Skip to content

Skip to table of contents

“Ko e Folofola ‘a Hotau ‘Otuá ‘Oku Tolonga ‘o Ta‘engata”

“Ko e Folofola ‘a Hotau ‘Otuá ‘Oku Tolonga ‘o Ta‘engata”

“‘Oku mōmoa ‘a e mohuku lanu matá, ‘oku mae ‘a e fisí, ka ko e folofola ‘a hotau ‘Otuá ‘oku tolonga ‘o ta‘engata.”​—‘AI. 40:8.

HIVA: 43, 48

1, 2. (a) Na‘e mei fēfē ‘a e mo‘uí ‘i he ‘ikai ‘i ai ha Tohi Tapú? (e) Ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke tau ma‘u ‘aonga mei he Folofola ‘a e ‘Otuá?

NA‘E mei fēfē ho‘o mo‘uí kapau na‘e ‘ikai ke ‘i ai ha‘o Tohi Tapu? Na‘e ‘ikai mei ‘i ai ha fale‘i fakapotopoto ke ne tataki koe ‘i he ‘aho taki taha. Na‘e mei ‘ikai te ke ‘ilo‘i ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e ‘Otuá, mo‘uí, pe ko e kaha‘ú. Pea na‘e mei ‘ikai ‘i ai ha‘o fakakaukau ki he me‘a na‘e fai ‘e Sihova ma‘á e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i he kuohilí.

2 ‘Oku tau fakamālō ‘i he ‘ikai te tau ‘i he tu‘unga fakamamahi ko iá. Kuo ‘omai ‘e Sihova kiate kitautolu ‘a ‘ene Folofolá, ‘a e Tohi Tapú. Kuó ne tala‘ofa ko e ngaahi pōpoaki ‘i aí ‘e tolonga ‘o ta‘engata. Na‘e to‘o lea ‘a e ‘apositolo ko Pitá mei he ‘Aisea 40:8. Neongo ko e fo‘i veesi ko iá ‘oku ‘ikai ke fekau‘aki fakahangatonu mo e Tohi Tapú, ‘oku ‘i ai hono kaunga ki he pōpoaki ‘a e Tohi Tapú. (Lau ‘a e 1 Pita 1:24, 25.) ‘E lava ke tau ma‘u ‘a e ‘aonga lahi taha mei he Tohi Tapú kapau te tau lau ia ‘i he‘etau leá tonu. Ko e fa‘ahinga ‘oku ‘ofa ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá kuo nau ‘ilo‘i ma‘u pē ‘a e me‘á ni. ‘I he faai mai ‘a e ngaahi senitulí, kuo ngāue mālohi ai ‘a e kakaí ke liliu ‘a e Tohi Tapú pea ‘ai ke ala ma‘u, neongo ‘a e fakafepaki mo e faingata‘a lahi. ‘Oku fiema‘u ‘e Sihova ‘a e kakai tokolahi taha ‘e ala lavá ‘ke fakahaofi pea ke nau a‘usia ha ‘ilo totonu ki he mo‘oní.’​—1 Tīm. 2:3, 4.

3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

3 ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he anga ‘o e tolonga ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá neongo ‘a e (1) ngaahi liliu ‘i he leá, (2) hoko ‘a e ngaahi me‘a fakapolitikale na‘e liliu ai ‘a e lea anga-mahení, mo e (3) fakafepaki ki he liliu ‘o e Tohi Tapú. ‘E anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he lāulea ko ení? ‘E lahi ange ai ‘etau hounga‘ia ki he Tohi Tapú mo hono Fa‘utohí.​—Mai. 4:2; Loma 15:4.

NGAAHI LILIU ‘I HE LEÁ

4. (a) ‘Oku anga-fēfē ‘a e liliu ‘a e leá ‘i he faai mai ‘a e taimí? (e) ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai ke sai‘ia ‘a e ‘Otuá ha lea paú? ‘Oku ‘ai ‘e he me‘a ko iá ke ke ongo‘i fēfē?

