Skip to content

Skip to table of contents

Fakatupulekina ‘a e Mapule‘i-Kitá

Fakatupulekina ‘a e Mapule‘i-Kitá

“Ko e fua ‘o e laumālié ko e . . . mapule‘i-kita.”​—KAL. 5:22, 23.

HIVA: 39, 52

1, 2. (a) Ko e hā ‘e lava ke tupu mei he ‘ikai ha mapule‘i-kitá? (e) Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ke tau lāulea ki he mapule‘i-kitá?

KO E mapule‘i-kitá ko ha ‘ulungaanga ia ‘e lava ke tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova ko e ‘Otuá ke tau fakatupulekina. (Kal. 5:22, 23) ‘Oku ma‘u ‘e Sihova ‘a e mapule‘i-kita haohaoa. Kae kehe, ‘oku ‘ikai ke tau ma‘u ia koe‘uhí ‘oku tau ta‘ehaohaoa. Ko hono mo‘oní, ko e ‘ikai ha mapule‘i-kitá ‘oku tupu mei ai ‘a e ngaahi palopalema lahi ‘oku ma‘u ‘e he kakaí he ‘aho ní. Te ne fakatupunga nai ha tokotaha ke ne toloi hono fai ‘o e ngaahi me‘a ‘oku mahu‘ingá pe fakatupunga ia ke kovi ‘ene akó pe ngāué. Ko e ‘ikai ha mapule‘i-kitá ‘e toe iku nai ia ki he leakovi, konā, fakamālohi, vete mali, mo‘ua ‘oku ‘ikai fiema‘u, ma‘unimā ‘e ha me‘a, nofo pilīsone, mamahi fakaeongo, mahaki fetuku ‘e he fehokotaki fakasinó mo e feitama ‘oku ‘ikai fiema‘u.​—Saame 34:11-14.

2 Ko e kakai ‘oku ‘ikai te nau ma‘u ‘a e mapule‘i-kitá ‘oku nau fakatupunga ‘a e ngaahi palopalema kiate kinautolu pea ki he ni‘ihi kehé. Pea ‘i he ‘alu ‘a e taimí, ‘oku hā mahino ‘oku faka‘a‘au ke si‘i ange ‘a e mapule‘i-kita ‘a e kakaí. Kae kehe, ‘oku ‘ikai totonu ke tau ‘ohovale ‘i he me‘á ni, he na‘e tomu‘a tala ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ko e ‘ikai ha mapule‘i-kitá ko e taha ia ‘o e fakamo‘oni ‘oku tau lolotonga mo‘ui ‘i he “ngaahi ‘aho faka‘osí.”​—2 Tīm. 3:1-3.

3. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai kiate kitautolu ‘a e mapule‘i-kitá?

3 Ko e hā ‘oku fiema‘u ai kiate kitautolu ‘a e mapule‘i-kitá? ‘Oku ‘i ai ‘a e ‘uhinga mahu‘inga ‘e ua. ‘Uluakí, ko e kakai ‘oku lava ke nau mapule‘i ‘enau ngaahi ongo‘í ‘oku fa‘a si‘i ange ‘enau ngaahi palopalemá. ‘Oku toe faingofua ange ai ke nau ma‘u ha ngaahi vaha‘angatae lelei pea nau hao ai mei he ongo‘i ‘itá, loto-mo‘uá, pe loto-mafasiá. Uá, ke kei kaume‘a ai pē mo e ‘Otuá, ‘oku fiema‘u ke tau taliteke‘i ‘a e ‘ahi‘ahí pea mapule‘i ‘a e ngaahi holi fehālaakí. Ko e me‘a ia na‘e ‘ikai malava ke fai ‘e ‘Ātama mo ‘Iví. (Sēn. 3:6) ‘I he hangē ko kinauá, ‘oku ma‘u ‘e he kakai tokolahi he ‘ahó ni ‘a e ngaahi palopalema fakalilifu koe‘uhí ko e ‘ikai te nau ma‘u ‘a e mapule‘i-kitá.

