Skip to content

Skip to table of contents

ʻUhinga Naʻá Ku Liʻaki Ai ha Ngāue Vahe Lahi

ʻUhinga Naʻá Ku Liʻaki Ai ha Ngāue Vahe Lahi

ʻUhinga Naʻá Ku Liʻaki Ai ha Ngāue Vahe Lahi

Fakamatala Fai ʻe Martha Teresa Márquez

NAʻÁ KU manako maʻu pē ke hiva, pea aʻu ʻou hiva ʻi he letioó ʻi heʻeku kei siʻí. Naʻe ngata pē ʻeku akó he kinitakātení, ka ki mui ai naʻá ku ako mūsika ʻi he Kolo Mekisikoú ʻi he faiako ʻa e talēkita ʻo e kau tā meʻalea simifoni ʻi he fonuá.

ʻI he 1969, ʻi heʻeku taʻu 24, naʻe fakaafeʻi au ʻe haku kaumeʻa ʻa ia ko ha tokotaha hula ki ha kiʻi hiva ʻahiʻahi naʻe fai ʻi he falekai mo e pā naʻe ʻiloa he taimi ko iá ko e La Rampa Azul. Naʻá ku hivaʻi ʻa e hiva ʻiloa ko e Cucurrucucú Paloma naʻe faʻu ʻe he faʻu-hiva Mekisikou ko Tomás Méndez, pea naʻe mālieʻia ai ʻa e kau fanongó. Ko e kamataʻanga moʻoni ia ʻa ʻeku ngāue fakapalōfesinalé. Naʻá ku hoko ko ha tokotaha solo ʻo ngāueʻaki ʻa e hingoa ko Romelia Romel.

Naʻá ku ngāue mo Tomás Méndez, pea pehē ki he kau faʻu-hiva mo e kau hiva Mekisikou talēnitiʻia kehe, ʻo kau ai ʻa Cuco Sánchez mo Juan Gabriel. Naʻe fakafiefia ke ʻiloʻi naʻe ongoongoa ʻa hoku hingoá pea naʻe ʻi he ngaahi nusipepá mo e makasiní. Naʻá ku hiva ʻi he ngaahi naitikalapú, ʻi he letioó, pea ʻi he ngaahi tua ʻi Mekisikou mo Pēlisi. Naʻá ku toe ngāue foki mo e fefine Mekisikou faiva fakakata manakoa ko Leonorilda Ochoa ʻi he taimi naʻe kamata foʻou ai ʻi Mekisikou ʻa ʻene faiva ʻi he televīsoné.

ʻI he ʻalu ʻa e taimí, naʻá ku ongoongoa lahi ai pea maʻu mo e paʻanga lelei—ʻo feʻunga ke u malava ai ʻo maʻu ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻumālie hangē ko e siuelí, ngaahi kote fulufuluʻi manú pea nofo ʻi he ʻapaatimeni mamafa, ʻi ʻolunga ʻi ha fale fungavaka. Ne hā ngali naʻá ku maʻu ʻa e meʻa kotoa, ka naʻe ʻikai te u fiefia. Naʻá ku ongoʻi ʻa e koto ngeʻesi. Neongo naʻe ʻohake au ko ha Katolika Loma naʻá ku mā ʻi he ʻalu ki he lotú. Naʻá ku ongoʻi likoliko ʻaupito koeʻuhi ko ʻeku founga moʻui taʻetāú.

Founga ʻo ʻEku Hoko ʻo ʻOfa kia Sihová

Lolotonga ʻeku ʻahiʻahi hiki ʻa ʻeku ʻuluaki peleti kalamafoní, naʻá ku fakamatalaʻi ʻa ʻeku ongoʻí ki haku kaumeʻa, ko ha tokotaha hiva ranchera, ko Lorena Wong. Naʻá ku tala ange ʻoku ou saiʻia ke hoko ko ha tāupoʻou ke tokoniʻi ʻa e kakai masivá. “Ko ha tāupoʻou? ʻOkú ke fakasesele!” ko ʻene kalangá ia.

Naʻá ne ʻeke mai leva: “ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá?”

“Ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,” ko ʻeku talí ange ia.

“ʻIkai, ko hono huafá ko Sihova,” ko ʻene tala maí ia. “Ko Sīsū ʻa hono ʻAló.”

