Skip to content

Skip to table of contents

Ko Hono Mapule‘i ‘a e ‘Itá

Ko Hono Mapule‘i ‘a e ‘Itá

Ko Hono Mapule‘i ‘a e ‘Itá

LAKA HAKE ‘i he ta‘u ‘e 2,000 kuohilí, na‘e ngāue‘aki ‘e he filōsefa Kalisi ko ‘Alisitōtoló ‘a e fo‘i lea ko e “catharsis” ke fakamatala‘i‘aki ‘a hono “to‘o atu” pe tukuange atu ‘a e ongo‘i hoha‘a ‘a ia ko e tupu mei he sio ‘i ha faiva pe tulama fakamamahi. Ko e fo‘i fakakaukaú ‘i he hili hono tukuange atu ‘a e loto-hoha‘a ‘a ha taha, ‘e hā mai ai ha ongo‘i fakaivifo‘ou faka‘atamai.

‘I he mu‘aki ngaahi ta‘u ‘o e senituli kuohilí, na‘e pouaki ai ‘e he toketā neave ‘Aositulia ko Sigmund Freud ha fakakaukau meimei tatau. Na‘á ne taukave‘i kapau ‘e mapukepuke pe fakama‘uma‘u ‘e he kakaí ‘enau ngaahi ongo‘i koví, ‘e ‘asi hake leva ia ‘amui ko ha puke faka‘atamai, hangē ko e mahaki-katá pe mahaki-tangí. Ko ia na‘e taukave‘i mālohi ai ‘e Freud ‘oku totonu ke ke fakahaa‘i ‘a e ‘itá kae ‘ikai ko hono ta‘ota‘ofi ia.

‘I he ngaahi ta‘u ki muí ni maí, ko e kau fakatotolo na‘a nau ‘ahi‘ahi‘i ‘a e fo‘i fakakaukau catharsis ‘i he 70 tupú mo e 80 tupú na‘e si‘i pe ‘ikai te nau ma‘u ha me‘a ke poupou‘i ‘aki ia. Ko e ngaahi fakamatala ko ení na‘e taki atu ai ‘a e toketā faka‘atamai ko Carol Tavris ke ne tohi: “Kuo taimi ke ta‘ofi ‘osi hono poupou‘i ‘a e fo‘i tui catharsis ‘o pehē ‘oku ‘aonga. Ko e tui ‘o pehē ko hono siofi ‘o e fakamālohí (pe ‘ko hono fakahaa‘i iá’) ‘oku mole atu ai ‘a e ngaahi ongo‘i tāufehi‘á kuo meimei ‘ikai ‘aupito ke poupou‘i ia ‘e he fakatotoló.”

Na‘e pehē ‘e ha toketā faka‘atamai ‘e taha, ko Gary Hankins: “‘Oku fakahaa‘i ‘i he fakatotoló ‘ko hono fakahaa‘i [kotoa] ki tu‘a’ ‘a ho‘o ‘itá ‘i ha founga catharsis ‘oku fa‘a ‘ai ai koe ke ‘osi angé ‘okú ke ongo‘i ‘ita lahi ange, kae ‘ikai ko e si‘i ange.” Ko e mo‘oni, ko e kau mataotao ‘i he mo‘ui faka‘atamaí ‘e ‘ikai nai ke nau a‘u ‘o loto-tatau ‘i he ‘īsiu fekau‘aki mo e catharsis. Kae kehe, kuo ma‘u ‘aonga ‘a e kakai tokolahi mei ha matavai ‘e taha ‘o e potó, ko e Tohi Tapú.

“Tukuage ae Ita”

Ko e fo‘i fakakaukau fekau‘aki mo hono mapule‘i ho‘o ‘itá ‘oku fakamatala‘i lelei ia ‘e he tokotaha-tohi-saame ‘o e Tohi Tapú ko Tēvitá. Na‘á ne pehē: “Tukuage ae ita, bea liaki ae lili: oua naa ke fakamamahi‘i foki koe i ha mea ke fai kovi.” (Saame 37:8PM) Ko e founga ke faka‘ehi‘ehi ai mei hono lea‘aki pe fai ha me‘a ‘a ia te ke faka‘ise‘isa nai ai ‘amuí ko e tomu‘a faka‘ehi‘ehi mei he “fakamamahi‘i” pe hoko ‘o ‘itá. Ko e mo‘oni, ‘oku faingofua lahi ange hono lea‘akí ‘i hono faí. Ka ‘oku malava ke fai ia! Tau lāulea angé ki he founga ‘e tolu ‘a ia ‘e lava ke ke mapule‘i ai ho‘o ‘itá.