4. Ko e hā ‘oku totonu ke hoko ko e fakalototo‘a ki ha fa‘ahinga pē ‘oku nau fāinga ke mapule‘i ‘enau ngaahi holi fehālaakí?

4 ‘Oku mahino‘i ‘e Sihova ‘oku tau ta‘ehaohaoa pea ‘oku faingata‘a ke tau ma‘u ‘a e mapule‘i-kitá. Ka ‘okú ne loto ke tokoni‘i kitautolu ke tau pule‘i ‘etau ngaahi holi fehālaakí. (1 Tu‘i 8:46-50) ‘I hono tu‘unga ko ha Kaume‘a ‘ofá, ‘okú ne fakalototo‘a‘i ‘i he anga-‘ofa ‘a e fa‘ahinga ‘oku faingata‘a ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ke nau mapule‘i ‘enau ngaahi ongo‘í mo e holí. ‘I he kupu ko ení, te tau ako ai mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sihova ‘i he mapule‘i-kitá. Te tau toe lāulea ai ki he ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga lelei mo e kovi mei he Tohi Tapú, pea sivisivi‘i ai ‘a e ngaahi fokotu‘u ‘aonga ‘a ia ‘e lava ke tokoni kiate kitautolú.

FOKOTU‘U ‘E SIHOVA ‘A E FA‘IFA‘ITAKI‘ANGÁ

5, 6. Ko e hā ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘i he mapule‘i-kitá ‘oku fokotu‘u mai ‘e Sihova kiate kitautolú?

5 Ko e mapule‘i-kita ‘a Sihová ‘oku haohaoa koe‘uhí ‘okú ne haohaoa ‘i he tafa‘aki kotoa pē. (Teu. 32:4) Kae kehe, ko kitautolú ‘oku tau ta‘ehaohaoa. Ka ‘oku kei fiema‘u pē ke tau sivisivi‘i ‘ene fa‘ifa‘itaki‘anga ‘i he mapule‘i-kitá koe‘uhí ke tau lava ‘o fa‘ifa‘itaki lelei ange ai kiate ia. ‘E tokoni‘i kitautolu ‘e he me‘á ni ke tau ‘ilo‘i ‘a e founga totonu ke fakafeangai‘aki ‘i he hoko ha ngaahi me‘a ‘e lava ke ne fakalotomamahi‘i kitautolu. Ko e hā ‘a e ngaahi fakatātā ‘e ni‘ihi ‘o e mapule‘i-kita ‘a Sihová?

6 Fakakaukau atu ki he anga ‘o e fakafeangai ‘a Sihová ‘i he taimi na‘e angatu‘u ai ‘a Sētane ‘i ‘Ītení. Ngalingali ko e taukave‘i na‘e fai ‘e he Tēvoló na‘á ne fakatupunga ke ongo‘i ‘ohovale, ‘ita mo tāufehi‘a ai ‘a e kau sevāniti mateaki kotoa ‘a e ‘Otuá ‘i hēvaní. Mahalo pē ‘okú ke ma‘u ‘a e ongo‘i tatau ‘i ho‘o fakakaukau atu ki he faingata‘a kotoa na‘e fakatupunga ‘e Sētané. Ka na‘e ‘ikai ke fakafeangai ta‘efe‘unga ‘a Sihova. Na‘á ne fakafeangai pē ‘i he founga totonú. Kuo tuai ki he houhau ‘a Sihova pea faitotonu ‘i he‘ene fakafeangai ki he angatu‘u ‘a Sētané. (‘Eki. 34:6; Siope 2:2-6) Ko e hā hono ‘uhingá? Kuo faka‘atā ‘e Sihova ha taimi koe‘uhí ‘oku ‘ikai te ne loto ke ‘auha ha taha ka “‘okú ne finangalo ke a‘usia ‘e he tokotaha kotoa ‘a e fakatomalá.”​—2 Pita 3:9.

