Skip to content

Skip to table of contents

Vakai ‘a e Tohi Tapú

‘E Lava Fēfē Ke Ke Fakamelino mo e Ni‘ihi Kehé?

‘E Lava Fēfē Ke Ke Fakamelino mo e Ni‘ihi Kehé?

KO E lau eni ‘a e Tohi Tapú ‘o fekau‘aki mo e tangatá: “Kuo faiangahala kotoa pē mo tōnounou ‘o ‘ikai ma‘u ‘a e lāngilangi ‘o e ‘Otuá.” (Loma 3:23) Koe‘uhi ‘oku ta‘ehaohaoa ‘a e kakai laka hake ‘i he fitu pilioná ‘i he māmaní, ‘oku ‘ikai ala kalofi ai ‘a e fepakipaki ‘a e ngaahi anga‘itangatá. ‘E lava fēfē ke tau fakamelino ‘i he malumalu ‘o e ngaahi tu‘unga peheé?

‘Oku ‘omai ‘e he Tohi Tapú ha fale‘i lelei. ‘Okú ne fakamatala‘i ‘a e Tokotaha-Fakatupú ko e “‘Otua ‘o e melinó,” ‘a ia ko hono huafá ko Sihova. (Hepelū 13:20; Saame 83:18) ‘Oku fiema‘u ‘e he ‘Otuá ‘a ‘ene fānau fakaemāmaní ke nau ma‘u ha ngaahi vaha‘angatae melino. Pea ‘i he fekau‘aki mo e me‘á ni, ko ia ‘okú ne takimu‘a aí. ‘I he taimi na‘e faiangahala ai ‘a e ‘uluaki ongo me‘a fakaetangatá ki he ‘Otuá, ‘o motuhia ai ‘a e vaha‘angatae melinó, na‘á ne fai leva ha me‘a ke fakalelei mo ‘ene me‘a fakatupu ko e fa‘ahinga ‘o e tangatá. (2 Kolinitō 5:19) Vakai angé ki he me‘a ‘e tolu ‘e lava ke ke fai ke fakamelino ai mo e ni‘ihi kehé.

Fakamolemole‘i Loto-Lelei

Ko e hā e lau ‘a e Tohi Tapú? “Hokohoko atu ‘a e fekātaki‘aki mo e fefakamolemole‘aki loto-lelei neongo ai pē ‘o kapau ‘oku ‘i ai ha taha ‘okú ne ma‘u ha ‘uhinga ke lāunga ai fekau‘aki mo ha taha. Hangē tofu pē ko ia ne fakamolemole‘i loto-lelei kimoutolu ‘e Sihová, kuo pau foki ke mou fai ‘a e me‘a tatau pē.”—Kolose 3:13.

Ko e hā ‘a e polé? Mahalo nai ‘oku ‘i ai ha‘o “‘uhinga [totonu] ke lāunga ai” peá ke ongo‘i tonuhia ‘i hono motuhi ‘a e vā mo e tokotaha fakalotomamahí. Te ke toe faka‘uhinga nai ‘oku totonu ke ‘uluaki kole fakamolemole atu ‘a e tokotaha fakalotomamahí. Ka ‘o kapau ‘oku ‘ikai ke lāu‘ilo ‘a e tokotahá ia ki he‘ene fakalotomamahí, pe ‘okú ne tui ko koe ‘oku halá, ngalingali ko e vātamakí ‘e ta‘emalava ai pē ke fakalelei‘i.

Ko e hā ‘a e me‘a ‘e lava ke ke faí? Tokanga ki he fale‘i ‘a e Tohi Tapú ‘aki hono fakamolemole‘i loto-lelei ‘a e tokotahá, tautautefito kapau ko e ki‘i palopalema si‘isi‘i pē. Manatu‘i, kapau na‘e tauhi ‘e he ‘Otuá ha lēkooti ‘o ‘etau ngaahi fehālaakí, ‘e ‘ikai ‘aupito lava ke tau tu‘u ‘i hono ‘aó. (Saame 130:3) ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú “‘oku manava‘ofa mo angalelei ‘a Sihova! ‘Oku ne tuai ki he houhau, pea mohu ‘alo‘ofa. He ‘oku ne ‘ilo ‘e ia hota anga; ‘oku ne manatu ai pe ko e efu pe kitaua.”—Saame 103:8, 14.

