Skip to content

Skip to table of contents

“Ke Ke Loto-To‘a . . . Peá Ke Fai ‘a e Ngāué”

“Ke Ke Loto-To‘a . . . Peá Ke Fai ‘a e Ngāué”

“Ke ke loto-to‘a peá ke tu‘u mālohi peá ke fai ‘a e ngāué. ‘Oua ‘e ilifia pe manavahē, he ko Sihova . . . ‘oku ‘iate koe.”​—1 KAL. 28:20.

HIVA: 23, 29

1, 2. (a) Ko e hā ‘a e vāhenga-ngāue mahu‘inga na‘e ma‘u ‘e Solomoné? (e) Ko e hā na‘e hoha‘a ai ‘a Tēvita ‘o fekau‘aki mo Solomoné?

NA‘E ma‘u ‘e Solomone ha vāhenga-ngāue makehe. Na‘e fili ia ‘e Sihova ke ne tokanga‘i ‘a hono langa ‘o e temipale ‘i Selusalemá, ‘a e taha ‘o e ngāue langa mahu‘inga taha ‘i ha toe taimi! Na‘e fiema‘u ‘a e temipalé ke “‘amo atu ‘ene fisifisimu‘á,” pea hoko ‘o ‘iloa ‘i he‘ene faka‘ofo‘ofá. Ko e toe mahu‘inga angé, ‘e hoko ia ‘ko e fale ‘o Sihova ko e ‘Otua mo‘oní.’​—1 Kal. 22:1, 5, 9-11.

2 Na‘e tuipau ‘a Tu‘i Tēvita ‘e poupou‘i ‘e he ‘Otuá ‘a Solomone. Ka ko Solomoné na‘e “kei si‘i mo ta‘etaukei.” Te ne ma‘u ‘a e loto-to‘a ke tali ‘a e vāhenga-ngāue ki hono langa ‘o e temipalé? Pe ‘e ta‘ofi ia ‘i he‘ene kei si‘i mo ta‘etaukeí mei hono fai iá? Ke lavame‘á, na‘e fiema‘u kia Solomone ke ne loto-to‘a pea fai ‘a e ngāué.

3. Ko e hā na‘e lava ke ako ‘e Solomone fekau‘aki mo e loto-to‘á mei he‘ene tamaí?

3 Kuo pau pē na‘e ako ‘e Solomone ‘a e me‘a lahi fekau‘aki mo e loto-to‘á mei he‘ene tamaí, ‘a Tēvita. Na‘a mo e taimi na‘e kei si‘i ‘aupito ai ‘a Tēvitá, na‘á ne tau mo e ongo manu fekai na‘á na ‘ohofi ‘a e fanga sipi ‘a ‘ene tamaí. (1 Sām. 17:34, 35) Na‘á ne toe fakahāhā ‘a e loto-to‘a lahi ‘i he‘ene tau mo ha sōtia mālohi mo fakailifia, ko e saianiti ko Kolaiaté. ‘Io, ‘i he tokoni ‘a e ‘Otuá mo ha fo‘i maka molemole, na‘e ikuna‘i ai ‘e Tēvita ‘a Kolaiate.​—1 Sām. 17:45, 49, 50.

4. Ko e hā na‘e fiema‘u ai ke loto-to‘a ‘a Solomoné?

4 ‘Oku lava ke tau mahino‘i ‘a e ‘uhinga na‘e hoko ai ‘a Tēvita ko e tokotaha totonu ke ne faka‘ai‘ai ‘a Solomone ke ne loto-to‘a pea langa ‘a e temipalé. (Lau ‘a e 1 Kalonikali 28:20.) Kapau na‘e ‘ikai ke fakahāhā ‘e Solomone ‘a e loto-to‘á, na‘e mei lava ke lōmekina ia ‘e he manavaheé, ‘a ia, ‘e ta‘ofi ai ia na‘a mei hono kamata ‘a e ngāué. Pea ‘e kovi ange ia ‘i ha ta‘elavame‘a ‘i he‘ene vāhenga-ngāué.