7. Ko e hā ‘oku lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sihová?

7 Ko e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sihová ‘oku ako‘i mai ai kiate kitautolu ‘oku fiema‘u ke tau fakakaukau fakalelei ki mu‘a ke tau leá pea ‘oua ‘e fu‘u vave ‘etau fakafeangaí. Ko ia ‘i he fiema‘u ke ke fai ha fili mahu‘ingá, vahe‘i ha taimi ke ke fakakaukau ai. Lotu ‘o kole ‘a e potó ke ke lea‘aki ai pe fai ‘a e me‘a ‘oku totonú. (Saame 141:3) ‘I he taimi ‘oku tau ‘ita ai pe loto-mamahí, ‘oku faingofua ‘aupito ke tau fai ha fakafeangai ta‘efe‘unga. Pea ko e ‘uhinga ia kuo hoko ai ‘o faka‘ise‘isa ‘a e tokolahi ‘i ha me‘a na‘a nau lea‘aki pe fai ta‘efakakaukau‘i!​—Pal. 14:29; 15:28; 19:2.

FA‘IFA‘ITAKI‘ANGA LELEI MO KOVI ‘I HE LOTOLOTONGA ‘O E KAU SEVĀNITI ‘A E ‘OTUÁ

8. (a) ‘E lava ke tau ma‘u mei fē ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘i he mapule‘i-kitá? (e) Ko e hā na‘á ne tokoni‘i ‘a Siosifa ke ne taliteke‘i ‘a e fakatauelé ‘i he feinga ‘a e uaifi ‘o Pōtifá ke ne fakatauele‘i iá? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

8 Ko e hā ‘a e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga Fakatohitapu ‘oku fakamamafa‘i ai ‘a e mahu‘inga ‘o e mapule‘i-kitá? Ko e taha ‘e lava ke ke fakakaukau atu ki ai ko e foha ‘o Sēkope ko Siosifá. Na‘á ne taliteke‘i ‘a e fakatauelé ‘i he‘ene ngāue ‘i he fale ‘o Pōtifá, ‘a e pule ‘o e kau ka‘ate ‘a Feló. Na‘e manako ‘a e uaifi ‘o Pōtifá ‘ia Siosifa koe‘uhí na‘á ne “sino lelei mo matātangata,” pea na‘á ne toutou feinga ke fakatauele‘i ia. Ko e hā na‘á ne tokoni‘i ‘a Siosifa ke ne taliteke‘i ‘a e fakatauelé? Ngalingali na‘á ne vahe‘i ‘a e taimi ke fakakaukau fakalelei ai ki mu‘a fekau‘aki mo e me‘a ‘e hokó kapau te ne tō ‘i he‘ene fakatauelé. Pea ‘i he taimi na‘á ne puke ai ‘a hono valá, na‘e hola ‘a Siosifa meiate ia. Na‘á ne pehē: “‘E lava fēfē ke u fai ‘a e fu‘u koví ni ‘o u faiangahala mo‘oni ai ki he ‘Otuá?”​—Sēn. 39:6, 9; lau ‘a e Palōveepi 1:10.

9. ‘E lava fēfē ke ke teu‘i koe ke ke taliteke‘i ha ngaahi fakatauele?

9 Ko e hā ‘oku tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Siosifá? Kapau ‘oku fakatauele‘i kitautolu ke tau maumau‘i ha taha ‘o e ngaahi lao ‘a e ‘Otuá, ‘oku fiema‘u ke tau taliteke‘i ‘a e fakatauelé. Ki mu‘a ke hoko ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, na‘e fāinga ‘a e ni‘ihi mo e kai fakaputá, inu tōtu‘á, ifí, ngāuehala‘aki ‘a e faito‘o kona tapú, fehokotaki fakasino ta‘etāú, pe ngaahi palopalema kehe. Na‘a mo e hili ‘a e papitaisó, ‘e fakatauele‘i nai kinautolu ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘e he ngaahi me‘a ko iá. Kapau ‘e hoko eni kiate koe, ki‘i tu‘u ‘o fakakaukau ki he maumau ‘e hoko ki ho vaha‘angatae mo Sihová kapau te ke tō ‘i he fakatauelé. ‘E lava ke ke feinga ke ‘ilo‘i ‘a e ngaahi tu‘unga ‘e hoko nai ko e fakatauele kiate koé pea fakapapau‘i ‘a e founga ‘e lava ke ke faka‘ehi‘ehi ai mei aí. (Saame 26:4, 5; Pal. 22:3) Kapau ‘e faifai ange pea ‘ahi‘ahi‘i pehē koe, kole kia Sihova ke ne ‘oatu kiate koe ‘a e poto mo e mapule‘i-kita ke taliteke‘i ‘aki ‘a e fakatauelé.