4 ‘I he faai mai ‘a e taimí, ‘oku liliu ‘a e ngaahi leá. Ko e ngaahi fo‘i leá mo e kupu‘i leá ‘e hoko nai ia ‘o ‘uhinga kehe ‘aupito mei honau mu‘aki ‘uhingá. Mahalo pē ‘e lava ke ke fakakaukau ki ha fakatātā ‘i he lea ‘okú ke lea aí. ‘Oku hoko mo‘oni eni ‘i he ngaahi lea motu‘á. Ko e lea faka-Hepelū mo e faka-Kalisi ‘oku lea‘aki ‘e he kakai he ‘aho ní ‘oku kehe ia mei he lea faka-Hepelū mo e faka-Kalisi ‘a ia na‘e hiki ‘aki ‘a e Tohi Tapú. Ko e tokolahi taha ‘o e kakaí ‘oku ‘ikai malava ke nau mahino‘i ‘a e Tohi Tapú ‘i he ngaahi lea motu‘a na‘e hiki aí, pea ‘oku nau fiema‘u ke fai hano liliu. Kuo fakakaukau ‘a e ni‘ihi kapau na‘a nau ako ‘a e mu‘aki lea faka-Hepelū mo e faka-Kalisí, na‘e lava ke nau mahino‘i lelei ange ai ‘a e Tohi Tapú. Ka he‘ikai nai tokoni ia kiate kitautolu ‘o hangē ko ‘enau fakakaukaú. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) ‘Oku tau hounga‘ia lahi ‘i hono liliu ‘a e Tohi Tapú pe ko hano konga ‘o ofi ki he lea ‘e 3,000. Ko Sihová ‘okú ne fiema‘u ‘a e kakai ‘o e ‘pule‘anga mo e matakali mo e lea kotoa pē’ ke nau ma‘u ‘aonga mei he‘ene Folofolá. (Lau ‘a e Fakahā 14:6) Ko e mo‘oni, ‘oku ‘ai ‘e he me‘á ni ke tau ongo‘i ofi ange ai ki hotau ‘Otuá, ‘a ia ‘oku ‘ofa mo ta‘efilifilimānako.​—Ngā. 10:34.

5. Ko e hā na‘á ne ‘ai ke mahu‘inga ‘a e King James Version?

5 Ko e mo‘oni‘i me‘a ko ia ‘a e liliu ‘a e ngaahi leá ‘oku ‘i ai hono kaunga ki he ngaahi liliu Tohi Tapú. Ko ha liliu na‘e faingofua hono laú ‘i he taimi na‘e ‘uluaki liliu aí he‘ikai nai ke fu‘u mā‘ala‘ala ‘amui ange. Ko ha fakatātā ‘o e me‘á ni ko e King James Version, ‘a ia na‘e ‘uluaki fa‘u ‘i he 1611. Na‘e hoko ko e taha ia ‘o e Tohi Tapu manakoa taha ‘i he lea faka-Pilitāniá. Ko e fakalea na‘e ngāue‘aki ‘i he King James Version na‘e a‘u ‘o ne tākiekina ‘a e lea faka-Pilitāniá. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Kae kehe, na‘e ngāue‘aki si‘isi‘i pē ‘i he liliu ko ení ‘a e huafa ‘o Sihová. ‘I he ngaahi feitu‘u lahi taha ‘a ia na‘e mu‘aki ‘asi ai ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá ‘i he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, na‘e ngāue‘aki ai ‘a e fo‘i lea “‘EIKI” ‘o mata‘itohi lalahi. Ko e ngaahi pulusi ki mui maí na‘e toe ngāue‘aki ai ‘a e fo‘i lea “‘EIKI” ‘o mata‘itohi lalahi ‘i he ngaahi veesi ‘e ni‘ihi ‘i he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. ‘I he me‘á ni, na‘e fakamo‘oni‘i ai ‘e he King James Version na‘e kau ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá ‘i he me‘a ‘oku taku ko e Fuakava Fo‘oú.