5. Ko e hā ‘oku tau fiema‘u ai ‘a e loto-to‘á?

5 ‘I he hangē ko Solomoné, ‘oku tau fiema‘u ‘a e tokoni meia Sihova ke tau loto-to‘a pea fai ‘a e ngāue ‘okú ne ‘omai kiate kitautolú. Ko ia tau ako angé ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e kakai ‘e ni‘ihi na‘a nau fakahāhā ‘a e loto-to‘á ‘i he kuohilí. Pea ‘e lava ke tau fakakaukau fekau‘aki mo e founga ‘e lava ke tau fakahāhā ai ‘a e loto-to‘á pea fakahoko ‘etau ngāué.

NGAAHI FA‘IFA‘ITAKI‘ANGA ‘O E LOTO-TO‘Á

6. Ko e hā ‘oku maongo kiate koe fekau‘aki mo e loto-to‘a ‘a Siosifá?

6 Na‘e fakahāhā ‘e Siosifa ‘a e loto-to‘a ‘i he taimi na‘e fakatauele‘i ai ia ‘e he uaifi ‘o Pōtifá ke na fehokotaki fakasino ta‘etāú. Kuo pau pē na‘á ne ‘ilo‘i ‘e lava ke ‘i he tu‘unga fakatu‘utāmaki ‘a ‘ene mo‘uí kapau te ne fakafisinga‘i. Ka ‘i he ‘ikai te ne fo‘í, na‘á ne fakahāhā ‘a e loto-to‘a pea taliteke‘i leva ia.​—Sēn. 39:10, 12.

7. Na‘e anga-fēfē hono fakahāhā ‘e Lēhapi ‘a e loto-to‘á? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

7 Ko Lēhapí ko ha toe fa‘ifa‘itaki‘anga ia ‘o e loto-to‘á. ‘I he taimi na‘e ō ai ‘a e ongo asiasi ‘Isilelí ki hono ‘apí ‘i Sielikoó, na‘e mei lava ke ne fo‘i ‘o manavahē pea fakafisi ke tokoni‘i kinaua. Ka koe‘uhí na‘á ne falala kia Sihova, na‘á ne fūfuu‘i loto-to‘a ‘a e ongo tangatá pea tokoni‘i kinaua ke na hola ‘o hao. (Sios. 2:4, 5, 9, 12-16) Na‘e tui ‘a Lēhapi ko Sihova ‘a e ‘Otua mo‘oní, pea na‘á ne tuipau te ne foaki ‘i ha taimi ‘a e fonuá ki he kau ‘Isilelí. Na‘e ‘ikai te ne faka‘atā ‘a e manavahē ki he ni‘ihi kehé, ‘o kau ai ‘a e tu‘i ‘o Sielikoó mo ‘ene kau tangatá, ke ne lōmekina ia. ‘I hono kehé, na‘á ne ngāue loto-to‘a pea na‘e fakahaofi ai ia mo hono fāmilí.​—Sios. 6:22, 23.

8. Na‘e anga-fēfē hono ue‘i ‘e he loto-to‘a ‘a Sīsuú ‘a e kau ‘apositoló?

8 Ko e kau ‘apositolo faitōnunga ‘a Sīsuú na‘a nau fakahāhā foki ‘a e loto-to‘a lahi. Na‘a nau sio ‘i he loto-to‘a na‘e fakahāhā ‘e Sīsuú, pea na‘e tokoni‘i ‘e he me‘á ni kinautolu ke nau fa‘ifa‘itaki kiate ia. (Māt. 8:28-32; Sione 2:13-17; 18:3-5) ‘I he feinga ‘a e kau Sātusí ke ta‘ofi kinautolu mei he‘enau faiako fekau‘aki mo Sīsuú, na‘e fakafisi ‘a e kau ‘apositoló ke fai pehē.​—Ngā. 5:17, 18, 27-29.

9. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he 2 Tīmote 1:7 ke tau mahino‘i ‘a e feitu‘u ‘oku ha‘u mei ai ‘a e loto-to‘á?

9 Ko Siosifa, Lēhapi, Sīsū, mo e kau ‘apositoló na‘a nau fakapapau‘i ke fai ‘a e me‘a na‘e totonú. Na‘a nau fakahāhā ‘a e loto-to‘a, ‘o ‘ikai koe‘uhí pē na‘a nau falala ki he‘enau ngaahi malavá tonu, ka koe‘uhí na‘a nau falala kia Sihova. ‘I he ngaahi taimi ‘oku tau fiema‘u ai ‘a e loto-to‘á, kuo pau foki ke tau falala kia Sihova, ‘o ‘ikai kiate kitautolu. (Lau ‘a e 2 Tīmote 1:7.) Tau lāulea angé ki he tafa‘aki ‘e ua ‘o e mo‘uí ‘a ia ‘oku tau fiema‘u ki ai ‘a e loto-to‘á: ‘I hotau fāmilí pea ‘i he fakataha‘angá.