10, 11. (a) Ko e hā ‘oku hoko ki he to‘utupu tokolahi ‘i he ‘apiakó? (e) Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i ‘a e to‘utupu Kalisitiané ke nau taliteke‘i ‘a e fakatauele ke maumau‘i ‘a e ngaahi lao ‘a e ‘Otuá?

10 Ko e me‘a meimei tatau na‘e hoko kia Siosifá ‘oku hoko ia ki he to‘utupu Kalisitiane tokolahi ‘i he ‘ahó ni. Ko e fakatātā ‘e taha ko Kim. Na‘e fa‘a pōlepole ‘a hono kaungāakó ‘i he‘enau fehokotaki fakasino ‘i he faka‘osinga ‘o e uiké. Na‘e ‘ikai talanoa ‘a Kim ki ha me‘a pehē. ‘Okú ne fakahaa‘i ko ‘ene kehé na‘e ‘ai ai ia ke ne ongo‘i “li‘ekina mo tuēnoa” ‘i he taimi ‘e ni‘ihi pea na‘e fakakaukau ‘a hono kaungāakó na‘á ne sesele koe‘uhi ko e ‘ikai ke ne faialeá. Ka na‘e fakapotopoto mo‘oni ‘a Kim. Na‘á ne ‘ilo‘i ko e fakatauele ke fehokotaki fakasinó ‘e lava ke hoko ‘o mātu‘aki mālohi ‘i he taimi ‘o ‘etau kei si‘í. (2 Tīm. 2:22) Na‘e fa‘a ‘eke ‘e he kau ako kehé pe ‘okú ne kei nofo anga-ma‘a. Na‘e ‘oange ‘i he me‘a ko iá ‘a e faingamālie ke ne fakamatala ki he ‘uhinga ‘okú ne fili ai ke ‘oua ‘e fehokotaki fakasinó. ‘Oku tau laukau‘aki ‘a e to‘utupu Kalisitiane ‘oku nau fakapapau‘i ke taliteke‘i ‘a e tenge ke fehokotaki fakasino ta‘etāú, pea ‘oku laukau‘aki foki ‘e Sihova kinautolu!

11 ‘Oku toe ‘omai ‘e he Tohi Tapú ‘a e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e kakai na‘e ‘ikai te nau taliteke‘i ‘a e fakatauele ke fehokotaki fakasino ta‘etāú. Pea ‘oku fakahaa‘i ai ‘a e ngaahi ola kovi ‘i he ‘ikai ke tau ma‘u ‘a e mapule‘i-kitá. Kapau ‘okú ke ‘i ha tu‘unga meimei tatau mo Kim, fakakaukau fekau‘aki mo e talavou fakavalevale ‘oku fakamatala‘i ‘i he Palōveepi vahe 7. Fakakaukau foki fekau‘aki mo ‘Amanoni mo e ngaahi nunu‘a kovi ‘o ‘ene tō‘ongá. (2 Sām. 13:1, 2, 10-15, 28-32) ‘E lava ke tokoni‘i ‘e he ngaahi mātu‘á ‘enau fānaú ke nau fakatupulekina ‘a e mapule‘i-kita mo e poto ‘i he lāulea ki he ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ko iá lolotonga ‘a e lotu fakafāmilí.

12. (a) Na‘e anga-fēfē hono mapule‘i ‘e Siosifa ‘a ‘ene ongo‘i ki hono fanga tokouá? (e) Ko e hā ‘a e ngaahi tu‘unga ‘e fiema‘u ai ke tau mapule‘i ‘a ‘etau ongo‘í?

