Skip to content

Skip to table of contents

ʻAi ke Mālohi Hoʻo Fakaueʻilotó

ʻAi ke Mālohi Hoʻo Fakaueʻilotó

ʻAi ke Mālohi Hoʻo Fakaueʻilotó

“Ko ha mātuʻaki tukupā ki hono tuku ʻa e ifí ʻa e tōʻonga mahuʻinga lahi pē taha ʻa e kau ifi kuo lavameʻa ʻenau tuku ifí.”—“Tuku Ifi he Taimí Ni!”

KO HONO ʻai mahinó, kapau ʻokú ke loto ke tuku hoʻo ifí, neongo pe ko e hā, ʻoku totonu ke ke maʻu ha fakaueʻiloto mālohi ke fai pehē. ʻE lava fēfē ke ke ʻai ke mālohi hoʻo fakaueʻilotó? Ko e meʻa ʻe taha, fakakaukau ki he tuʻunga lelei lahi ange te ke ʻi aí kapau ʻe tuku hoʻo ifí.

ʻE hao ai hoʻo paʻangá. Ko ha tōʻongaʻaki hono ifi ha puha ʻe taha he ʻahó ʻoku lava ke mole ai ʻa e paʻanga ʻe laui afe ʻi he taʻu. “Naʻe ʻikai ʻaupito te u ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e paʻanga naʻá ku fakamoleki noaʻia ʻi he tapaká.”—Gyanu, Nepolo.

ʻOku totonu ke ke maʻu ʻa e fiefia lahi ange ʻi he moʻuí. “Naʻe kamata foʻou ʻa ʻeku moʻuí ʻi he tuku ʻa ʻeku ifí, pea ʻoku ʻalu ki he toe lelei ange.” (Regina, ʻAfilika Tonga) ʻI he taimi ʻoku tuku ai ʻa e ifi ʻa e kakaí, ʻoku lelei ʻaupito ange ai ʻa honau ongoʻanga ʻo e ifoʻiá mo e nāmuʻi ha meʻá, pea ʻoku nau faʻa maʻu ai ʻa e ivi lahi ange mo ha fōtunga fakaesino lelei ange.

ʻE lava fakalakalaka ai hoʻo moʻuí. “Ko e tuku ifí ʻoku ʻi ai hono ʻaonga lahi mo vave ki he moʻui lelei ʻa e tangata mo e fefine ʻo e taʻumotuʻa kehekehe.”—Senitā ki he Taʻofi mo e Maluʻi mei he Mahakí, ʻAmelika.

ʻE ʻāsili ai hoʻo falala kiate koé. “Naʻe tuku ʻa ʻeku ifí koeʻuhi naʻe ʻikai te u loto ke hoko ʻa e tapaká ko hoku pule. Naʻá ku loto ke u hoko ko e pule ki hoku sinó.”—Henning, Tenimaʻake.

ʻE maʻu ʻaonga ʻa ho fāmilí mo ho kaungāmeʻá. “Ko e ifí . . . ʻoku fakatupu maumau ia ki he moʻui lelei ʻa e faʻahinga takatakai ʻiate koé. . . . Kuo hā ʻi he ngaahi fakatotoló ko e ʻahu ʻoku haʻu mei he ifí ʻokú ne fakatupunga ʻa e mate ʻe laui afe ʻi he taʻu taki taha mei he kanisā ʻa e maʻamaʻá mo e mahaki mafú.”—Sōsaieti Kanisā ʻa ʻAmeliká.

Te ke fakafiefiaʻi ho Tokotaha-Fakatupú. “Siʻoku ʻofaʻanga, . . . tau fakamaʻa kitautolu mei he ʻuli kotoa pe ʻo e kakano.” (2 Kolinito 6:19 [7:1PM]) “Mou ʻatu ʻa e ngaahi sino ʻomoutolu . . . ke tapu ki he ʻOtua, ke fakahōifua kiate ia.”—Loma 12:1.

“ʻI heʻeku mahinoʻi pē ʻoku ʻikai hōifua ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi meʻa ʻokú ne ʻuliʻi ʻa e sinó, naʻá ku fakapapauʻi ai ke tuku ifi.”—Sylvia, Sipeini.

Neongo ia, ʻoku ʻikai faʻa feʻunga ʻa e fakaueʻilotó pē taha. ʻOku tau toe fiemaʻu nai ʻa e tokoni ʻa e niʻihi kehé, ʻo kau ai ʻa e fāmilí mo e kaungāmeʻá. Ko e hā ʻe lava ke nau faí?