6. Ko e hā ‘oku tau hounga‘ia ai ‘i he Liliu Tohi Tapu Māmani Fo‘oú?

6 ‘I he ‘uluaki ‘asi ‘a e King James Version, ko e ngaahi fo‘i lea faka-Pilitānia na‘e ngāue‘aki aí na‘e ongo fakaeonopooni. Ka ‘i he faai mai ‘a e taimí, ko e ni‘ihi ‘o e ngaahi fo‘i lea ko iá na‘e kamata ke ongo ‘olokuonga, pea ‘oku faingata‘a ke mahino‘i ia ‘i he ‘ahó ni. Na‘e hoko ‘a e me‘a tatau ki he mu‘aki ngaahi liliu Tohi Tapu ‘i he ngaahi lea kehé. Ko ia ‘oku tau hounga‘ia ‘aupito ‘i hono ma‘u ‘a e Liliu Tohi Tapu ‘o e Māmani Fo‘oú ‘o e Tohi Tapu Mā‘oni‘oní, ‘a ia ‘oku ngāue‘aki ai ‘a e lea fakaeonopōní. Ko e liliu ko ení ‘oku ala ma‘u kakato ia pe ko hano konga ‘i he lea ‘e 150 tupu. ‘Oku ‘uhinga ení ko e tokolahi taha ‘o e kakai ‘i he māmaní ‘e lava ke nau lau ‘a e liliu ko ení ‘i he‘enau leá tonu. Ko e ngaahi fo‘i lea fakaeonopooni mo mahino ‘oku ngāue‘aki aí ‘oku ‘ai ai ke faingofua ‘a e a‘u ‘a e pōpoaki ‘a e ‘Otuá ki hotau lotó. (Saame 119:97) Ka ko e me‘a ‘okú ne ‘ai ‘a e Liliu Tohi Tapu Māmani Fo‘oú ke makehe mo‘oní ko ‘ene fakafoki ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá ki he ngaahi feitu‘u na‘e mu‘aki ‘i aí.

LEA ANGA-MAHENÍ

7, 8. (a) Ko e hā na‘e ‘ikai malava ai ke mahino‘i ‘e he kau Siu tokolahi ‘i he senituli hono tolu K.M. ‘a e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú? (e) Ko e hā ‘a e Sepituakini Faka-Kalisí?

7 Ko e hoko ‘a e ngaahi me‘a fakapolitikale ‘i he māmaní kuo liliu ai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘a e lea na‘e lea‘aki ‘e he kakaí ‘i ha taimi pau. Ka kuo fakapapau‘i ‘e Sihova ‘e ala ma‘u ‘a e Tohi Tapú ‘e he kakaí ‘i ha lea ‘oku lava ke nau mahino‘i. Ko e fakatātaá, ko e ‘uluaki tohi ‘e 39 ‘i he Tohi Tapú na‘e hiki ia ‘e he kau Siú, pe ko e kau ‘Isilelí. Ko kinautolu ‘a e fa‘ahinga na‘e ‘uluaki tuku ki ai “‘a e ngaahi fo‘i folofola toputapu ‘a e ‘Otuá.” (Loma 3:1, 2) Na‘a nau mu‘aki hiki ‘a e ngaahi tohí ni ‘i he lea faka-Hepeluú pe faka-Alameá. Ka ‘i he a‘u mai ki he senituli hono tolu K.M., na‘e ‘ikai ke kei mahino‘i ‘e he kau Siu tokolahi ‘a e lea faka-Hepeluú. Ko e hā hono ‘uhingá? ‘I hono ikuna‘i ‘e ‘Ālekisānita ko e Lahi ha konga lahi ‘o e māmaní, na‘e mafola atu ai ‘a e ‘Emipaea Kalisí. Ko hono olá, na‘e hoko ai ‘a e lea faka-Kalisí ko e lea anga-maheni ia ‘i he ngaahi feitu‘u na‘e pule‘i ‘e Kalisí, pea na‘e kamata ke lea faka-Kalisi ‘a e kakai tokolahi kae ‘ikai ko ‘enau leá. (Tan. 8:5-7, 20, 21) Na‘e kau heni ‘a e Siu tokolahi, ko ia na‘e faingata‘a ai kiate kinautolu ke nau mahino‘i ‘a e Tohi Tapú ‘i he lea faka-Hepeluú. Ko e hā ‘a e fakalelei‘angá?