“Ko Sihova?” ko ʻeku ʻeké ange ia. Naʻe foʻou fakaʻaufuli kiate au ʻa e hingoá. Naʻe ʻomai ʻe Lorena kiate au ha Tohi Tapu pea palōmesi mai te ne fekau ki heʻene faiakó, ʻa ia ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ke ʻaʻahi mai kiate au. *

ʻI he taimi kotoa pē naʻá ku sio ai kia Lorena, naʻá ku ʻeke ange, “Te ke fekau ʻafē hoʻo faiakó ke haʻú?” Naʻá ku fiekaia fakalaumālie.

Lolotonga ení, naʻá ku kamata ke lau ʻa e Tohi Tapú ʻiate au pē pea ʻiloʻi ai ko e huafa moʻoni ʻo e ʻOtuá ko Sihova. (Sāme 83:18) Naʻá ku ʻohovale. Naʻá ku toe maʻu ai foki ʻa e Fekau ʻe Hongofulú pea ʻohovale ai he taha ʻo e fekaú ʻa ia naʻe pehē: “ʻOua naʻa ke tono ʻunoho.” (Ekisoto 20:14) ʻI he taimi ko iá, naʻá ku nonofo ai mo ha tangata mali, ʻa ia ko e tamai ia ʻa ʻeku pēpē tangata māhina ʻe valu. Ko e tamasiʻí ko ʻeku leka ia hono uá. Naʻe ʻosi ʻi ai ʻeku kiʻi tamasiʻi mo e siana ʻe taha, ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito foki te ma mali.

ʻI he ʻaho ʻe taha lolotonga ʻeku ʻahiʻahi ha foʻi hiva ki ha fakaʻaliʻali foʻou, naʻe fai mai ha tukituki ʻi he matapā ʻo hoku ʻapaatimení. Ko e faiako ia ʻa Lorena, ko Mauricio Linares, mo hono uaifí. Naʻá na fakahaaʻi mai kiate au ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá pea tuku mai ʻa e tohi Ko e Moʻoni ʻa ia ʻoku fakatau ki he Moʻui Taʻengata. * Naʻá ku lau ia ʻo ʻosi ʻi he pō pē ʻe taha, neongo ʻa ʻeku fāinga mo e ngaahi foʻi lea naʻe faingataʻa angé. Ko e taimi ia naʻá ku kamata ai ke ʻofa kia Sihová.

Liliu ʻa ʻEku Founga Moʻuí

ʻI hono tokoniʻi au ʻe he Kau Fakamoʻoní fakatouʻosi ke ako ʻa e Tohi Tapú pea ke fakalakalaka ʻa ʻeku malava ke lautohí, naʻá ku ʻiloʻi ai kuo pau ke u fai ha ngaahi liliu ʻi heʻeku moʻuí koeʻuhi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Naʻá ku kamata ke fakaʻauha ʻa ʻeku ngaahi ʻīmisí, mētalí, mo e ngaahi meʻa ʻomi monuú, neongo naʻe ngaohi ʻaki ʻa e koulá.

Ko e meʻa naʻá ku ʻiloʻi naʻe tautefito ʻa e faingataʻa ke tukú ko e ifí mo e inu lahí. ʻI he taimi naʻá ku fakalaka atu ai ʻi ha fale kava, naʻe kamata ke pipihi hake hoku fāvaí. Naʻe pau ke u tuʻusi ʻa e feohi kotoa mo hoku kaungāmeʻá, koeʻuhi naʻa nau tuʻuaki mai ʻa e inú pea fakaafeʻi au ke mau ō ʻo kai mo inu ʻi he ngaahi falekai mamafa. Naʻá ku ʻiloʻi ʻe iku moʻoni ia ki hono ngāuekoviʻaki ʻa e kava mālohí.

Naʻe toe faingataʻa kiate au ke tuku ʻeku ʻalu ki he ngaahi paati ʻa e kakai tuʻumālie mo ʻiloá. ʻI he fakaafeʻi au ki he paati faiʻaho ʻa ha tokotaha fuhu Kiupa ʻiloa, naʻá ku lotu: “Ko e fakaʻosí pē eni, Sihova. Heʻikai ʻaupito te u toe ʻalu ki ha meʻa pehē pe kau ʻi ha tōʻonga ʻoku ʻikai te ke hōifua ki ai.” Pea naʻe ʻikai ʻaupito te u toe fai.

