Skip to content

Skip to table of contents

‘Eke ‘e he To‘utupú

‘E Malava Fēfē Ke U Fiefia ‘i Hono Ako ‘a e Tohi Tapú?

‘E Malava Fēfē Ke U Fiefia ‘i Hono Ako ‘a e Tohi Tapú?

Ko e hā ke toe ako ai ‘a e Tohi Tapú? Fakakaukau ki ai ‘i he founga ko ení:

‘E malava ke tokoni‘i koe ‘e he Tohi Tapú ke ke ma‘u ha koloa. Ko e tohi fakataua lahi taha ko ení ‘e malava ke ne

● Fakahaa‘i atu kiate koe ‘a e founga ke mateuteu atu ai ki he mo‘ui lelei taha ‘e faifai ange peá ke ma‘ú

● Tala atu kiate koe ‘a e ngaahi me‘a fekau‘aki mo e kaha‘ú—pea mo e kuohilí—‘a ia na‘e ‘ikai mei lava ke ke ‘ilo‘i

● Tokoni‘i koe ke ke ‘ilo fekau‘aki mo koe pea hoko ko ha tokotaha lelei ange *

KO HONO ako ‘a e Tohi Tapú ‘oku fiema‘u ki ai ‘a e feinga, ka ko e totongí ko e lahi atu! ‘Okú ke fie‘ilo ki he founga ‘oku fai ai ia ‘e he to‘utupu ‘e ni‘ihi? Kosi‘i pea pelu ua ‘a e peesi ko ení. Te ke ma‘u ai ha ma‘u‘anga fakamatala ‘aonga peesi-fā ‘a ia te ne fakahaa‘i atu kiate koe ‘a e founga ‘oku iku‘i ai ‘e ho to‘ume‘á ‘a e ngaahi fakafaingata‘a‘ia‘angá pea mo hono ma‘u ‘a e ‘aonga lahi taha mei he‘enau ako fakafo‘ituitui ‘a e Tohi Tapú.

“‘Oku ‘i ai ha me‘a ‘i he Tohi Tapú ma‘á e tokotaha kotoa pē. ‘Oku ‘ikai hano ngata‘anga ‘a e ngaahi me‘a ‘oku malava ke akó!”—Velolia. *

‘Oku malava ke ma‘u hokohoko ha ngaahi kupu lahi ange mei he “Young People Ask” ‘i he Uepisaiti www.pr418.com

[Fakamatala ‘i lalo]

^ pal. 7 Ke ‘ilo lahi ange fekau‘aki mo e founga ‘e malava ke fai ai ‘e he Tohi Tapú ‘a e ngaahi me‘á ni kotoa ma‘aú, fetu‘utaki ki he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova ‘i ho feitu‘ú pe tohi ki he tu‘asila fe‘ungamālie ‘i he peesi 5.

^ pal. 9 Kuo liliu ‘a e ngaahi hingoa ‘e ni‘ihi ‘i he kupú ni.

[Puha/Fakatātā ‘i he peesi 25, 26]

FOUNGA KE AKO AI ‘A E TOHI TAPÚ

Ko e palopalemá: ‘IKAI HA FAKAUE‘ILOTO

“Ko e tangutu hifo ke ako ‘i ha houa ‘e tahá ‘oku hā ngali ‘oku ‘ikai ma‘u pē ko ha me‘a ia ‘oku ou fie fai.”—Lena.

Me‘a ‘oku fiema‘u kiate koé: ‘UHINGA ‘OKÚ NE UE‘I KOÉ

Ke fiefia ‘i hono ako ‘a e Tohi Tapú ‘oku fiema‘u ke ke tali ‘a e fehu‘i ko ení, Ko e hā ‘a e me‘a te u ma‘u aí? Te ke fie kaume‘a mo e ‘Otuá? ‘ai ke loloto ho‘o mahino‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘oku hoko ‘i he māmaní? fakalelei‘i ho anga‘itangatá? ‘Oku malava ke tokoni‘i koe ‘e he Tohi Tapú ke ke fai ‘a e ngaahi me‘a ko iá—mo ha toe me‘a lahi ange!

“‘Oua ‘e fakakaukau ki ai ko ha ngāue pe fakakaukau ki ai ‘oku hangē ia ha ako ‘i he ‘apiakó. ‘I hono kehé, vakai ki he ako Tohi Tapú ko ha founga ia ke hoko ai ‘o ofi ange ki he Kaume‘a lelei taha ‘e faifai ange peá ke ma‘ú—‘a Sihova ko e ‘Otuá.”—Petinī.

