Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hā ʻOku Kau ki he Tā ʻa e Mafú?

Ko e Hā ʻOku Kau ki he Tā ʻa e Mafú?

Ko e Hā ʻOku Kau ki he Tā ʻa e Mafú?

● Ko ho mafú ʻoku ʻi he uhouhonga ia ʻo ho halanga totó pea ʻoku kehe atu ʻene ngāue mālohí. Kapau ko ha tokotaha lahi koe, ngalingali ʻoku tā ho mafú ʻo tuʻo 100,000 tupu ʻi he ʻaho. Naʻa mo e taimi ʻokú ke mālōlō aí, ʻoku ngāue mālohi ʻa e ngaahi uoua ʻo ho mafú—ko hono moʻoní, ʻo liunga ua ʻene mālohí, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he ngaahi uoua ʻo ho vaʻé ʻi he taimi ʻokú ke lele oma aí. Pea ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí, ʻoku lava ke liunga ua ʻa e vave ʻa e tā ho mafú siʻi hifo ʻi he sekoni ʻe nima. ʻI he kakai lalahí, ko e vave hono pamu ʻe he mafú ʻa e totó ʻoku kehekehe ia mei he lita ʻe nimá [painite ʻe 10] he miniti—ko e lita ʻe 5 ko e fakafuofua ia ʻo e lahi ʻo e toto ʻi he sinó—ki he lahi ko e lita ʻe 20 he miniti lolotonga ʻa e fakamālohisinó.

ʻOku puleʻi ʻa e tā ʻo ho mafú ʻe he meʻa ʻoku tonu hono ui ko ha halanga neave tisaini lelei ʻaupito. Ko e halanga ko ení ʻokú ne fakapapauʻi ko e ongo loki ʻi ʻolunga ʻo e mafú (ʻātiliamu) ʻoku fakafōsiʻi ia ki muʻa ʻi hono ongo loki ʻi laló (venitikolo) ʻaki ʻene toloiʻi ʻa e fakafōsiʻi ʻa e venitikoló ʻaki ha falakiseni ʻo ha sekoni. Ko e meʻa mālié, ko e tatū ʻa e mafú ʻoku fanongo ki ai ʻa e kau toketaá ʻi heʻenau meʻa fakaongó ko e tupu ia mei he tāpuni ʻa e ngaahi valo ʻo e mafú, ʻo ʻikai mei he haʻuhaʻulu ʻa e ngaahi uoua ʻo e mafú.

Tā Tuʻo Piliona

ʻI he fakalūkufuá, ko e vave ʻa e tā ʻo e mafu ʻo ha manu ʻoku kehekehe lahi ia mei he lahi ʻo hono sinó—ʻa ia ko e lahi ange ʻa e manú, ko e māmālie ange ia ʻa e tā ʻo e mafú. Hangē ko ení, ko e tā ʻo e mafu ʻo ha ʻelefānite, ʻi hono fakaʻavalisí, ʻoku tuʻo 25 ʻi he miniti, lolotonga ia ko e tā ʻo e mafu ʻo ha foʻi henga ʻoku tatupe ia fakafuofua ki he tā tuʻo 1,000 ʻi he miniti! ʻI he tangatá ko e tā ʻo e mafú ʻoku māmālie ia mei he tā tuʻo 130 nai he miniti ki he tuʻo 70 pe ofi ki ai ʻi he kakai lalahí.

Ko e lahi taha ʻo e fanga mēmoló ʻoku hā ʻoku fakafuofua ki he tā tuʻo piliona ʻo e mafú ʻi heʻenau moʻuí. Ko ia ai, ko ha kiʻi kumā, ʻoku tā tuʻo 550 hono mafú ʻi he miniti, te ne moʻui nai ʻo meimei taʻu ʻe 3; lolotonga ia ko ha tofuaʻa pulū, ʻoku fakafuofua ki he tā tuʻo 20 he minití, te ne moʻui nai ʻo laka hake he taʻu ʻe 50. ʻOku kehe atu ʻa e tangatá ia. ʻI he fakafuofua mei he vave ʻa e tā ʻo hotau mafú, ko e lōloa ʻo ʻetau moʻuí ʻoku totonu ke taʻu pē nai ʻe 20. Kae kehe, ko ha tangata moʻui lelei, ʻe tā tuʻo tolu piliona nai ʻa hono mafú pe lahi ange ai pea ko ia ʻoku moʻui ai ʻo aʻu ki he taʻu ʻe 70 pe 80! *

Naʻa mo ia, ʻoku ʻikai ha taha ʻia kitautolu ʻe saiʻia ke fakangatangata ʻa e lōloa ʻo ʻetau moʻuí ki ha lahi pau ʻo e tā ʻa e mafú, koeʻuhi ko e hoholi mālohi ia ʻa e tangatá ke moʻui taʻengata. Ko hono moʻoní, ko e holi ko ení ʻoku fakanatula, he naʻe ʻai ia ʻe he ʻOtuá ʻi loto ʻia kitautolu. Ko e meʻa ʻoku mālie ʻakí, ʻoku tuʻunuku mai ʻa e taimi ʻa ia ko e angahalá—ʻa e tupuʻanga ʻo e maté—ʻe toʻo atu ia. (Loma 5:12) Ko hono olá, “ʻe ʻikai toe ai ha mate,” ko e lau ia ʻa e Fakahā 21:3, 4.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ Ko e ngaahi fiká ko e ngaahi fakafuofua pē. Fakatouʻosi ʻa e vave ʻo e tā ʻa e mafú mo e lōloa ʻo e moʻui ʻa e meʻamoʻui tāutahá ʻe kehekehe lahi nai mei he fakaʻavalisí.

[Saati/Fakatātā ʻi he peesi 22]

(Ki he fakamatala kakato sio ki he tohí)

FAKATĀTĀ ʻO HA MAFU

ʻĀtiliamu toʻomataʻu

ʻĀtiliamu toʻohema

Venitikolo toʻomataʻu

Venitikolo toʻohema