8 ‘I he ta‘u nai ‘e 250 ki mu‘a ke ‘alo‘i ‘a Sīsuú, na‘e liliu ai ‘a e mu‘aki ngaahi tohi ‘e nima ‘o e Tohi Tapú ki he lea faka-Kalisí. Ki mui ai, na‘e toe liliu mo e toenga ‘o e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. Ko e liliu ko ení na‘e ‘iloa ko e Sepituakini Faka-Kalisí. Ko e ‘uluaki liliu ‘iloa ia kuo hiki ‘o e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú kakato.

9. (a) Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e he Sepituakiní mo e mu‘aki ngaahi liliu kehé ‘a e kakai ‘oku nau lau ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá? (e) Ko e hā ho‘o veesi manakó ‘i he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú?

9 Na‘e ‘ai ‘i he Sepituakiní ke malava ‘a e kau Siu lea faka-Kalisí ‘o lau ‘a e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ‘i he lea faka-Kalisí. ‘E lava ke ke sioloto atu ki he‘enau fiefia ‘i he malava ke nau fanongo pe lau ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá ‘i he‘enau leá tonu? Na‘e faifai atu pē, ‘o liliu ‘a e ngaahi konga ‘o e Tohi Tapú ki he ngaahi lea kehe na‘e anga-maheni hono lea‘akí, hangē ko e lea faka-Sīliá, faka-Kōfikí, mo e faka-Latiná. ‘I he malava ‘a e kakai tokolahi ange ke lau mo mahino‘i ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá, na‘a nau hoko foki mo kinautolu ‘o ‘ofa ai. Pea na‘e lava ke nau ma‘u ‘enau ngaahi fo‘i veesi manako, ‘o hangē pē ko kitautolu ‘i he ‘aho ní. (Lau ‘a e Saame 119:162-165.) ‘Io, kuo tolonga ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá neongo ‘a e ngaahi liliu fakapolitikalé mo e ngaahi liliu ‘i he lea anga-mahení.

FAKAFEPAKI KI HE LILIU TOHI TAPÚ

10. ‘I he taimi ‘o John Wycliffe, ko e hā na‘e ‘ikai lava ai ke lau ‘a e Tohi Tapú ‘e he kakai tokolahi tahá?