Naʻá ku fakangata ʻosi ʻa hoku vahaʻangatae mo e tamai ʻa ʻeku tamasiʻi hono uá. Naʻá ku fai eni neongo ʻa e lahi ʻo ʻene koloá mo e meʻa kotoa naʻá ne palōmesi te ne ʻomai kapau heʻikai te u liʻaki ia. Ko ha meʻa faingataʻa ʻaupito ia kiate au ke fai koeʻuhí he naʻá ku ʻofa ai, pea naʻá ne ʻiloʻi. ʻI he hīkisiá, naʻá ne lea mālohi mai: “Ko au ho ʻOtuá! Ko au ho Kalaisí!”

“Naʻá ke pehē nai ki muʻa,” ko ʻeku talí ange ia, “ka ʻi he taimi ní ko Sihova ʻa hoku ʻOtuá.” Naʻá ne fakamanamana te ne ʻave ʻa ʻeku tamasiʻí ʻa ia naʻá ne tauhi fakatamai haké pea te ne fakamamahiʻi au.

ʻI he taimi ko iá, naʻe tala mai ai ʻe he kakai ʻe niʻihi ko e hivá ko ha ngāue ia ʻo tatau mo ha toe ngāue kehe pē—ʻa ia ʻe lava ke u hoko ko ha Fakamoʻoni mo hiva foki. Neongo ia, naʻe fakamanatu mai ʻe he niʻihi kehe, “Heʻikai ke ʻi ai ha ʻā ke maluʻi koe mei he ifí, inú, mo e fakaʻaiʻai atu ʻo e ʻulungaanga taʻetāú mei he faʻahinga ʻoku manako ʻi hoʻo hivá.” Naʻá ku mahinoʻi ʻa e fakapotopoto ʻo e fakamatala ko iá.

ʻI he taimi naʻá ku hoko ai ko ha tokotaha hiva manakoá, naʻe feinga ʻa e kakaí ke totongiʻi au ke u leleiʻia ʻia kinautolu. Naʻá ku fakapapauʻi ke ʻoua ʻe toe fakaeʻa au ki he ngaahi fakatauele peheé. Ko ia ʻi he 1975, naʻá ku kaniseli ai ʻa ʻeku aleapau ke tua ki Siaina, pea ʻi he māhina ʻe ono ki mui ai naʻá ku papitaiso ai ʻo hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

Ngaahi Polé mo e Fiefiá

Te u tauhi fēfē au mo hoku fāmilí? Naʻe ʻikai haku tuʻunga fakaako pea naʻe ʻikai te u ʻiloʻi moʻoni ha toe meʻa ke fai ka ko e hivá pē. Ko hoku taʻoketé, ko Irma, mo ʻene fānau ʻe toko tolu, pea pehē ki heʻeku ongo tamaiki tangatá, naʻá ku tokangaʻi fakapaʻanga. Naʻe pau ke mau hiki mei hoku ʻapaatimeni mamafá ki ha ongo kiʻi loki iiki. Ko e liliu lahi fakaʻulia mei ha moʻui tuʻumālie ki he moʻui masivá ko ha pole moʻoni ia. Naʻe ʻunuʻunu mai ʻi ha taimi ʻa hoku taʻoketé mo e fānaú ʻo tenge au ke hokohoko atu ʻa ʻeku hoko ko ha tokotaha hivá, ka naʻá ku fakapapauʻi ai pē ke fai ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke u fai ke tauhi ai kia Sihová.

Naʻá ku kamata fakatau atu ʻa ʻeku ngaahi meʻa mahuʻingá—ʻa ʻeku siuelí, ko hoku ngaahi kote fulufuluʻi manú, ko ʻeku kaá—pea naʻa mau moʻui mei he paʻanga ko iá. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe ʻosi ʻa e paʻanga ko iá. Koeʻuhi ke kalofi ʻa e fakahohaʻasi ʻe he tamai ʻa ʻeku tamasiʻi hono uá, naʻa mau hiki ai ʻi he 1981 ki ha kolo lahi ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e fonuá, ʻa ia naʻe ʻikai lava ke ne ʻilo ai kimautolu.