NGAAHI TU‘UNGA ‘OKU FIEMA‘U AI ‘A E LOTO-TO‘Á

10. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ‘a e loto-to‘á ki he to‘utupu Kalisitiané?

10 ‘Oku lahi ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a ia ‘oku fiema‘u ai ke fakahāhā ‘e he to‘utupu Kalisitiané ‘a e loto-to‘a ke tauhi kia Sihova. ‘E lava ke nau ako pea muimui ‘i he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Solomoné, ‘a ia na‘á ne fakahāhā ‘a e loto-to‘a ‘i he‘ene fai ‘a e ngaahi fili fakapotopoto ke ‘ai ke ‘osi hono langa ‘o e temipalé. Neongo ‘oku lava ‘e he to‘utupú pea ‘oku totonu ke tataki kinautolu ‘e he‘enau mātu‘á, ‘oku ‘i ai ‘enau ngaahi fili mahu‘inga ke fai. (Pal. 27:11) ‘Oku fiema‘u ke nau fai ha ngaahi fili fakapotopoto fekau‘aki mo honau ngaahi kaume‘á, ko e hā ‘a e fakafiefia te nau faí, founga te nau hoko ai ‘o ma‘a fakae‘ulungaanga ai peé, mo e taimi te nau papitaiso aí. ‘Oku fiema‘u kiate kinautolu ha loto-to‘a pehē koe‘uhí ‘oku nau fakafepaki‘i ‘a e loto ‘o Sētané, ‘a e tokotaha ‘okú ne luma‘i ‘a e ‘Otuá.

11, 12. (a) Na‘e anga-fēfē hono fakahāhā ‘e Mōsese ‘a e loto-to‘á? (e) ‘E lava fēfē ke fa‘ifa‘itaki ‘a e to‘utupú ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Mōsesé?

11 Ko e fili mahu‘inga ‘e taha kuo pau ke fai ‘e he to‘utupú ko e ngaahi taumu‘a te nau fokotu‘ú. ‘I he ngaahi fonua ‘e ni‘ihi, ‘oku tenge ai ‘a e to‘utupú ke nau tokangataha ki he ako mā‘olungá pea ke ma‘u ha ngāue ‘a ia te nau ma‘u ai ha pa‘anga lahi. ‘I he ngaahi fonua kehé, ‘oku faingata‘a ai ‘a e tu‘unga faka‘ekonōmiká, pea ‘oku ongo‘i nai ai ‘e he to‘utupú ko e me‘a tefito ke nau tokangataha ki aí ko e ngāue ke tokoni ki honau ngaahi fāmilí. Kapau ‘okú ke ‘i ha tu‘unga pehē, fakakaukau ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Mōsesé. Na‘e ‘ohake ia ‘e he ‘ofefine ‘o Feló, ko ia na‘e mei lava ke ne fokotu‘u ‘a e taumu‘a ke hoko ai ‘o koloa‘ia pe mahu‘inga lahi. Sioloto atu ki he tenge kuo pau na‘á ne ongo‘i mei he fāmili ‘Isipité, kau faiakó, mo e kau faifale‘í! Ka na‘e loto-to‘a ‘a Mōsese peá ne fili ke kau mo e kakai ‘a e ‘Otuá. Hili ‘ene mavahe mei ‘Isipite mo hono tu‘umālié, na‘á ne falala kakato kia Sihova. (Hep. 11:24-26) Ko hono olá, na‘e tāpuaki‘i lahi ia ‘e Sihova, pea te ne tāpuaki‘i ia ‘o toe lahi ange ‘i he kaha‘ú.