Fakasi‘isi‘i ‘a e Lahi ‘o e ‘Itá

Ke fakasi‘isi‘i ‘a e ‘itá, māmālie hifo pea ‘ai ke ke fiemālie. Feinga ke faka‘ehi‘ehi mei hono lea‘aki ‘a e ‘uluaki me‘a ‘oku ha‘u ki he ‘atamaí. Kapau ‘okú ke ongo‘i fu‘u hoha‘a tōtu‘a pea ongo‘i ‘okú ke ‘i ha tu‘unga fakatu‘utāmaki ‘o e ‘ikai mapule‘i ‘a ho‘o ngaahi ongó, ngāue‘aki ‘a e akonaki ‘a e Tohi Tapú: “Koe kāmataga oe feiteitani oku hage koe fakaba mai o ha vai: koia ke tukuā ae fekeikei i he heeki ai hoko ha mea.”—Palōveepi 17:14PM.

Ko e me‘a ia na‘á ne tokoni‘i ha tangata ko Jack ke ne mapule‘i ‘ene ‘ita fakamālohí. Ko e tamai ‘a Jack na‘e ‘i ai ‘a e ngaahi taimi na‘e konā ai mo ‘ita. Lolotonga ‘a e tupu hake ‘a Jack, na‘á ne toe ma‘u foki ha anga‘itangata anga-fakamālohi. ‘Okú ne pehē: “‘I he taimi na‘á ku ‘ita aí, na‘á ku ongo‘i ‘o hangē na‘á ku ‘i ha afí. Pea na‘á ku anga-fakamālohi ‘i he leá pea ‘aki hoku tuké.”

Kae kehe, na‘e kamata ke liliu ‘a e ngaahi me‘á ‘i he taimi na‘e kamata ai ke ako ‘e Jack ‘a e Tohi Tapú mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Na‘e hoko ‘o ne mahino‘i ‘i he tokoni ‘a e ‘Otuá, ‘e lava ke ne liliu pea ako ke mapule‘i ‘ene ‘itá. Pea na‘e liliu! ‘Oku lave ‘a Jack ki he anga ‘o ‘ene fakafeangai he taimi na‘e kape ange ai ‘i he ‘ita ha kaungāngāue kiate ia: “Na‘á ku ongo‘i na‘e lele hake ‘a e ‘itá ‘iate au. Ko ‘eku ‘uluaki ongo‘í ke puke‘i mai ia ‘o ha‘aki ki lalo.”

Ko e hā na‘e faai atu ‘o ne tokoni‘i ‘a Jack ke anga-mokomokó? ‘Okú ne fakamatala: “‘Oku ou manatu‘i ‘eku lotu, ‘Kātaki Sihova, ‘o tokoni‘i au ke u mokomoko hifo!’ Hili iá, ko e fuofua taimi eni na‘á ku ongo‘i ai ha nonga ‘oku hoko mai kiate au, pea na‘e malava ke u mavahe.” Na‘e hoko atu ‘e Jack ‘ene ako ‘a e Tohi Tapú. Ko e taimi lahi na‘á ne lotu ai mo fakalaulauloto ki he ngaahi konga Tohi Tapu hangē ko e Palōveepi 26:20, ‘a ia ‘oku pehē: “‘I he ‘osi ‘a e fefie ‘oku mate ‘a e afi.” Hili iá, na‘e faifai pē ‘o malava ‘e Jack ke mapule‘i ‘ene ‘itá.

Ako ke Fiemālie

“Ko e loto ‘oku toka ko e mo‘ui‘anga ‘o e sino kotoa.” (Palōveepi 14:30) Ko hono ngāue‘aki ‘a e mo‘oni Fakatohitapu tefito ko ení ‘e lava ke fakalelei‘i ai ‘a e mo‘ui fakaeongo, fakaesino, mo fakalaumālie ‘a ha taha. Kamata‘aki hono ako ‘a e ngaahi founga faingofua ‘o e ‘ai ke hoko ‘o fiemālié, ‘a ē ‘oku tokoni ke fakasi‘isi‘i ai ‘a e ngaahi ongo‘i ‘itá. Ko e ngaahi founga ko ení kuo fakamo‘oni‘i ‘ene ola lelei ‘i hono fakafepaki‘i ‘a e ‘ita ‘oku felāve‘i mo e loto-mafasiá:

● Ko e mihi‘i lahi ‘o e mānavá, ‘a ia ko e taha ia ‘o e ngaahi founga lelei taha—mo vave taha—ke fakasi‘isi‘i ai ‘a e lahi ‘a ho‘o ‘itá.