Fakakaukau foki ki he palōveepi ‘i he Tohi Tapú: “Ko e fakapotopoto ‘a ha tangata ‘a ia ‘oku ne fakatotoka ai ki he ‘ita: Pea ko ‘ene lakai ha angahala ko hono langilangi ia.” (Palōveepi 19:11) Ko e fakapotopotó pe vavangá ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ke tau sio ‘o fakalaka atu ‘i he me‘a ‘oku hā maí, ke ‘ilo‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku fai ai ‘e he kakaí ‘a e lea pe tō‘onga peheé. Ko ia ‘eke hifo kiate koe, ‘Ko e tokotaha na‘e faihala mai kiate aú, na‘e hela‘ia nai, puke, pe fehangahangai mo ha tenge?’ Ko hono ‘ilo‘i ‘a e fakaue‘iloto, ngaahi ongo‘i, mo e ngaahi tu‘unga mo‘oni ‘o e ni‘ihi kehé ‘e lava ke ne fakalolou hifo ai ho‘o ‘itá pea tokoni‘i ai koe ke ke tukunoa‘i ‘enau ngaahi fehālaakí.

Talanoa‘i Ia

Ko e hā e lau ‘a e Tohi Tapú? “Kapau ‘oku fai ‘e ho tokouá ha angahala, ‘alu ‘o fakahā ‘ene faihalá kiate ia fakaekimoua pē. Kapau te ne fanongo kiate koe, kuó ke ma‘u mai ho tokouá.”—Mātiu 18:15.

Ko e hā ‘a e polé? Ko e ngaahi ongo‘i ‘ikai lelei ‘o hangē ko e ilifiá, ‘itá mo e maá te ne ta‘ofi nai koe mei ha‘o lea ki he tokotahá ke fakalelei‘i ‘a e palopalemá. ‘E toe fakatauele‘i nai koe ke ke feinga ke kau ‘a e ni‘ihi kehé mo koe ‘aki ho‘o tala kiate kinautolu ‘a e palopalemá, ‘o ala lava ai ke toe fakalalahi mo fakautuutu ange ‘a e vātamakí.

Ko e hā ‘a e me‘a ‘e lava ke ke faí? ‘I he hoko ha palopalema mafatukituki pea ‘okú ke ongo‘i ‘oku ‘ikai lava ke ke fakangalo‘i ia, lea ki he tokotahá ke talanoa‘i ia. ‘Ahi‘ahi fakalelei‘i ‘a e me‘á ‘o hangē ko ení:

(1) Fai vave: ‘Oua ‘e tautoloi. Kapau te ke fai pehē, ‘e lava ke kovi ange ‘a e palopalemá. ‘Ahi‘ahi ngāue‘aki ‘a e fale‘i ‘a Sīsū, ‘a ia ‘oku pehē: “[Kapau] ‘okú ke ha‘u mo ho‘o me‘a foakí ki he ‘ōlitá peá ke manatu‘i hake ai ‘oku ‘i ai ha me‘a ‘oku kovi‘ia ai ho tokouá ‘iate koe, tuku ho‘o me‘a foakí ‘i mu‘a ‘i he ‘ōlitá peá ke ‘alu. ‘Uluaki fakamelino mo ho tokouá, pea ‘i he hili iá, ‘i ho‘o foki maí, fai leva ho‘o foakí.”—Mātiu 5:23, 24.