12 ‘I hono fokotu‘u loto-to‘a ‘e he to‘utupú ‘a e ngaahi taumu‘a ‘i he ngāue ‘a Sihová pea fakamu‘omu‘a ‘a e ngaahi me‘a ‘o e Pule‘angá ‘i he‘enau mo‘uí, te ne tāpuaki‘i kinautolu. Te ne tokoni‘i kinautolu ke nau tokonaki ma‘á e ngaahi fiema‘u ‘a honau fāmilí. ‘I he ‘uluaki senitulí, na‘e fakahangataha ai ‘a e mo‘ui ‘a e talavou ko Tīmoté ‘i he tauhi ki he ‘Otuá, pea te ke lava mo koe foki. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.)​—Lau ‘a e Filipai 2:19-22.

‘Okú ke fakapapau‘i ke ke loto-to‘a ‘i he tafa‘aki kotoa pē ‘o ho‘o mo‘uí? (Sio ki he palakalafi 13-17)

13. Na‘e anga-fēfē tokoni ‘a e loto-to‘á ki ha finemui ke ne lava‘i ‘a ‘ene ngaahi taumu‘á?

13 Na‘e fiema‘u ‘e ha tuofefine ‘i Alabama, ‘Amelika, ‘a e loto-to‘a ke ne fokotu‘u ha ngaahi taumu‘a ‘i he ngāue ‘a Sihová. Ko ‘ene tohí eni: “‘I he‘eku tupu haké, na‘á ku mā ‘aupito. Na‘e ‘ikai meimei lava ke u lea ki he kakaí ‘i he Fale Fakataha‘angá, pea toe ‘ange‘ange ia ‘i he ‘ikai lava ke u tukituki ‘i he ngaahi matapā ‘o e kau solá.” ‘I he tokoni ‘a ‘ene ongo mātu‘á mo e ni‘ihi kehe ‘i he fakataha‘angá, na‘e lava‘i ai ‘e he finemui Kalisitiane ko ení ‘a ‘ene taumu‘a ke hoko ko ha tāimu‘a tu‘uma‘ú. ‘Okú ne pehē: “‘Oku pouaki ‘e he māmani ‘o Sētané ‘a e ako mā‘olungá, ongoongoá, pa‘angá, mo hono ma‘u ‘a e me‘a lahi fakamatelié ko e ngaahi taumu‘a lelei.” Ka na‘á ne ‘ilo‘i foki ko e tokolahi taha ‘o e kakaí he‘ikai ‘aupito lava ke nau lava‘i ‘a e ngaahi taumu‘a ko iá pea ‘oku nau ‘omi pē ai kiate kinautolu ‘a e loto-mafasia mo e mamahi. ‘Okú ne toe pehē: “Kae kehe, ko e tauhi kia Sihová kuó ne ‘omai kiate au ‘a e fiefia lahi tahá mo e ongo‘i lavame‘a.”

14. Ko e taimi fē ‘e fiema‘u ai ‘a e loto-to‘a ki he ngaahi mātu‘a Kalisitiané?

14 ‘Oku toe fiema‘u foki ki he mātu‘a Kalisitiané ‘a e loto-to‘á. Ko e fakatātaá, ‘e kole atu ma‘u pē nai ‘e ho pule ngāué ke ke ngāue ‘ovataimi ‘i he ngaahi ‘aho kuó ke ‘osi vahe‘i ki he lotu fakafāmilí, ngāue fakamalangá, mo e ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá. ‘Oku fiema‘u kiate koe ‘a e loto-to‘a ke ke lea ‘ikai ai ki ho pule ngāué pea fokotu‘u ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga totonú ki ho‘o fānaú. Pe mahalo pē ‘oku faka‘atā ‘e ha mātu‘a tokosi‘i ‘i he fakataha‘angá ke fai ‘e he‘enau fānaú ‘a e ngaahi me‘a ‘oku ‘ikai te ke loto ke fai ‘e ho‘o fānaú. ‘I hono ‘eke ‘e he ngaahi mātu‘a ko iá ‘a ho‘o ‘uhingá, te ke loto-to‘a ‘o fakamatala‘i ange kiate kinautolu ‘i ha founga faka‘apa‘apa?

15. ‘E lava fēfē ke tokoni ‘a e Saame 37:25 mo e Hepelū 13:5 ki he ngaahi mātu‘á?