12 ‘I he taimi ‘e taha, na‘e toe fokotu‘u ai ‘e Siosifa ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘i he mapule‘i-kitá. Na‘e hoko eni ‘i he taimi na‘e omi ai hono fanga tokouá ki ‘Isipite ke fakatau me‘akaí. Ke mahino‘i ‘a e me‘a mo‘oni na‘a nau fakakaukau ki aí, na‘e ‘ikai ke tala ‘e Siosifa kiate kinautolu ko ia ‘a honau tokouá. Pea ‘i he ‘ikai lava ke ne kei mapukepuke ‘a ‘ene ongo‘í, na‘á ne mavahe mei hono fanga tokouá ke ne tangi ‘o ‘ikai te nau ‘ilo‘i. (Sēn. 43:30, 31; 45:1) Kapau ‘oku fai ‘e ha tokoua pe tuofefine ha me‘a ‘okú ne fakalotomamahi‘i koe, ko e fa‘ifa‘itaki ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Siosifa ‘i he mapule‘i-kitá ‘e tokoni‘i ai koe ke ke faka‘ehi‘ehi mei hono lea‘aki pe fai ha me‘a te ke toki faka‘ise‘isa nai ai ‘amui. (Pal. 16:32; 17:27) Pe mahalo pē ‘oku ‘i ai hao kāinga kuo tu‘usi. Kapau ko ia, ‘e fiema‘u ke ke mapule‘i ho‘o ongo‘í koe‘uhí ke ke faka‘ehi‘ehi ai mei he fetu‘utaki ‘oku ‘ikai fiema‘u mo kinautolú. ‘Oku lava ke faingata‘a hono fai ení. Ka ‘e faingofua ange kapau te ke manatu‘i ‘okú ke fa‘ifa‘itaki ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sihová pea fai ‘a e me‘a ‘okú ne fekau maí.

13. Ko e hā ‘a e ongo lēsoni ‘e lava ke tau ako mei he ngaahi me‘a na‘e hoko ‘i he mo‘ui ‘a Tu‘i Tēvitá?

13 ‘Oku tau ma‘u ‘aonga foki mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Tu‘i Tēvitá. ‘I hono ‘ai ‘e Saula mo Simi ‘a Tēvita ke ne ‘itá, na‘e ‘ikai te ne ‘ita pe ngāue‘aki kiate kinaua ‘a hono mafaí. (1 Sām. 26:9-11; 2 Sām. 16:5-10) Neongo ia, na‘e ‘ikai ma‘u pē ke ma‘u ‘e Tēvita ‘a e mapule‘i-kitá. ‘Oku tau ‘ilo‘i eni ‘i he‘etau lau fekau‘aki mo ‘ene faiangahala mo Patisepá mo ‘ene fakafeangai ki he mānumanu ‘a Nāpalé. (1 Sām. 25:10-13; 2 Sām. 11:2-4) ‘Oku lava ke tau ako ha ongo lēsoni mahu‘inga meia Tēvita. ‘Uluakí, ‘oku fiema‘u tautefito ki he kau ‘ovasia ‘i he lotolotonga ‘o e kakai ‘a e ‘Otuá ‘a e mapule‘i-kitá koe‘uhi ke ‘oua te nau ngāuehala‘aki ‘a honau mafaí. Uá, ‘oku ‘ikai totonu ki ha taha ke ne falala tōtu‘a, ‘o fakakaukau he‘ikai ‘aupito te ne tō ‘i he fakatauelé.​—1 Kol. 10:12.

NGAAHI ME‘A ‘AONGA ‘E LAVA KE KE FAI

14. Ko e hā ‘a e hokosia ‘a ha tokoua, pea ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ‘etau fakafeangai ‘i ha ngaahi tu‘unga meimei tataú?