ʻI he feituʻu ko ení naʻe akoʻi ai au ʻe he Kau Fakamoʻoní ki he founga hono ngaohi ʻa e koane fakamaó, tōnatí mo e meʻakai kehe ke fakatau atu. Naʻá ku maʻu ki mui ha ngāue ʻi ha fale ngāue pea naʻá ku ngāue poʻuli. Ka ko e ngāué ni naʻe uesia ai ʻeku maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané mo ʻeku ngāue ki he ʻOtuá. Ko ia naʻe faai atu pē peá u fakafisi ʻo kamata ngaohi koane fakamao ʻi ʻapi. Naʻá ku ʻave leva ia ʻi ha kato ʻo fakatau atu ʻi he halá. ʻI he foungá ni naʻe malava ai ke tokoni ia kiate au ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató.

Ko ha Fili Kuo ʻIkai ʻAupito Ke U Fakatomala Ai

ʻI hono ʻeke mai ʻe he kakaí pe ko e hā ʻeku ongoʻi fekauʻaki mo hono liʻaki ʻa ʻeku ngāue ngalingali ʻe ʻi ai hono kahaʻu lelei ko e hivá, naʻá ku tala ange heʻikai te u fakafetongi ʻaki ha meʻa pē ʻa ʻeku ʻiloʻi ʻo Sihová mo mahinoʻi ʻa ʻene ngaahi taumuʻa fakaofó. Kuo fakafiefia ʻa e sio ki hoku ongo fohá ʻokú na fakalakalaka ʻi he ʻilo Fakatohitapú, fakatapui ʻena moʻuí kia Sihova, peá na mali ki mui mo ha kaungātui. Ko hoku ongo fohá fakatouʻosi fakataha mo e ngāue fāitaha ʻa hona ongo uaifí, ʻoku nau ʻohake ʻenau fānaú ke nau tauhi ki hotau ʻOtua ko Sihová.

Kuó u hoko ko ha tāimuʻa, hangē ko ia ʻoku uiʻaki ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e faʻahinga ko ia ʻi he ngāue fakamalanga taimi-kakató, ʻi he meimei taʻu ʻe tolungofulu. ʻI he tokoni ʻa e ʻOtuá kuó u malava ai ke tokoniʻi ʻa e kakai tokolahi, ʻo kau ai ʻa Irma mo ʻene taʻahiné, ke nau ako ʻa e moʻoni Fakatohitapú pea fakatapui ʻa ʻenau moʻuí ki he ʻOtuá. Ko ha meʻa fakafiefia lahi ia ʻa e fetaulaki mo e “fānau fakalaumālie” ko iá ʻo ʻiloʻi ʻoku nau kei laka ʻi he moʻoní—ko e tokolahi ʻoku nau toe ngāue ko e kau tāimuʻa. (3 Sione 4) ʻI he ʻahó ni, ʻi hoku taʻu 64, ʻoku ou fai ai ʻa e ako Tohi Tapu ʻe 18 mo e niʻihi kehe.

Ko e koto ngeʻesi fakalaumālie naʻá ku ongoʻi ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha hiva kei siʻí kuo fakafonu, pea ko e holi ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé kuo fakalato ia ʻi he talangofua ki he fekau ʻa Sīsū ke ‘ō ʻo ngaohi ākongá.’ (Mātiu 28:19, 20) He houngaʻia ē ko au ʻi hono fakaivimālohiʻi ʻe Sihova ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko ení pea ʻoku hokohoko atu ʻene fai peheé! Ko e moʻoni kuó u ‘kamata [pe ʻahiʻahiʻi] ʻo ʻilo ʻoku sai ia.’—Sāme 34:8.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ Naʻe hoko ki mui ʻa Lorena Wong ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

^ Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ka ʻoku ʻikai ke toe pulusi.

[Fakatātā ʻi he peesi 11]

Mo hoku ongo fohá, ko hona uaifí, mo hoku taʻoketé, ʻa ia ʻoku hokohoko atu ʻeku tāimuʻa mo kinautolú

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

Kuo hokohoko atu ʻeku ngaohi koane fakamaó ʻo fakatau atu ʻi he halá ke tokoni ia kiate au ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató