Skip to content

Skip to table of contents

‘Oku ‘Ikai Fu‘u Tōmui ke Hoko ko e Kaume‘a ‘o e ‘Otuá

‘Oku ‘Ikai Fu‘u Tōmui ke Hoko ko e Kaume‘a ‘o e ‘Otuá

‘Oku ‘Ikai Fu‘u Tōmui ke Hoko ko e Kaume‘a ‘o e ‘Otuá

Fakamatala fai ‘e Olavi J. Mattila

“Kuo faifai ange peá ke fakakaukau ki he mo‘oni‘i me‘a ‘e malava ke ke ma‘u ‘a e ‘ilo totonu fekau‘aki mo e Tokotaha-Fakatupú?” Ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová na‘á ne ‘eke mai kiate au ‘a e fehu‘i ko iá, pea na‘á ne ‘ai ai au ke u fakakaukau ki ai. ‘I he taimi ko iá, na‘á ku ta‘u 80 tupu pea na‘á ku ‘ilo‘i ‘a e kakai tu‘u-ki-mu‘a tokolahi, na‘a mo e kau taki fakapolitikalé. Kae kehe, ‘i he taimi ko iá ‘i he‘eku mo‘uí, ‘e malava mo‘oni ke u hoko ‘o ‘ilo‘i ‘a e ‘Otuá pea hoko ko hono kaume‘a?

NA‘E fā‘ele‘i au ‘i ‘Okatopa 1918 ‘i Hyvinkää, Finilani. ‘I he‘eku kei ta‘u si‘í, na‘á ku kamata fai ai ‘a e ngaahi ngāue kehekehe ‘i he fāmá. Na‘e tauhi ‘e hoku fāmilí ‘a e fanga pulu, fanga hoosi, fanga moa, mo e fanga kuusi. Na‘á ku ako ke ngāue mālohi pea laukau‘aki ‘eku ngāué.

‘I he‘eku tupu haké, na‘e fakalototo‘a‘i au ‘e he‘eku ongo mātu‘á ke u tuli ki he akó. Ko ia ‘i he taimi na‘á ku lahi fe‘unga aí, na‘á ku mavahe ai mei ‘api ke u hū ki he kolisí. Na‘á ku toe kau foki ‘i he sipotí peá u hoko ai ‘o maheni mo e sea ‘o e Kautaha Sipoti ‘a Finilaní, ko Urho Kekkonen. Na‘e si‘i ke u ‘ilo‘i ‘e hoko ‘a Mr. 

Kekkonen ko e palēmia ia ‘o Finilaní pea ki mui ai ko e palesiteni ‘o e fonuá, ko e ongo tu‘unga na‘á ne ma‘u ‘i he ta‘u ‘e 30. Ko e toe me‘a lahi angé, na‘e ‘ikai lava ke u fakakaukau atu ki he‘ene tākiekina ‘e fai ‘i he‘eku mo‘uí.

Ko ha Mo‘ui Tu‘u-ki-Mu‘a mo Ma‘u Mafai

‘I he 1939, na‘e mapuna hake ‘a e ngaahi vātamaki ‘i he vaha‘a ‘o Finilani mo e Sovieti ‘Iunioní. ‘I Nōvema ‘o e ta‘u ko iá, na‘e ui ai au ki he sōtiá. ‘I he ‘uluaki taimí na‘á ku hoko ko ha faiako ‘i he kau sōtia talifakí pea ki mui ai ko ha komanitā ‘o ha patuni mīsinikani. Ko e mala‘e taú ko Karelia, ko ha feitu‘u ‘i he kau‘āfonua ‘i he vaha‘a ‘o Finilani mo e Sovieti ‘Iunioní. ‘I he fa‘ahita‘u māfana ‘o e 1941, lolotonga ‘a e tau ofi ki he kolo ko Vyborg, na‘á ku lavea lahi ai ‘i ha kongokonga ukamea pea ‘ave ai au ki ha falemahaki fakakautau. Koe‘uhi ko hoku ngaahi laveá na‘e ‘ai ai au ke ‘ikai ke u toe kau ‘i he taú.

