Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Palopalema ‘o e ‘Itá

Ko e Palopalema ‘o e ‘Itá

Ko e Palopalema ‘o e ‘Itá

Ko ha tangata na‘á ne ‘ota ha sanuisi ‘i ha falekai ngaohi me‘akai vave na‘á ne hoko ‘o ‘ita ‘i he‘ene fakakaukau ‘oku fu‘u fuoloa ke ‘omai ‘ene me‘akaí. Na‘á ne hū atu ki he falekaí, ‘o fakamanamana‘i ha tokotaha ngāue, teke‘i ia ki he kānitá, peá ne paa‘i ia. Na‘e to‘o mai leva ‘e he tangata ‘ite‘itá ni ‘ene sanuisí pea hū ki tu‘a mei he falekaí.

KO E kotoa ‘o kitautolú ‘oku tau ‘ita ‘i he taimi ki he taimi. He ko ē, ko e ‘itá ko ha konga ia hotau fa‘unga fakaeongó ‘o hangē ko e ‘ofa, ‘amanaki, loto-mo‘ua, mamahi, mo e ilifiá. Ko e ‘ita ‘oku mapule‘í ‘e lava ke fakahaa‘i ia ‘i ha founga totonu pea ‘e lava ke ne fakahoko ha taumu‘a ‘aonga. Ko e fakatātaá, ko e ‘itá ‘e lava ke ne fakatupu ha ola lelei ‘o kapau ‘e ‘ai ai ha taha ke ne ma‘u ha loto-fakapapau lahi ange ke ne iku‘i ha ngaahi fakafaingata‘a‘ia‘anga pe ngaahi palopalema.

Hangē ko ia ‘oku fakatātaa‘i ‘i he fakamatala ‘i ‘olungá, ‘oku toe ‘i ai foki ha tafa‘aki kovi ‘o e ‘itá. Ko e kakai ‘e ni‘ihi ‘oku nau ‘ita vave ange, fa‘a ‘ite‘ita ange, pea toe lahi ange ‘enau ‘itá ‘i he ni‘ihi kehé. ‘I hono faka‘ita‘í, te nau fai nai ha ngaahi ‘ohofi fakaelea pe fakaesino. Ko hono mo‘oní, ko ‘enau ‘itá, ‘okú ne pule‘i kinautolu, lolotonga ia ‘oku totonú ke nau pule‘i ia. Ko e ‘ita ta‘ealata‘ofi peheé ‘oku fakatu‘utāmaki pea ‘okú ne fakatupunga ‘a e ngaahi faingata‘a lahi ‘i he mo‘ui ‘a ha taha ‘o kau ai ‘ene fakakaukaú, ongo‘í, tō‘ongá mo e ngaahi vaha‘angataé.

Ko e fa‘ahinga ‘oku ‘i ai ‘enau ngaahi palopalema ‘i he ‘itá ‘oku nau ‘omai ‘a e mamahi ‘o ‘ikai kia kinautolu pē kae toe pehē foki ki he tokotaha kotoa pē ‘oku takatakai kia kinautolú. Ki he tokotaha ‘oku ‘i ai ha‘ane palopalema ‘i he ‘itá, na‘a mo e ngaahi me‘a ‘oku hā ngali ‘ikai mahu‘ingá ‘e lava ke ne kamata‘i ha ‘ita tōlili ‘oku ‘omai ai ‘a e ngaahi nunu‘a fakamamahi. Fakakaukau ki he ngaahi fakatātā ko ení:

Ko ha tangata na‘e lue fakataha atu mo hono ngaahi kaungāme‘á na‘e fana‘i ia ‘i hono kiá ‘i he hili ‘a e ki‘i lave atu pē ‘a e kato sipoti ‘a e taha ‘o hono ngaahi kaungāme‘á ‘i ha tangata ‘e taha ‘i ha hala mo‘umo‘ua.

Ko ha tamasi‘i ta‘u 19 na‘á ne tā ‘o mate ‘a e ki‘i pēpē māhina ‘e 11 ‘a e ta‘ahine ne teu mali mo iá. Na‘e va‘inga keimi vitiō fakamālohi ‘a e tamasi‘í ‘o ne fakapo‘uli ‘i he taimi na‘e ala atu ai ‘a e ki‘i pēpeé ki he me‘a-lomi ‘o e keimí ‘o fakatupunga ai ia ke ne fo‘i ‘i he keimí.

‘Oku fakahaa‘i ‘e ha ngaahi līpooti peheni mei he māmaní takatakai ‘oku tokolahi fakautuutu ‘a e kakai ‘oku ‘i ai ‘enau ngaahi palopalema ‘i he ‘itá. Ko e hā ‘oku tupulaki pehē ai ‘a e ‘itá?

[Puha ‘i he peesi 3]

Ko e ‘itá ko e konga ia ‘o hotau fa‘unga fakaeongó. Ko ia, ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi taimi ‘oku hoko nai ai ‘o taau ‘a hono fakahaa‘i ‘o e ‘itá ‘i ha founga mapule‘í. Kae kehe, ko e ngaahi kupu ko ení ‘oku fekau‘aki ia mo e ‘ita ‘oku ‘ikai leleí, ‘a ia ‘e lava ke fakatupu maumau fakaeongo, fakaesino, mo fakalaumālie kia kitautolu mo e ni‘ihi kehé.