(2) Fakaekimoua pē: Taliteke‘i ‘a e fakatauele ke fai ha lau mo e ni‘ihi kehé ‘o fekau‘aki mo e palopalemá. “Ke mo fai tokoua be hoo mo fakakikihi mo ho kaugaabi; bea oua naa fakaha ha tala fakalilolilo ki ha taha kehe.”—Palōveepi 25:9PM.

(3) ‘I he melino: Taliteke‘i ‘a e hehema ke ‘analaiso ko hai ‘oku tonú mo hai ‘oku halá. Ko ho‘o taumu‘á ke fai ha fakamelino, kae ‘ikai ko e mālohi ‘i he fakakikihí. ‘Ahi‘ahi ngāue‘aki ‘a e kupu‘i lea “ko au” kae ‘ikai “ko koe.” Ko hono tala ange ki he tokotahá “Ko au ‘oku ou ongo‘i loto-mamahi koe‘uhí . . . ” ‘e malava ke ola lelei lahi ange ia ‘i he pehē: “Ko koe ‘okú ke fakalotomamahi‘i aú!” ‘Oku peheni hono fakalea ia ‘i he Tohi Tapú: “Tuli ki he ngaahi me‘a ‘oku fakatupu melinó pea mo e ngaahi me‘a ‘oku fai ai ‘a e felangahake‘akí.”—Loma 14:19.

Kātaki-Fuoloa

Ko e hā e lau ‘a e Tohi Tapú? “‘Oua ‘e fetongi ‘a e koví ‘aki ‘a e kovi ki ha taha. . . . Ka, ‘‘o kapau ‘oku fiekaia ho filí, fafanga ia; kapau ‘okú ne fieinua, ‘oange ha me‘a ke ne inu.’”—Loma 12:17, 20.

Ko e hā ‘a e polé? Kapau ‘oku ‘ikai tali ‘a ho‘o ‘uluaki ngaahi feinga ke fakamelinó, ‘e fakatauele‘i nai ai koe ke ke fo‘i.

Ko e hā ‘a e me‘a ‘e lava ke ke faí? Fa‘a-kātaki. ‘Oku kehekehe ‘a e natula ‘o e kakaí mo honau tu‘unga matu‘otu‘á. ‘Oku fiema‘u ‘e he ni‘ihi ‘a e taimi lahi ange ke nau mokomoko hifo ai; ko e ni‘ihi ‘oku nau kei ako ke fakahāhā ‘a e ngaahi ‘ulungaanga faka‘otuá. Hokohoko atu hono fakahāhā kiate kinautolu ‘a e anga-leleí mo e ‘ofá. “‘Oua na‘a tuku ke ikuna‘i koe ‘e he koví, ka ke hanganaki ikuna‘i ‘a e koví ‘aki ‘a e leleí,” ko e lau ia ‘a e Tohi Tapú.—Loma 12:21.

Ke fakamelino mo e ni‘ihi kehé, ‘oku fiema‘u ke tau ngāue ke fakahāhā ‘a e anga-fakatōkilaló, vavangá, kātakí mo e ‘ofá. Ka ko e ngaahi vaha‘angatae melinó ‘oku tuha mo‘oni mo ia!

KUÓ KE FIFILI?

● Ko e hā te ne tokoni‘i koe ke ke fakamolemole‘i loto-lelei ha taha?Kolose 3:13.

● Ko e hā te ne tokoni‘i koe ke ke lea ki he tokotahá ‘o talanoa‘i ‘a e palopalemá?Mātiu 5:23, 24.

● Ko e hā ‘e malava ke ke faí kapau ‘oku ‘ikai tali ‘a ho‘o ngaahi feinga ke fakamelinó?Loma 12:17-21.

[Fakamatala ‘i he peesi 23]

“Ko e fakapotopoto ‘a ha tangata ‘a ia ‘oku ne fakatotoka ai ki he ‘ita: Pea ko ‘ene lakai ha angahala ko hono langilangi ia.”​—PALŌVEEPI 19:11