‘I Sepitema 1944, na‘e tukuange mai ai au mei he sōtiá, pea na‘á ku foki ki he kolisí. Na‘á ku toe hokohoko atu ai ‘eku tuli ki he sipotí. Na‘e tu‘o tolu ‘eku hoko ko e hau fakafonua, tu‘o ua ‘i he lele fuká pea tu‘o taha ko ha tokotaha lele hētolo. Na‘á ku toe ma‘u foki ‘a e ngaahi mata‘itohi he ‘univēsití ‘i he tekinolosiá mo e ‘ekonōmiká.

‘I he taimi ko ení, na‘e hoko ai ‘a Urho Kekkonen ko ha tokotaha ma‘u mafai lahi ‘i he politikí. ‘I he 1952, lolotonga ‘a e taimi na‘á ne palēmia aí, na‘á ne kole mai ai kiate au ke u ngāue ko ha fakafofonga ‘o e pule‘angá ‘i Siaina. Lolotonga ‘eku ‘i aí, na‘á ku fetaulaki ai mo e kau ‘ōfisa fakapule‘anga ‘e ni‘ihi, kau ai ‘a Mao Tse-tung, ko e taki ia ‘o Siaina ‘i he taimi ko iá. Ka neongo ia, ko e tokotaha mahu‘inga taha na‘á ku fetaulaki mo ia ‘i Siainá ko ha finemui faka‘ofo‘ofa, ko Annikki, ‘a ia na‘á ne ngāue ‘i he Potungāue ki Muli ‘a Finilaní. Na‘á ne hoko ko hoku uaifi ‘i Nōvema 1956.

‘I he ta‘u hono hokó, na‘e ‘ave ai au ki he ‘ōfisi ‘amipasitoa ‘o Finilani ‘i ‘Āsenitiná. ‘I he lolotonga ‘a e nofo ‘i he fonua ko iá, na‘e fā‘ele‘i ai ‘ema ‘uluaki ongo tamaikí, ko e tamasi‘i ‘e toko ua. ‘I Sanuali 1960, na‘a mau foki ki Finilani. Taimi nounou pē mei ai, na‘e fā‘ele‘i ai ‘ema ki‘i tama hono tolú, ko ha ta‘ahine.

‘I he Tu‘unga Mā‘olunga Taha ‘i he Pule‘angá

Neongo na‘e te‘eki ai ‘aupito ke u hoko ko ha mēmipa ‘o ha fa‘ahi fakapolitikale, ‘i Nōvema 1963, na‘e fakaafe‘i ai au ‘e Palesiteni Kekkonen ke u hoko ko ‘ene minisitā ki he fefakatau‘aki mo e ngaahi fonua mulí. Lolotonga ‘a e ta‘u ‘e 12 hono hokó, na‘á ku ma‘u ai ‘a e lakanga ‘e ono ‘i he kapinetí, ‘o tu‘o ua ‘eku hoko ko ha minisitā ki muli. ‘I he ngaahi ‘aho ko iá na‘á ku tui mālohi ai ko e ngaahi palopalema ‘a e māmaní ‘e malava ke solova ia ‘e he poto ‘o e tangatá. Ka na‘e vave ‘eku hoko ‘o lāu‘ilo kakato ki he fiema‘u vavale ‘e he tangatá ‘a e mafaí. Na‘á ku sio tonu ai ‘i he ngaahi ola fakatupu maumau ‘o e ta‘efalala‘angá mo e meheká.—Koheleti 8:9.

Ko e mo‘oni, na‘á ku toe hoko foki ‘o ‘ilo‘i ‘oku tokolahi ‘a e kakai ‘oku nau feinga loto-mo‘oni ke fakalelei‘i ‘a e ngaahi me‘á. Kae kehe, ‘i he ‘osi angé, na‘a mo e kau taki ‘a ia ko ‘enau taumu‘á ke ma‘u ‘a e lelei tahá na‘e ‘ikai lava ke nau a‘usia ‘enau ngaahi taumu‘á.