“Ko ha vaha‘a taimi ako ko ho taimi fakafo‘ituitui ia mo Sihova ko e ‘Otuá. Kapau te ke feohi mo ha taha ‘i he taimi pē ‘oku ‘i ai ai ho‘o ongo mātu‘á, ko e tokotaha ko iá ko ho kaume‘a mo‘oni ia pe ko e kaume‘a pē ia ho‘o ongo mātu‘á? Kapau te ke ako pē ‘iate koe, ‘e lava ke hoko ‘a Sihova ko ho kaume‘a.”—Pina.

Manatu‘i: “Ko e me‘a kotoa ‘i he Tohi Tapú ko e Folofola ‘a e ‘Otuá ia. ‘Oku ‘aonga kotoa ia ki he akonaki mo hono tokoni‘i ‘a e kakaí pea mo hono fakatonutonu kinautolú pea fakahaa‘i kia kinautolu ‘a e founga ke mo‘ui aí.” (2 Tīmote 3:16, Contemporary English Version) ‘Oku malava ke tokoni‘i koe ‘e he Tohi Tapú ‘i he ngaahi founga foki ko iá!

“‘Oku ou feinga ke tokangataha ki he ngaahi palé. Kapau ‘oku ‘i ai ha tafa‘aki ‘oku fiema‘u ke u fakalelei‘i, ko e akó ko e faingamālie ia ke u fai ai ha ngāue ki he me‘á ni pea ‘ai ai au ke u fakalakalaka.”—Meki.

Ke fakakaukau ki ai:

Ko e hā ‘e lava ke hoko ko e ‘uhinga ia ‘okú ne ue‘i ai koe ke ke akó?

Ko e palopalemá: PIPIKO‘IA

“Hili ‘a e miniti ‘e 10 ‘o e akó, ‘oku kamata ke u ongo‘i hela‘ia; ‘i he miniti ‘e 20 ‘oku ou mateuteu ke fai ha me‘a kehe; ‘i he miniti ‘e 30, ‘oku ou fu‘u pipiko‘ia ‘aupito!”—‘Ālisi.

Me‘a ‘oku fiema‘u kiate koé: FAKAKAUKAU‘I HA FOUNGA FO‘OU

Ngāue‘aki ho‘o fakakaukaú, pe ‘oku kau ki ai ‘a e me‘a ‘okú ke akó, founga ho‘o akó, pe ko e ‘ātakai ‘okú ke filí.

“Vahe‘i ha taimi ke fekumi ai ki he ngaahi fehu‘i ‘okú ke ma‘ú. ‘I ho‘o ako ‘o kau ki ha me‘a na‘á ke fakakaukau ki ai, ‘oku ‘osi angé ‘okú ke ma‘u ha ongo‘i fiemālie—na‘a mo e fiefia.”—Lisiate.

“‘I ho‘o lau ‘o fekau‘aki mo ha me‘a ‘oku hoko, ‘ai tonu koe ki ai. Fakangalingali ko koe ‘a e tokotaha tefitó pe ko ha tokotaha ‘oku tu‘u ‘o mamata ‘i he me‘a ‘oku hokó. Feinga ke sio ki he me‘a ‘oku hokó ‘o hangē pē ‘oku hoko mo‘oni ia ‘i mu‘a ‘iate koé.”—Sitīveni.

“‘Ai ke fakamānako ‘a e akó. Tangutu ‘i tu‘a ‘i mui ho ‘apí mo ha ipu lēmani. ‘Oku ou sai‘ia ‘i he fanga ki‘i me‘akai ma‘ama‘á he lolotonga ‘eku akó. Ko hai ia ‘e ta‘esai‘ia ai?”—Senitulā.

Manatu‘i: Ko e pipiko‘iá ko ha anga ia ‘o e fakakaukaú, ‘o ‘ikai ma‘u pē ko e tu‘unga mo‘oní ia. Ko ia ‘i he ‘ikai pehē “ko e akó ‘oku fakapipikó,” pehē “ko au ‘oku fakapipikó.” Ko koe pē ke tukuaki‘i ki he anga ho‘o vakaí. Te ne ‘ai ai koe ke ke pule‘i ‘a e tu‘ungá pea ‘e fakamafeia ai koe ke ke fai ha me‘a fekau‘aki mo ia.—Palōveepi 2:10, 11.

“Ko e ako fakafo‘ituituí ‘oku ‘ikai fiema‘u ia ke fakapipiko. ‘Oku malava ke hoko ia ki ha me‘a pē ‘okú ke loto ke hoko ki aí.” —Vānesa.

Ke fakakaukau ki ai:

‘E lava fēfē ke ke fakakaukau‘i ha founga fo‘ou ki ho‘o akó?