10 ‘I he faai mai ‘a e ngaahi ta‘ú, na‘e feinga ‘a e kau taki ma‘u mafai tokolahi ke ta‘ofi ‘a e kakaí mei he‘enau lau ‘a e Tohi Tapú. Ka na‘e ‘ikai ke tuku ‘e he kau tangata manavahē-‘Otuá ‘enau ngāue ke ‘ai ke ala ma‘u ‘e he tokotaha kotoa ‘a e Tohi Tapú. Ko e taha ‘o kinautolu ko John Wycliffe, ‘a ia na‘e mo‘ui ‘i ‘Ingilani lolotonga ‘a e senituli hono 14. Na‘á ne tui ‘oku totonu ke malava ‘a e tokotaha kotoa ‘o lau ‘a e Tohi Tapú. Lolotonga ‘ene mo‘uí, ko e kakai tokolahi taha ‘i ‘Ingilaní na‘e te‘eki ai ‘aupito ke nau fanongo ‘i he pōpoaki ‘a e Tohi Tapú ‘i he‘enau leá. Na‘e totongi mamafa ‘aupito ‘a e Tohi Tapú, pea ko e tatau taki taha na‘e pau ke tohinima‘i. Ko ia ai, na‘e tokosi‘i ‘aupito ‘a e kakai na‘e ‘i ai ‘enau Tohi Tapú. Pehē foki, ko e tokolahi taha ‘o e kakai ‘i he taimi ko iá na‘e ‘ikai te nau poto he lautohí. Ko e fa‘ahinga na‘e ō ki he lotú na‘a nau fanongo nai ‘i hono lau le‘o-lahi ‘a e Tohi Tapú ‘i he lea faka-Latiná, ka ko ha lea motu‘a ia na‘e ‘ikai ke mahino‘i ‘e he kakai lāuvalé. Na‘e anga-fēfē hono fakapapau‘i ‘e Sihova ke ma‘u ‘e he kakaí ‘a e Tohi Tapú ‘i he‘enau leá?​—Pal. 2:1-5.

Ko John Wycliffe mo e ni‘ihi kehe na‘a nau fiema‘u ke ma‘u ‘e he tokotaha kotoa ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá. ‘Okú ke loto pehē mo koe? (Sio ki he palakalafi 11)

11. Ko e hā ‘a e ola na‘e ma‘u ‘i he Tohi Tapu Wycliffe?

11 ‘I he 1382, na‘e liliu ai ‘e John Wycliffe mo e ni‘ihi kehe ‘a e Tohi Tapú ki he lea faka-Pilitāniá. Na‘e hoko ‘a e Tohi Tapu Wycliffe ‘o manakoa ‘aupito ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e kulupu na‘e ‘iloa ko e kau Lollard. Na‘e ‘ofa ‘a e kakai ko iá ‘i he Tohi Tapú. Na‘a nau fononga lalo mei he kolo ki he kolo ‘i he kotoa ‘o ‘Ingilaní. Na‘e lau ‘e he kau Lollard ‘a e Tohi Tapú ki he kakaí pea ‘oange kiate kinautolu ha ngaahi tatau ‘o hano ngaahi konga na‘e tohinima. Na‘e ‘ai ‘e he‘enau ngāué ke toe manakoa ai ‘a e Tohi Tapú.

12. Na‘e anga-fēfē ongo‘i ‘a e ha‘a faifekaú fekau‘aki mo Wycliffe mo ‘ene ngāué?

12 Na‘e fehi‘a ‘a e ha‘a faifekaú ‘ia Wycliffe, ko ‘ene Tohi Tapú, mo hono kau muimuí. Na‘a nau fakatanga‘i ‘a e kau Lollard pea faka‘auha ‘a e ngaahi Tohi Tapu Wycliffe kotoa na‘e lava ke nau ma‘ú. Neongo na‘e ‘osi mate ‘a Wycliffe, na‘e fakahaa‘i ‘e he ha‘a faifekaú ko ha tokotaha lotu hē ia, pe ko ha fili ‘o e Siasí. Na‘a nau keli hake hono ngaahi huí, ‘o tutu, pea laku ‘a e efuefú ki he vaitafe Swift. Ka na‘e loto ‘a e kakai tokolahi ke nau lau mo mahino‘i ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá, pea na‘e ‘ikai lava ke ta‘ofi eni ‘e he Siasí. ‘I he ta‘u ‘e lauingeau hoko atu aí, na‘e kamata liliu ai mo pulusi ‘e he kakai ‘i ‘Iulope mo e ngaahi feitu‘u kehe ‘o e māmaní ‘a e Tohi Tapú ‘i he ngaahi lea na‘e lava ke mahino‘i ‘e he tokolahi.