14 Ko e hā ‘e lava ke ke fai ke fakalelei‘i ‘a ho‘o mapule‘i-kitá? Fakakaukau angé ki he me‘a na‘e hoko kia Luigi. Na‘e tau ha me‘alele ‘i he‘ene mui‘i kaá. Neongo ko e faka‘uli ‘e tahá na‘á ne fakatupunga ‘a e fakatu‘utāmakí, na‘e kamata ke kaikaila ‘a e faka‘uli ko iá kia Luigi pea feinga ke fuhu mo ia. Na‘e lotu ‘a Luigi kia Sihova ke ne hanganaki anga-mokomoko peá ne feinga ke fakanonga ‘a e tokotaha faka‘ulí. Ka na‘e hokohoko atu pē ‘a e kaikaila ‘a e tangatá. Ko ia na‘e hiki ai ‘e Luigi ‘a e fakaikiiki fekau‘aki mo e malu‘i ‘a e tangatá peá ne mavahe lolotonga ‘a e kei kaikaila ‘a e tangatá. ‘I ha uike ki mui ai, na‘e fai ‘e Luigi ha toe ‘a‘ahi ki ha fefine. Ko hono husepānití ‘a e tokotaha faka‘ulí! Na‘e mā ‘a e tangatá peá ne kole fakamolemole ‘i he‘ene ‘ulungaanga koví. Na‘á ne tala ange te ne fetu‘utaki ki he kautaha malu‘i ‘a Luigi koe‘uhi ke vave ange hono ngaahi ‘a ‘ene kaá. Na‘e kau ‘a e tangatá ‘i he fetalanoa‘aki Fakatohitapú pea na‘á ne fiefia mo‘oni ai. Koe‘uhi ko e me‘á ni, na‘e ‘ilo‘i ai ‘e Luigi ‘a e mahu‘inga ‘o ‘ene hanganaki anga-mokomoko ‘i he hili ‘a e fakatu‘utāmakí pea mo e mei lava ke ‘i ai ha ngaahi ola fakamamahi ‘o kapau na‘á ne ‘ita.​—Lau ‘a e 2 Kolinitō 6:3, 4.

Ko e anga ‘o ‘etau fakafeangaí ‘e lava ke ne uesia ‘etau ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané (Sio ki he palakalafi 14)

15, 16. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i koe mo ho fāmilí ‘e he ako Tohi Tapú ke mou fakatupulekina ‘a e mapule‘i-kitá?

15 Ko e ako tu‘uma‘u mo mohu ‘uhinga ‘a e Tohi Tapú ‘e lava ke ne tokoni‘i ‘a e kau Kalisitiané ke nau fakatupulekina ‘a e mapule‘i-kitá. Manatu‘i ‘a e me‘a na‘e tala ‘e he ‘Otuá kia Siosiuá: “Ko e tohi ko eni ‘o e Laó ‘e ‘ikai mavahe ia mei ho ngutú, pea kuo pau ke ke lau le‘o-si‘i ia ‘i he ‘aho mo e pō, koe‘uhí ke ke tokanga ke tauhi ‘a e me‘a kotoa pē ‘oku hiki ‘i aí; he ‘e toki lavame‘a ai ho halá pea te ke toki fai fakapotopoto ai.” (Sios. 1:8) Ka ‘e lava fēfē ke tokoni‘i koe ‘e he ako Tohi Tapú ke ke fakatupulekina ‘a e mapule‘i-kitá?

16 Kuo tau ako ‘oku ‘i he Tohi Tapú ‘a e ngaahi fakatātā ‘oku fakahaa‘i ai ‘a ‘etau ma‘u ‘aonga ‘i he‘etau ma‘u ‘a e mapule‘i-kitá mo ‘etau faingata‘a‘ia ‘i he ‘ikai ke tau ma‘u iá. Na‘e ‘i ai hono ‘uhinga ‘a hono ‘ai ‘e Sihova ke tohi ‘a e ngaahi fakatātā ko ení. (Loma 15:4) ‘E fakapotopoto ke tau lau, ako, mo fakakaukau fakalelei fekau‘aki mo ia. Feinga ke mahino‘i ‘a e anga ‘o ‘enau kaunga kiate koe mo ho fāmilí. Kole kia Sihova ke ne tokoni‘i koe ke ke ngāue‘aki ‘a e akonaki mei he‘ene Folofolá. Kapau ‘okú ke ‘ilo‘i ‘oku ‘i ai ha tafa‘aki ‘oku ‘ikai te ke ma‘u ai ‘a e mapule‘i-kitá, fakahaa‘i ia. Lotu leva ‘o fekau‘aki mo ia, pea ngāue mālohi ke ‘ilo‘i ‘a e founga ‘e lava ai ke ke fakalakalaká. (Sēm. 1:5) Fai ha fekumi ‘i he‘etau ‘ū tohí ke ma‘u ‘a e fale‘i ‘aonga ‘e lava ke ne tokoni‘i koé.

