mulí! Ko ha monū ia mo ha me‘a fakafiefia ‘a e ‘a‘ahi ki he ngaahi fonua laka hake he 90 ‘i he fekau‘aki mo e ngāue ko iá.

Ko ha me‘a fakafiefia ‘a e ‘a‘ahi ki he fanga tokoua ‘i he Fonua ‘e 90!

NA‘Á KU MA‘U HA KAUME‘A FAITŌNUNGA

Ko e ngaahi mēmipa kotoa ‘o e fāmili Pēteli ‘i Brooklyn na‘e vahe‘i kinautolu ki he ngaahi fakataha‘anga ‘i he feitu‘u Kolo Niu ‘Ioké. Ko e fakataha‘anga na‘e vahe‘i au ki aí ko e Fakataha‘anga Bronx. Ko e ‘uluaki fakataha‘anga ‘i he feitu‘u ko iá na‘e tokolahi pea na‘e mavaeua. Ko e mu‘aki fakataha‘angá na‘e ‘iloa ia ko e Fakataha‘anga Bronx ‘i ‘Olungá, ‘a ia na‘á ku kau ki ai.

‘I he 1960 tupú, ko ha fāmili Lativia ko e Kau Fakamo‘oni ‘a ia na‘a nau ha‘u ki he mo‘oní ‘i he fakatonga ‘o Bronx na‘a nau hiki ki he vahefonua ‘o e fakataha‘anga ko iá. Ko Livija, ‘a e ‘ofefine lahi tahá, na‘á ne hoko ko ha tāimu‘a tu‘uma‘u ‘i he‘ene ‘osi pē mei he akó. ‘I ha ngaahi māhina si‘i mei ai, na‘á ne hiki ki Massachusetts ke ngāue ‘i he feitu‘u na‘e lahi ai ‘a e fiema‘u ‘o e kau malanga ‘o e Pule‘angá. Na‘á ku kamata faitohi kiate ia mo e ongoongo fekau‘aki mo e fakataha‘angá, pea na‘á ne tohi mai ‘o talanoa ki he‘ene lavame‘a ‘i he ngāue fakamalanga ‘i he feitu‘u Boston.

Mo Livija

‘I ha ngaahi ta‘u si‘i mei ai, na‘e fakanofo ai ‘a Livija ko ha tāimu‘a makehe. Na‘á ne loto ke fai ‘a e me‘a lahi na‘á ne malavá ‘i he ngāue ‘a Sihová, ko ia na‘á ne tohi kole ki he Pētelí pea na‘e fakaafe‘i ia ki ai ‘i he 1971. Na‘e hā ngali ko ha faka‘ilonga nai eni meia Sihova! ‘I he ‘aho 27 ‘o ‘Okatopa, 1973, na‘á ma mali ai peá ma ma‘u ‘a e monū ko hono fai ‘e Tokoua Knorr ‘a e malanga ‘o ‘ema malí. ‘Oku pehē ‘i he Palōveepi 18:22: “Ko e tokotaha ‘okú ne ma‘u ha uaifi leleí kuó ne ma‘u ha me‘a lelei, pea ‘okú ne ma‘u ‘a e hōifua ‘a Sihová.” Kuó u ma‘u ai mo Livija ‘a e monū ‘o e ngāue fakataha ‘i he ngāue he Pētelí ‘i he ta‘u ‘e 40 tupu. Pea ‘okú ma hokohoko atu ‘a e tokoni ki ha fakataha‘anga ‘i he feitu‘u tatau ‘i he Bronx.

