Skip to content

Skip to table of contents

Fiemālie ʻi he Lanu Ho Kilí

Fiemālie ʻi he Lanu Ho Kilí

Fiemālie ʻi he Lanu Ho Kilí

● Ko e kakai ʻe niʻihi ʻi ʻAfilika, ʻĒsia Tonga, ko e Kalipiané, mo e Hahake Lotolotó ʻoku nau fakafehokotaki ʻa e kili hinehina angé ki he tuʻumālié mo e sīpinga manakoá. Ko hono olá, ko ha kakai tangata mo e fefine tokolahi ʻi he ngaahi feituʻu ko ení ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi kilimi ke fakahinehina ʻaki honau kilí—ka ʻoku fakatuʻutāmaki ia ʻi he taimi ʻe niʻihi ki heʻenau moʻuí.

Ko e ngaahi kilimi fakahinehina kili ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ʻa e hydroquinone, ko ha meʻa fakahinehina ʻokú ne taʻofi ʻa hono faʻu ʻo e melaniní, ʻo holoki ai ʻa e maluʻi fakanatula ʻo e kilí mei he huelo fakatuʻutāmaki ʻo e laʻaá (UV). Ko e hydroquinone ʻoku hūhū ia ʻi he kilí pea ʻokú ne fakatupunga nai ʻa e maumau ʻikai toe ala fakaleleiʻi ki he fanga kiʻi sela fehokotakingá. Ko hono olá ko e mingimingi vave. Ko e kemikalé ʻoku lava ke toe fakatupu kanisā. Ko e ngaahi kilimi kehé ʻoku ʻi ai ʻa e meakuli, ʻa ia ko ha toe kemikale kona ia.

ʻIkai ko ia pē, ko e hokohoko ngāueʻaki ʻo e ngaahi meʻa peheé ʻoku lava ke ne fakatupunga ʻa e fepulopulasi matamatakovi, ngaahi ʻila palakū, mo e kili ʻoku fuʻu vaivai ʻo ʻikai ai lava ke tuitui kapau ʻe lavea. Pea kapau ko e ngaahi kemikale ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi meʻa-teuteu ko ení ʻoku hū ia ki he halanga totó, ʻe lava ke nau maumauʻi ʻa e ʻaté, ko e kofuuá, pe ko e ʻutó—naʻa mo ʻenau fakatupunga ke ʻikai toe ngāue ʻa e toʻotoʻongá.

Ko e meʻa fakaolí, lolotonga ʻoku loto ʻa e kakai kili ʻuliʻulí ke hinehina honau kilí, ko e kakai kili hinehina tokolahi ʻoku nau feinga lahi ke kili melomelo. Ko e moʻoni, ko e ʻasi feʻunga ki he laʻaá ʻoku lava ke fakatupu moʻui lelei. Ko e fakatātaá, ʻoku malava ke faʻu ai ʻa e vaitamini D. Ka ko e ʻasi ʻo fuʻu fuoloá, tautefito ʻi he taimi ʻoku tuʻu tonu ai ʻa e laʻaá ʻi he langí, ʻoku lava ke fakatupu maumau. Ko hono moʻoní, ko ha lanu melomelo ʻoku fakahaaʻi ai kuo ʻosi tofanga ʻa e kilí ʻi he maumau pea ʻoku feinga ke ne maluʻi ia mei ha toe ʻasi lahi ange ki he huelo UV fakatupu maumaú. Ka ko e maluʻi ko iá ʻoku fakangatangata pē. Hangē ko ení, ko ha melomelo ange ʻa e kili hinehiná, ʻoku ʻomai ai ha ʻelemēniti maluʻi laʻā ʻikai laka hake ʻi he faá. Lolotonga ʻe tokoni nai hono toutou ngāueʻaki ʻa e kilimi maluʻi mei he laʻaá, ʻoku ʻikai ʻomai ai ha maluʻi kakato mei he maumau ʻo e kilí mo e ngaahi kanisā ʻe niʻihi, ʻo kau ai ʻa e melanomá.

Ko ia ai, ko e Kautaha Moʻui ʻa Māmaní ʻokú ne fakaongoongoleleiʻi ʻa e “ʻai ke mālohi ʻa e pōpoaki ʻoku totonu ke fiemālie ʻa e tokotaha kotoa ʻi he lanu fakanatula ʻo honau kilí,” ʻa ia “ko ha sitepu mahuʻinga ia ʻi hono pouaki ʻa e pōtoʻi ʻi he maluʻi mei he maumau ʻoku fai ʻe he laʻaá.” Kae kehe, ko e faʻahinga ʻoku fakapotopoto moʻoní ʻoku nau tokanga ki he meʻa ʻoku ui ʻe he Tohi Tapú ko e “tangata fufū ʻo e loto,” ʻa ia ʻi he ʻikai hangē ko e mingimingi ʻa e kilí, ʻe lava ke fakalakalaka ia ʻi he ʻalu ʻa e taimí!—1 Pita 3:3, 4; Palovepi 16:31.