15 ‘Oku fiema‘u ‘a e loto-to‘a ke tokoni‘i ‘etau fānaú ke nau fokotu‘u pea lava‘i ha ngaahi taumu‘a ‘i he ngāue ‘a e ‘Otuá. Ko e fakatātaá, ‘oku manavasi‘i nai ‘a e mātu‘a ‘e ni‘ihi ke fakalototo‘a‘i ‘enau fānaú ke nau ‘ai ko ‘enau ngāue ‘a e tāimu‘á, ke ngāue ‘i he feitu‘u ‘oku lahi ai ‘a e fiema‘ú, ke ngāue ‘i he Pētelí, pe ke tokoni ‘i he langa ‘o e ngaahi Fale Fakataha‘angá mo e ngaahi Holo ‘Asemipilií. Mahalo pē ‘oku nau manavasi‘i na‘a ‘ikai lava ke tokanga‘i kinautolu ‘e he‘enau fānaú ‘i ha‘anau ta‘umotu‘a. Kae kehe, ko e ngaahi mātu‘a fakapotopotó ‘oku nau fakahāhā ‘a e loto-to‘a pea ma‘u ‘a e tui ‘e fai ‘a Sihova ki he‘ene ngaahi tala‘ofá. (Lau ‘a e Saame 37:25; Hepelū 13:5.) Ko e mātu‘a ‘oku nau fakahāhā ‘a e loto-to‘a pehē pea falala kia Sihová ‘oku nau tokoni‘i ‘enau fānaú ke nau fai ‘a e me‘a tatau.​—1 Sām. 1:27, 28; 2 Tīm. 3:14, 15.

16. Kuo anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e he mātu‘a ‘e ni‘ihi ‘enau fānaú ke nau fokotu‘u ‘a e ngaahi taumu‘a ‘i he ngāue ‘a e ‘Otuá, pea kuo anga-fēfē ‘a e ma‘u ‘aonga ‘enau fānaú ‘i he me‘á ni?

16 Na‘e tokoni‘i ‘e ha ongo me‘a ‘i ‘Amelika ‘a ‘ena fānaú ke nau tokangataha ki he tauhi kia Sihová. ‘Oku pehē ‘e he husepānití: “Ki mu‘a ke lue mo talanoa ‘a ‘ema fānaú, na‘á ma talanoa kiate kinautolu fekau‘aki mo e fakafiefia ‘a e ngāue tāimu‘á, mo e ngāue ‘i he fakataha‘angá. Ko eni ko ‘enau taumu‘á ia.” ‘Okú ne toe pehē koe‘uhi ko e fokotu‘u ‘e he‘ena fānaú pea lava‘i ‘a e ngaahi taumu‘a ko iá, kuo tokoni‘i ai kinautolu ke nau tau‘i ‘a e ngaahi fakatauele mei he fokotu‘utu‘u ‘a Sētané pea tokangataha ki he tauhi kia Sihová. Na‘e tohi ‘e ha tokoua ‘oku ‘i ai ‘ene fānau ‘e toko ua: “Ko e mātu‘a tokolahi kuo nau fai ‘a e feinga mo e fakamole lahi ‘i hono tokoni‘i ‘enau fānaú ke nau a‘usia ‘a e ngaahi taumu‘a ‘i he ngaahi tafa‘aki hangē ko e sipotí, fakafiefiá, mo e akó. ‘Oku toe ‘uhinga lelei lahi ange ke fai ‘a e feinga mo e fakamole lahi ‘i hono tokoni‘i ‘etau fānaú ke nau a‘usia ‘a e ngaahi taumu‘a ‘e tokoni‘i ai kinautolu ke nau tauhi ma‘u ha vaha‘angatae lelei mo Sihova. Kuo hoko ko ha tupu‘anga lahi ‘o e fiemālié ‘o ‘ikai ngata pē ‘i he sio ki he a‘usia ‘e he‘etau fānaú ‘a e ngaahi taumu‘a fakalaumālié ka ko ‘etau kau fakataha mo kinautolu ‘i he fonongá.” ‘E lava ke ke fakapapau‘i ko e mātu‘a ‘oku nau tokoni‘i ‘enau fānaú ke nau fokotu‘u mo lava‘i ‘a e ngaahi taumu‘a ‘i he ngāue ‘a e ‘Otuá ‘oku nau ma‘u ‘a ‘ene hōifuá.

LOTO-TO‘A ‘I HE FAKATAHA‘ANGÁ

17. ‘Omai ha ngaahi fakatātā ‘o e loto-to‘a ‘i he fakataha‘anga Kalisitiané.

17 ‘Oku fiema‘u foki ke tau fakahāhā ‘a e loto-to‘a ‘i he fakataha‘angá. Ko e fakatātaá, ‘oku fiema‘u ki he kau mātu‘á ‘a e loto-to‘a ‘i he‘enau ngāue ki he ngaahi keisi fekau‘aki mo e angahala mamafá pe ‘i he taimi ‘oku nau tokoni ai ki he fa‘ahinga ‘oku ‘i ha tu‘unga fakatu‘utāmaki ‘enau mo‘uí koe‘uhí ko ha me‘a fakavavevave fakafaito‘o. ‘Oku ‘a‘ahi ‘a e kau mātu‘a ‘e ni‘ihi ki he ngaahi pilīsoné ke ako mo e fa‘ahinga mahu‘inga‘iá pe ke fai ai ha ngaahi fakataha. Pea fēfē ‘a e fanga tuofāfine te‘eki malí? ‘Oku nau ma‘u ‘a e ngaahi faingamālie lahi ke fakahāhā ai ‘a e loto-to‘á pea ke tauhi kia Sihova. ‘E lava ke nau tāimu‘a, hiki ki he feitu‘u ‘oku lahi ai ‘a e fiema‘ú, ngāue fakataha mo e polokalama Tisaini/Langa Fakalotofonuá, pea tohi kole ki he Ako Ma‘á e Kau ‘Evangeliō ‘o e Pule‘angá. ‘Oku a‘u ‘o fakaafe‘i ‘a e ni‘ihi ke nau kau ki he Ako‘anga Kiliatí.

18. ‘E lava fēfē ke fakahāhā ‘e he fanga tuofāfine ta‘umotu‘á ‘a e loto-to‘á?

18 ‘Oku tau ‘ofa ‘i hotau fanga tuofāfine ta‘umotu‘á, pea ‘oku tau hounga‘ia ‘i hono ma‘u kinautolu ‘i he fakataha‘angá! Neongo he‘ikai nai malava ke fai ‘e he ni‘ihi ‘a e me‘a lahi ‘o hangē ko ia na‘a nau fai ki mu‘a ‘i he ngāue ‘a e ‘Otuá, ‘e kei lava pē ke nau fakahāhā ‘a e loto-to‘a pea fai ‘a e ngāué. (Lau ‘a e Taitusi 2:3-5.) Ko e fakatātaá, ‘oku fiema‘u ki ha tuofefine ta‘umotu‘a ke ne fakahāhā ‘a e loto-to‘a kapau ‘e kole ange ‘e he kau mātu‘á ke ne talanoa ki ha tuofefine kei si‘i ange ‘o fekau‘aki mo e tui vala fakanānaá. He‘ikai te ne tafulu‘i ‘a e tuofefiné fekau‘aki mo e vala ‘okú ne tuí, ka te ne tokoni‘i ia ‘i ha founga anga-‘ofa, ke ne fakakaukau ki hano uesia nai ‘a e ni‘ihi kehé ‘i he ngaahi fili ‘okú ne faí. (1 Tīm. 2:9, 10) ‘I hono fakahāhā ‘e he fanga tuofāfine ta‘umotu‘á ‘a ‘enau ‘ofá ‘i he ngaahi founga peheé, ‘e lava ai ke nau fakaivimālohi‘i ‘a e fakataha‘angá.

19. (a) ‘E lava fēfē ke hoko ‘o loto-to‘a ‘a e fanga tokoua ‘osi papitaisó? (e) ‘E lava fēfē ke tokoni ‘a e Filipai 2:13 mo e 4:13 ki he fanga tokouá ke nau hoko ‘o loto-to‘a?

19 ‘Oku toe fiema‘u foki ki he fanga tokoua ‘osi papitaisó ke nau loto-to‘a pea fai ‘a e ngāué. ‘I he‘enau loto-lelei ke ngāue ko e kau sevāniti fakafaifekau mo e kau mātu‘á, ‘oku ma‘u ‘aonga lahi ai ‘a e fakataha‘angá. (1 Tīm. 3:1) Kae kehe, ‘e toumoua nai ‘a e ni‘ihi ke fai pehē. Mahalo pē na‘e fai ‘e ha tokoua ha ngaahi fehālaaki ‘i he kuohilí, pea ‘okú ne ongo‘i he taimí ni ‘oku ‘ikai te ne taau ke hoko ko ha sevāniti fakafaifekau pe ko ha mātu‘a. ‘Oku ongo‘i nai ‘e ha tokoua ia ‘e taha ‘oku ‘ikai te ne ma‘u ‘a e ngaahi malava ‘oku fiema‘u ki he ngāué. Kapau ‘okú ke ongo‘i pehē, ‘e lava ke tokoni‘i koe ‘e Sihova ke ke hoko ‘o loto-to‘a. (Lau ‘a e Filipai 2:13; 4:13.) Manatu‘i ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Mōsesé. Ko ia foki na‘á ne ongo‘i he‘ikai malava ke ne fai ‘a e me‘a na‘e kole ange ‘e Sihova ke ne faí. (‘Eki. 3:11) Ka na‘e tokoni‘i ia ‘e Sihova ke ne hoko ‘o loto-to‘a pea fai ‘a e me‘a na‘e fiema‘ú. ‘E lava fēfē ke ma‘u ‘e ha tokoua ‘osi papitaiso ha loto-to‘a pehē? ‘E lava ke ne lotu kia Sihova ki ha tokoni pea lau faka‘aho ‘a e Tohi Tapú. ‘E lava ke ne fakalaulauloto ki he ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e fa‘ahinga ‘i he Tohi Tapú na‘a nau fakahāhā ‘a e loto-to‘á. ‘E lava ke ne kole anga-fakatōkilalo ki he kau mātu‘á ke ako‘i ia pea fai ha tokoni ‘i he fakataha‘angá ‘i ha me‘a pē ‘e fiema‘u. ‘Oku mau fakalototo‘a‘i atu ‘a e fanga tokoua ‘osi papitaiso kotoa pē ke nau loto-to‘a pea ngāue mālohi ma‘á e fakataha‘angá!

“KO SIHOVA . . . ‘OKU ‘IATE KOE”

20, 21. (a) Ko e hā na‘e fakamanatu ‘e Tēvita kia Solomoné? (e) Ko e hā ‘e lava ke tau fakapapau‘í?

20 Na‘e fakamanatu ‘e Tu‘i Tēvita kia Solomone ‘e ‘iate ia ‘a Sihova kae ‘oua kuo ‘osi ‘ene langa ‘a e temipalé. (1 Kal. 28:20) ‘Oku pau na‘e fakalaulauloto ‘a Solomone ki he ngaahi lea ko iá, pea na‘e ‘ikai te ne faka‘atā ‘a ‘ene kei si‘í mo e ta‘etaukeí ke ne ta‘ofi ia mei hono fai ‘a e ngāué. ‘I hono kehé, na‘á ne fakahāhā ‘a e loto-to‘a lahi, pea ‘i he tokoni ‘a Sihová, na‘á ne ‘osiki ai hono langa ‘o e temipale fisifisimu‘á ‘i he ta‘u ‘e fitu mo e konga.

21 Na‘e tokoni‘i ‘e Sihova ‘a Solomone, pea ‘e lava foki ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau loto-to‘a pea lava‘i ‘etau ngāué, fakatou‘osi ‘i hotau fāmilí pea ‘i he fakataha‘angá. (‘Ai. 41:10, 13) Kapau te tau fakahāhā ‘a e loto-to‘a ‘i he‘etau tauhi kia Sihová, ‘e lava ke tau fakapapau‘i te ne tāpuaki‘i kitautolu ‘i he taimí ni pea ‘i he kaha‘ú. Ko ia ai, “ke ke loto-to‘a . . . peá ke fai ‘a e ngāué.”

^ pal. 12 Te ke ma‘u ha ngaahi fokotu‘u ki he founga ke fokotu‘u ai ‘a e ngaahi taumu‘a ‘i he ngāue ‘a e ‘Otuá ‘i he kupu “Ngāue‘aki ‘a e Ngaahi Taumu‘a Fakalaumālié ke Fakalāngilangi‘i ‘a Ho Tokotaha Fakatupú,” na‘e pulusi ‘i he Taua Le‘o ‘o Siulai 15, 2004.