17. Ko e hā ‘a e ngaahi founga ‘e lava ke tokoni‘i ai ‘e he ngaahi mātu‘á ‘enau fānaú ke nau fakatupulekina ‘a e mapule‘i-kitá?

17 ‘E lava fēfē ke ke tokoni‘i ‘a ho‘o fānaú ke nau fakatupulekina ‘a e mapule‘i-kitá? ‘Oku ‘ilo‘i ‘e he ngaahi mātu‘á na‘e ‘ikai ke fanau‘i mai ‘enau fānaú mo e ‘ulungaanga ko ení. Ko ia ‘oku fiema‘u ke nau ako‘i ki he‘enau fānaú ‘a e ngaahi ‘ulungaanga lelei ‘aki ‘enau fa‘ifa‘itaki‘angá. (‘Ef. 6:4) Kapau ‘okú ke sio ‘oku ‘ikai ma‘u ‘e ho‘o fānaú ‘a e mapule‘i-kitá, ‘eke hifo kiate koe pe ‘okú ke fokotu‘u ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei. ‘E lava ke ke fokotu‘u ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘aki ‘a e kau ma‘u pē ‘i he ngāue fakafaifekaú, ma‘u ‘a e ngaahi fakatahá, pea ‘i hono fai ‘a e lotu fakafāmilí. Pea ‘oua ‘e ilifia ke lea ‘ikai ki ho‘o fānaú ‘i he taimi ‘oku fiema‘u aí! Na‘e fokotu‘u ‘e Sihova ‘a e ngaahi fakangatangata kia ‘Ātama mo ‘Ivi. Ko e ngaahi fakangatangata ko iá na‘e mei lava ke ne tokoni‘i kinaua ke na ako ke faka‘apa‘apa‘i ‘a e tu‘unga mafai ‘o Sihová. ‘I ha founga meimei tatau, ‘i he taimi ‘oku akonekina ai ‘e he ngaahi mātu‘á ‘enau fānaú pea fokotu‘u ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei kiate kinautolú, ‘e lava ke ako‘i ai ki he fānaú ‘a e mapule‘i-kitá. Ko e ‘ofa ki he tu‘unga mafai ‘o e ‘Otuá pea faka‘apa‘apa‘i ‘ene ngaahi tu‘ungá ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi me‘a mahu‘inga taha ‘e lava ke ke tokoni‘i ho‘o fānaú ke nau ma‘u.​—Lau ‘a e Palōveepi 1:5, 7, 8.

18. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ke tau fili fakapotopoto ‘a hotau ngaahi kaume‘á?

18 Pe ko e mātu‘a tauhi fānau kitautolu pe ‘ikai, ko kitautolu kotoa ‘oku totonu ke tau fili fakapotopoto hotau ngaahi kaume‘á. Kapau ‘oku ‘ofa ho ngaahi kaume‘á kia Sihova, te nau fakalototo‘a‘i koe ke ke fokotu‘u ha ngaahi taumu‘a mohu ‘uhinga pea faka‘ehi‘ehi mei he palopalemá. (Pal. 13:20) Ko ‘enau fa‘ifa‘itaki‘anga leleí ‘e ue‘i ai koe ke ke fa‘ifa‘itaki ki he‘enau mapule‘i-kitá. Pea ‘oku ‘ikai ha veiveiua ko ho ‘ulungaanga leleí ‘e fakalototo‘a‘i ai foki kinautolu. Ko e mapule‘i-kita te tau ma‘ú ‘e tokoni‘i ai kitautolu ke tau ma‘u ‘a e hōifua ‘a e ‘Otuá, fiefia ‘i he‘etau mo‘uí, pea vahevahe atu ‘a e ngaahi me‘a lelei ki he fa‘ahinga ‘oku tau ‘ofa aí.