NGĀUE UMA KI HE UMA MO E FANGA TOKOUA ‘O KALAISÍ

Ko ha me‘a fakafiefia mo‘oni ‘a e ngāue mo Tokoua Knorr. Ko ha tokotaha ngāue ta‘ehela‘ia ia ma‘á e mo‘oní pea na‘á ne hounga‘ia lahi ‘i he kau misinale takatakai ‘i he māmaní. Ko e tokolahi ‘o kinautolú ‘a e ‘uluaki Kau Fakamo‘oni ‘i he ngaahi fonua na‘e vahe‘i kinautolu ki aí. Na‘e mātu‘aki fakamamahi ‘a e sio ki he faingata‘a‘ia ‘a Tokoua Knorr ‘i he kanisaá ‘i he 1976. ‘I he taimi ‘e taha, ‘i he‘ene toka mohengá, na‘á ne kole mai ai ke u lau ange ha fakamatala na‘e teu ke pulusi. Na‘á ne kole ke u ui mai ‘a Frederick Franz koe‘uhi ke ne ha‘u mo ia foki ‘o fanongo ki he lautohí. Na‘á ku toki ‘ilo ki mui koe‘uhi ko e kovi ‘a e sio ‘a e Tokoua Franz, na‘e fakamoleki ‘e Tokoua Knorr ‘a e taimi lahi ‘i hono lau ‘a e fakamatala ko iá kiate ia.

‘I ha ‘a‘ahi sone mo Daniel mo Marina Sydlik ‘i he 1977

Na‘e mate ‘a Tokoua Knorr ‘i he 1977, ka ko e fa‘ahinga na‘a nau ‘ilo‘i mo ‘ofa ‘iate iá na‘a nau fiemālie koe‘uhi ko ‘ene ‘osiki faitōnunga ‘a ‘ene ngāue ‘i he māmaní. (Fkh. 2:10) ‘I he hili iá, na‘e takimu‘a ‘a Tokoua Franz ‘i he‘etau ngāué.

‘I he taimi ko iá, na‘á ku fai ai ‘a e ngaahi ngāue fakasekelitali kia Milton Henschel, ‘a ia na‘á ne ngāue mo Tokoua Knorr ‘i ha ngaahi hongofulu‘i ta‘u. Na‘e fakahaa‘i mai ‘e Tokoua Henschel ko hoku fatongia mu‘omu‘a tahá ‘i he Pētelí ko e tokoni kia Tokoua Franz ‘i ha me‘a pē na‘e fiema‘u. Na‘á ku lau ma‘u pē ‘a e fakamatalá kiate ia ki mu‘a ke pulusí. Na‘e ma‘u ‘e Tokoua Franz ha manatu fakaofo mo ha malava anga-kehe ke ne tokangataha faka‘aufuli ki he me‘a na‘e laú. Ko ha me‘a fakafiefia ‘a e tokoni kiate ia ‘i he me‘á ni ‘o a‘u ki he‘ene ‘osiki ‘ene ngāue ‘i he māmaní ‘i Tīsema 1992!

124 Columbia Heights, ‘a ia na‘á ku ngāue ai ‘i he laui hongofulu‘i ta‘u

Na‘e vave ‘a e ‘alu ‘a e ta‘u ‘e 61 kuó u fakamoleki ‘i he Pētelí. Na‘e fakatou mate ‘a ‘eku ongo mātu‘á ‘okú na faitōnunga kia Sihova, pea ‘oku ou fakatu‘amelie atu ki hono talitali kinaua ki ha māmani lelei ange. (Sione 5:28, 29) ‘Oku ‘ikai ha me‘a ‘i he fokotu‘utu‘u motu‘a ko ení ‘e lava ke fakahoa ki he monū fisifisimu‘a ‘o e ngāue mo e kau tangata mo e kau fefine faitōnunga koe‘uhi ko e kakai ‘a e ‘Otuá takatakai ‘i he māmaní. ‘Oku lava mo‘oni ke u pehē mo Livija ‘i he lolotonga homa ngaahi ta‘u ‘i he ngāue taimi-kakató, “ko e fiefia meia Sihová ‘a [homa] malu‘angá.”​—Neh. 8:10.

‘Oku ‘ikai ha taha ‘e ta‘efiema‘u ‘i he kautaha ‘a Sihová, pea ‘oku hokohoko atu ‘a e ngāue ‘o hono fakamafola ‘a e ngaahi mo‘oni ‘o e Pule‘angá. Ko ha me‘a fakafiefia pea ko ha monū ‘a e ngāue mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine mālohi mo mateaki tokolahi ‘i he faai mai ‘a e ngaahi ta‘ú. Ko e tokolahi taha ‘o e fa‘ahinga pani na‘á ku ngāue mo iá ‘oku ‘ikai te nau kei ‘i heni ‘i he māmaní. Ka ‘oku ou hounga‘ia ‘i he feohi mo e fa‘ahinga fakalaumālie faitōnunga ko iá ‘i he ngāue ‘a Sihová.