● Lolotonga ‘a e mihi‘i lahi ‘o e mānavá, toutou lea‘aki ha fo‘i lea pe kupu‘i lea ‘oku ‘ai ai koe ke ke mokomokó, hangē ko e “fiemālie,” “tukunoa‘i ia,” pe “‘oua ‘e hoha‘a.”

● Fai ha me‘a ‘okú ke sai‘ia ai—ko ha lautohi nai, fanongo fasi, ngaahi ngoue, pe ko ha fa‘ahinga ngāue kehe ‘oku ‘ai ai koe ke ke fiemālié.

● Fakamālohisino ma‘u pē pea kai ha me‘akai fakatupu mo‘uilelei.

Fe‘unu‘aki ‘a e Me‘a ‘Okú Ke ‘Amanekiná

‘E ‘ikai nai malava kakato ke ke faka‘ehi‘ehi mei he kakai pe ngaahi me‘a ko ē ‘oku hoko ko e ngaahi me‘a fakalanga ‘itá, ka ‘e lava ke ke ako ke mapule‘i ‘a e anga ‘o ho‘o fakafeangai ki aí. ‘Oku kau ki he me‘á ni ‘a hono liliu ‘a e founga ho‘o fakakaukaú.

Ko e kakai ‘oku fu‘u lahi ‘a e me‘a ‘oku nau ‘amanekiná ‘oku nau hehema ke ma‘u ha ngaahi palopalema lahi ange ‘i he ‘itá. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ‘i he taimi ‘oku ‘ikai ke a‘u hake ai ha taha pe ko ha me‘a ki he‘enau ngaahi tu‘unga mā‘olungá, ‘oku hoko vave mai leva ai ‘a e loto-mamahí mo e ‘itá. Ke fakafepaki‘i ‘a e tō‘onga fakakaukau ko eni ke haohaoá, ‘oku lelei ke manatu‘i, “‘oku ‘ikai ha tangata mā‘oni‘oni ‘e taha, ‘ikai na‘a mo ha fo‘i toko taha . . . Kuo afe ‘a e tangata kotoa pē, ko kinautolu kotoa.” (Loma 3:10, 12) Ko ia ai, ‘oku tau fokotu‘utu‘u atu ai kitautolu ki ha ongo‘i ‘o e ta‘elavame‘a kapau ‘oku tau fakakaukau ‘e lava ke tau haohaoa pe ko ha taha kehe.

‘Oku fakapotopoto ke ‘oua te tau ‘amanekina ha me‘a ‘oku fu‘u lahi meia kitautolu pe ko e ni‘ihi kehé. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “‘Oku tau tūkia kotoa pē ‘o tā-tu‘o-lahi. ‘O ka ‘i ai ha taha ‘oku ‘ikai ke tūkia ‘i he lea, ko ha tangata haohaoa ia.” (Sēmisi 3:2) ‘Io, “ko e me‘a ki he tangata, ‘oku ‘ikai ha ma‘oni‘oni ‘i mamani, ‘a ia ‘oku ne fai lelei, ‘o ‘ikai angahala.” (Koheleti 7:20) Ko ia kapau ‘oku tau fakangalingali ‘aki ha me‘a ‘oku ‘ikai ke tau pehē—‘a e haohaoá—‘e iku ia ki ha mo‘ui ‘oku fonu ‘i he ongo‘i feifeitamaki mo e ‘ita.

‘I he tu‘unga ko e tangata ta‘ehaohaoá, ‘oku tau ‘ita kotoa ‘i he taimi ki he taimi. Ka ko e anga ‘o ‘etau fakahaa‘i ‘etau ‘itá ko ha me‘a ia ke tau fai ai ha fili. Na‘e fakatokanga ‘a e ‘apositolo ko Paulá ki he kaungā-Kalisitiané: “‘Ita pē, kae ‘oua ‘e angahala ai; ‘oua ‘e tuku ke tō ‘a e la‘aá ‘oku mou kei ‘ita pē.” (‘Efesō 4:26) ‘Io, ‘i hono mapule‘i ‘etau ‘itá, ‘e lava ke tau fakahaa‘i ‘etau ngaahi ongo‘í ‘i ha founga lelei, ko ha founga ‘e hoko ai ‘o ma‘u ‘aonga ‘a e tokotaha kotoa pē ‘oku kau ki aí.

[Puha/Fakatātā ‘i he peesi 8, 9]

AKO KE FIEMĀLIE

‘Ahi‘ahi mihi‘i lahi ‘a e mānavá

Fai ha me‘a ‘okú ke sai‘ia ai

Fakamālohisino ma‘u pē