Ko e palopalemá: ‘IKAI HA TAIMI

“‘Oku ou sai‘ia ke ako lahi ange ‘a e Tohi Tapú, ka koe‘uhí ko e mo‘umo‘ua ‘eku taimi-tēpilé, ‘oku hoko ai ko e pole lahi taha kiate aú ‘a hono ma‘u ‘a e taimi ke tangutu hifo ai ‘o fakahoko iá!”—Malia.

Me‘a ‘oku fiema‘u kiate koé: NGAAHI ME‘A KE FAKAMU‘OMU‘Á

Ko e konga ‘o e hoko ko ha tokotaha lahí ko hono ‘ilo‘i ‘a e founga ke “fakapapau‘i ai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku mahu‘inga angé.”—Filipai 1:10.

“Na‘e tokoni‘i au ‘e he‘eku fa‘eé ke u ‘ilo‘i ‘e ‘ikai ‘aupito pē te u ma‘u ha taimi lahi ange. Na‘e pau ke u ‘ai ha taimi. ‘I he taimi pē na‘á ku fai ai ha ngāue ki he‘eku holi ke akó, na‘á ku ‘ai ai ha taimi ki ai.”—Neta.

“‘I he‘eku fu‘u lahi angé, na‘á ku ‘ilo ai na‘e pau ke u fokotu‘utu‘u ha taimi ki he akó, pea ko e toki taimi ia ‘oku ou ako aí, neongo ai pē pe ko e hā ha me‘a kehe ‘oku hoko.”—Lani.

“Kapau te ke fakamu‘omu‘a ‘a e akó ‘i he fakafiefiá, ‘oku ou fakapapau‘i atu ‘e fakamānako lahi ange kiate koe ‘a e akó—pea ‘e ‘ikai te ke ongo‘i halaia ai ‘i ho‘o fai ‘a e fakafiefiá.”—Taiana.

Manatu‘i: Kapau he‘ikai te ke fokotu‘u ‘a e ngaahi me‘a ke fakamu‘omu‘á, ‘e ‘ikai ai te ke pule‘i ho taimí pea te ke hoko ai ko ‘ene tamaio‘eiki. ‘Oku lelei mama‘o ange kapau te ke tamu‘omu‘a ‘o vahe‘i ha taimi ki he akó.—‘Efesō 5:15, 16.

“‘I he tu‘unga ko ha tamasi‘i ako ‘i he kolisí, ‘oku malavangofua ke u fu‘u femo‘uekina ‘i he ngaahi me‘a kehé! Kae kehe, ko hono fai ha feinga tōtōivi ke fakakau ‘a e ako Tohi Tapu fakafo‘ituituí ‘i he‘eku taimi-tēpilé ko ha me‘a ia ‘oku mu‘omu‘a kiate au.”—Sionatane.

Ke fakakaukau ki ai:

Ko e hā ‘a e taimi-tēpile ako ‘e lava ke ke fokotu‘ú?

[Puha/​Fakatātā ‘i he peesi 25]

NGAAHI TOKONI MEI HO TO‘UME‘Á

Zachary​—‘Oua ‘e ako pē ‘a e me‘a ‘oku ako ‘e ho‘o ongo mātu‘á pe ko e ni‘ihi kehé. Ko e ako fakafo‘ituitui mo‘oni ia kapau ko e me‘a ‘okú ke loto ke ako fekau‘aki mo ia.

Kaley​—Kamata‘aki ha ki‘i taimi nounou. Kapau ‘oku fiema‘u, ‘ai pē ha miniti ‘e nima, kae fai ia ‘i he ‘aho kotoa pē. Pea ‘e malava leva ke ke fakalahi māmālie ‘a ho‘o taimí ki he miniti ‘e 10, miniti ‘e 15 . . . Faai atu pē te ke fiefia ai!

Daniela—Ko e fanga ki‘i me‘a kehé ‘e lava ke toe tokoni lahi ia. ‘Ai ha ngaahi peni kehekehe pea mo ha ki‘i pepa nouti lelei, pe ko hano ‘ai ha faile ‘i ho‘o komipiutá ‘o fakahingoa ko e Ako Fakafo‘ituitui.

Jordan​—Kapau te u fili ha kaveinga ‘oku ou sai‘ia aí, ‘oku malava ai ke u ako ‘i ha taimi lōloa ange. Pehē foki, ‘oku ou fiema‘u ha feitu‘u lōngonoa. ‘Oku ‘ikai malava ke u ako kapau ko e ‘ātakaí ‘oku lahi ai ‘a e longoa‘á.

[Saati ‘i he peesi 26]

(Ki he fakamatala kakato, sio ki he tohí)

Kosi‘i

Pelu ua