Skip to content

Skip to table of contents

Ko ha Kaumeʻa Loi

Ko ha Kaumeʻa Loi

Ko ha Kaumeʻa Loi

ʻOku ʻi ai ho “kaumeʻa” naʻá ke fetaulaki mo ia ʻi hoʻo kei siʻí. Naʻá ne ʻai koe ke ke ongoʻi matuʻotuʻa ange pea hā ngali ʻoku tokoniʻi ai koe ke ke fetaulaki lelei mo ho toʻumeʻá. ʻI he taimi naʻá ke loto-mafasia aí, naʻe lava maʻu pē ke ke hanga kiate ia ki ha “fakanonga.” Ko e moʻoni, kuó ke fakafalala kiate ia ʻi he ngaahi tuʻunga lahi.

Ka ʻi he faai atu ʻa e taimí, naʻá ke ʻiloʻi ai ʻa hono anga ʻoku ʻikai saí. ʻOkú ne holi ke ʻalu holo mo koe ʻi he taimi kotoa, ʻo tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai ke talitali lelei ai koe ʻi he feituʻu ʻe niʻihi. Pea lolotonga ʻo ʻene ʻai nai koe ke ke ongoʻi matuʻotuʻa angé, naʻá ne fai ia ʻo ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻa hoʻo moʻuí. Ko e toe kovi angé, kuó ne kaihaʻasi ha konga ʻo hoʻo vahé.

Ki muí ni mai, kuó ke feinga ai ke motuhi ʻa homo vaá, ka kuo ʻikai te ne fakaʻatā ia. Kuó ne hoko ʻi ha founga ko ho pule. Kuó ke fakatomala pe ko e hā koā naʻá ke fetaulaki ai mo iá.

KUO maʻu ʻe he kau ifi tokolahi ha vā pehē mo e sikaletí. Hili ʻa e taʻu ʻe 50 ʻo e ifí, ʻoku manatu ha fefine ko Earline: “Naʻe lava ke tokoniʻi lahi ange au ʻe he sikaletí ʻi he ʻi ai ha toe tokotahá. Naʻe mahulu atu ia ʻi he hoko pē ko ha kaumeʻa fuoloá—ʻi he taimi ʻe niʻihi ko ia pē taha ʻa hoku kaumeʻá.” Neongo ia, hangē ko ia naʻe hoko ʻo ʻiloʻi ʻe Earline, ko hono moʻoní ko e sikaletí, ko ha kaumeʻa loi ia mo fakatuʻutāmaki. Ko e moʻoni, ko e lea kamata ʻi ʻolungá naʻe lava ke hiki ia ʻo fekauʻaki mo ia—tuku kehe pē ʻa e meʻa ʻe taha. ʻI heʻene ako ʻo ʻilo ʻoku kovi ʻa e ifí ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ʻokú ne ʻuliʻi ʻa hotau sino kuó Ne foaki maí, naʻá ne tuku ʻa e tōʻonga ko iá.—2 Kolinito 6:19 (7:1PM).

Naʻe toe fili ha tangata ko Frank ke tuku ʻene ifí koeʻuhí ke fakahōifuaʻi ai ʻa e ʻOtuá. Ka ʻi ha ʻaho ʻe taha nai hili ʻene ifi ʻa ʻene foʻi sikaleti fakaʻosí, naʻá ne totolo holo ai ʻi hono lalo falé ʻo fakasio ʻa e ngaahi potupotu naʻe tō ʻi he vahavahaʻa falikí. “Naʻá ku fai ai pē ʻa e fakapapau,” ko e lau ia ʻa Frank. “Ko ʻeku totolo holo ʻo heu ʻa e kelekelé he kumi potupotú naʻá ku palakūʻia ai. Talu mei ai mo ʻeku tuku ifi.”

Ko e hā ʻoku mālohi pehē ai ʻa e maʻunimā ʻe he tapaká? Kuo ʻiloʻi ʻe he kau fakatotoló ha ngaahi ʻuhinga: (1) Ko e tapaká ʻoku lava ke fakatupu maʻunimā tatau pē ia mo e ngaahi faitoʻo kona tapu taʻefakalaó. (2) Ko e mihi ʻo e nikotiní ʻoku aʻu nai ia ki he ʻutó ʻi he sekoni pē ʻe fitu. (3) ʻOku faʻa hoko ʻa e ifí ko ha konga mahuʻinga ia ʻi he moʻui ʻa ha taha ʻi heʻene fekauʻaki maʻu pē mo e kaí, inú, fetalanoaʻakí, fakanonga ʻo e loto-mafasiá mo e hā fua.

Kae kehe, hangē ko ia kuo fakahaaʻi ʻe Earline mo Frank, ʻoku malava ke ʻatā mei he maʻunimā fakatupu maumau ko ení. Kapau ʻokú ke ifi ka ʻokú ke loto ke tuku, ko hono lau ʻa e ngaahi kupu hokó ko ha kamata nai ia ʻo ha founga moʻui foʻou kiate koe.