‘I he fa‘ahita‘u māfana ‘o e 1975, na‘e ha‘u ai ‘a e kau taki ‘o e ngaahi pule‘anga ‘e 35 ki Helsinki ke kau ki he Fakataha ki he Malu mo e Fengāue‘aki Fakataha ‘i ‘Iulopé. ‘I he taimi ko iá, na‘á ku hoko ai ko e minisitā ki muli pea mo ha tokotaha fale‘i ofi kia Palesiteni Kekkonen. Na‘e tuku mai ai kiate au ‘a e fatongia ‘o hono fokotu‘utu‘u ‘a e me‘a na‘e faí, pea na‘á ku fetaulaki ai mo e kotoa ‘o e kau taki fakapule‘anga na‘e kau ki he fakatahá.

Lolotonga ‘a e ngaahi ‘aho si‘i ko iá, na‘e ‘ahi‘ahi‘i lahi mo‘oni ai ‘a ‘eku ngaahi pōto‘i fakatipilomētiká. Ko ha pole ia ‘a hono ‘ai pē ko ia ‘a e kau mēmipá ke nau loto ki honau nofo‘anga kuo ‘osi fokotu‘utu‘ú! Kae kehe, na‘á ku ongo‘i ko e fakatahá, pea mo ha ngaahi ‘otu fakataha na‘e hoko atu ai, na‘e tokoni ia ki ha ngaahi fakalakalaka ‘i he totonu ‘a e tangatá pea mo ha vā lelei ange ‘i he vaha‘a ‘o e ngaahi pule‘anga mālohí.

Lāu‘ilo ki He‘eku Fiema‘u Fakalaumālié

‘I he 1983, na‘á ku mālōlō mai ai peá u hiki ki Falanisē, ‘a ia na‘e nofo ai hoku ‘ofefiné. Na‘e hoko mai leva ha me‘a fakamamahi. ‘I Nōvema 1994, na‘e ‘ilo‘i ai ‘oku ma‘u ‘e he kanisā huhú ‘a Annikki. ‘I he ta‘u tatau pē ko iá, na‘e ma‘ungatāmaki ai au ‘i ha palani ‘inivesi ‘a ia na‘e hoko ai ha kākā. ‘I he kotoa ‘o ‘eku mo‘uí na‘á ku ngāue mālohi ai ke kei lelei ai pē ‘a hoku hingoá. Ka ko e fo‘i fehālaaki ‘e taha ko eni ‘i he anga ‘o ‘eku fakafuofuá na‘á ne fakamele‘i ai ‘a hoku ongoongó.

‘I he kotoa ‘o ‘eku mo‘uí na‘á ku fa‘a fetaulaki ai mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Neongo na‘á ku hounga‘ia ‘i he‘enau ngaahi ‘a‘ahí pea tali ‘enau ngaahi makasiní, na‘á ku fu‘u femo‘uekina ‘aupito pea na‘e ‘ikai ke ‘i ai haku taimi ki he ngaahi me‘a fakalaumālié. Kae kehe, ‘i he a‘u mai ki he 2000, na‘á ku tokanga‘i ai ‘a Annikki, ‘a ia na‘á ne kei faitau pē mo e kanisaá. ‘I ha ‘aho ‘i Sepitema ‘o e 2002, na‘e fai mai ai ha ‘a‘ahi mei he taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Na‘á ne ‘eke ai ‘a e fo‘i fehu‘i ‘oku hā ‘i he kamata‘anga ‘o e kupu ko ení. Na‘á ku fifili: ‘‘Oku malava mo‘oni ke ‘ilo ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e ‘Otuá? ‘Oku malava ke hoko ko hano kaume‘a?’ Na‘á ku kumi hake ‘eku Tohi Tapú, ‘a ia na‘e fokotu‘una ai ‘a e efú, pea kamata ke u fai ha ngaahi talanoa Fakatohitapu tu‘uma‘u mo e Kau Fakamo‘oní.