“TOKOTAHA ‘OKÚ NE AKO‘I KOE KE KE MA‘U ‘AONGA AÍ”

13. Ko e hā ‘e lava ke tau fakapapau‘í? ‘Oku anga-fēfē hono ‘ai ‘e he me‘á ni ke mālohi ange ‘etau tuí?

13 Ko e Tohi Tapú ‘oku fakamānava‘i ia ‘e he ‘Otuá. Ka ‘oku ‘ikai ‘uhinga eni iá kuo fakamānava‘i hangatonu ‘e he ‘Otuá ‘a e ngāue ‘o hono liliu ‘a e Sepituakiní, Tohi Tapu ‘a Wycliffe, ko e King James Version, pe ko ha liliu kehe. Neongo ia, ‘i he‘etau sivisivi‘i ‘a e anga hono fai ‘o e ngaahi liliu ko ení, ‘oku hā mahino ‘oku hangē tofu pē ko e me‘a na‘e tala‘ofa mai ‘e Sihová, ‘oku tolonga ‘a ‘ene Folofolá. ‘Oku ‘ai ‘e he me‘á ni ke mālohi ‘etau tui ko ha toe me‘a pē ‘oku tala‘ofa mai ‘e Sihová ‘e hoko mo‘oni foki.​—Sios. 23:14.

14. ‘Oku anga-fēfē hono ‘ai ‘e he me‘a ‘oku tau ako fekau‘aki mo e Tohi Tapú ke toe lahi ange ‘etau ‘ofa ki he ‘Otuá?

14 ‘I he‘etau ‘ilo ‘a e anga hono malu‘i ‘e Sihova ‘a ‘ene Folofolá, ‘oku hoko ai ‘etau tui kiate iá ‘o toe mālohi ange pea ‘oku hoko ai ‘etau ‘ofa kiate iá ‘o toe lahi ange. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Ko e hā na‘e tomu‘a ‘omai ai ‘e Sihova kiate kitautolu ‘a e Tohi Tapú peá ne tala‘ofa ke malu‘i iá? Koe‘uhí ‘okú ne ‘ofa ‘iate kitautolu pea loto ke ako‘i kitautolu ki he founga ke tau ma‘u ‘aonga aí. (Lau ‘a e ‘Aisea 48:17, 18.) ‘Oku ue‘i ‘e he me‘á ni kitautolu ke tau ‘ofa mo talangofua kiate ia.​—1 Sio. 4:19; 5:3.

15. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hokó?

15 ‘Oku tau ‘ofa lahi ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá, ko ia ‘e lava fēfē ke tau ma‘u ‘a e me‘a lahi mei he‘etau lau Tohi Tapu fakafo‘ituituí? ‘E lava fēfē ke tau tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku tau fetaulaki mo ia ‘i he ngāue fakafaifekaú ke nau hounga‘ia ‘i he Tohi Tapú? ‘E lava fēfē ke fakapapau‘i ‘e he kau faiako ‘i he fakataha‘angá ko e me‘a kotoa ‘oku nau ako‘akí ‘oku makatu‘unga ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá? Te tau lāulea ki he ngaahi fehu‘i ko ení ‘i he kupu hokó.

^ pal. 4 Sio ki he kupu ‘i he ‘īsiu ‘o e Watchtower ‘o Nōvema 1, 2009 “‘Oku Fiema‘u Ke Ke Ako ‘a e Lea Faka-Hepeluú mo e Faka-Kalisí?”

^ pal. 5 Ko e ngaahi kupu‘i lea faka-Pilitānia ‘iloa lahi ko e ha‘u ia mei he King James Version, hangē ko e “tō fo‘ohifo ‘i hono matá,” “kili ‘o hoku nifó,” mo e “hua‘i atu ho lotó.”​—Nōm. 22:31; Siope 19:20; Saame 62:8.

^ pal. 14 Sio ki he puha “ Sio Tonu Ai!