‘I Sune 2004, na‘e si‘i mate ai ‘a hoku uaifi ‘ofeiná, peá u toe toko taha pē. Ko e mo‘oni, ko ‘eku fānaú na‘a nau hoko ko ha matavai ‘o e poupou fakaeongo. Ka na‘e kei ‘i ai pē ‘eku ngaahi fehu‘i fekau‘aki mo e me‘a ‘oku hoko kia kitautolu ‘i he‘etau maté. Na‘á ku ‘eke ki ha ongo faifekau Lūtelo ‘o fekau‘aki mo ia. Ko ‘ena talí pē, “Ko e ngaahi fehu‘i faingata‘a ia.” Na‘e ‘ikai te u fiemālie ‘i he tali na‘á na faí. Na‘e toe ‘āsili ange ai ‘eku lāu‘ilo ‘oku ‘i ai ‘eku ngaahi fiema‘u fakalaumālié.

‘I he hokohoko atu ‘eku ako ‘a e Tohi Tapú mo e Kau Fakamo‘oní, na‘e tupulaki ai ‘a e ‘ilo totonu ‘a ia na‘á ku holi ki aí. Hangē ko ení, ‘oku fakamatala‘i ‘e he Tohi Tapú ko e maté ko ha tu‘unga ia ‘o e ‘ikai toe ‘ilo‘i ha me‘a, ‘o hangē ha mohé, pea ko e kau maté ‘oku nau ma‘u ‘a e ‘amanaki ke toe mo‘ui ko ha tangata ‘i he māmaní. (Sione 11:25) Na‘e ‘omai ‘e he me‘á ni kiate au ha ‘amanaki pea fakafiemālie‘i lahi ai au.

‘Ikai fuoloa, na‘á ku lau leva ai ‘a e Tohi Tapú kātoa. Ko e konga Tohi Tapu ‘e taha na‘e maongo kiate aú ko e Maika 6:8, ‘a ia ‘oku pehē ai: “Ko e ha ‘a e me‘a ‘oku ‘eke ‘e Sihova kiate koe? Ka ko e fai fakalao, mo e manako ki he mēsi, pea ke taka angavaivai ‘i ho‘o feangai mo ho ‘Otua.” Ko e poto mo e faingofua ‘o e fo‘i fakakaukau ko iá na‘e fakamānako kiate au. ‘Oku toe fakahaa‘i mai ai ko ha tokotaha ‘ofa mo fai fakalao ‘a Sihova ko e ‘Otuá.

Ko ha ‘Amanaki ki he Kaha‘ú

‘I he‘eku ‘ilo ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e ‘Otuá, na‘e tupulaki ai ‘a ‘eku tui mo e falala kiate iá. Na‘á ku hoko ai ko ha kaume‘a mo‘oni ‘o e Tokotaha-Fakatupú! Na‘e maongo kiate au ‘a ‘ene ngaahi folofola ‘oku hiki ‘i he ‘Aisea 55:11: “‘E pehe pe mo ‘eku lea ‘oku ‘alu atu mei hoku ngutu: ‘e ‘ikai foki nge‘esi mai, kae‘oua ke ne fai ‘a e me‘a ne u loto ki ai, mo fakaa‘u ‘a e me‘a ne u fekau atu ai ia.” Ko e mo‘oni, kuo fai ma‘u pē ‘a e ‘Otuá ki he‘ene ngaahi tala‘ofá, pea te ne fai pehē ai pē ‘i he kaha‘ú. Te ne ‘ai ke hoko ‘o mo‘oni ‘a e taumu‘a ko ia kuo ‘ikai lava ke a‘usia ‘e he ngaahi pule‘anga fakaetangatá pea mo ‘enau ngaahi fakataha fakapolitikale lahi ‘oku faí. Ko e fakatātaá, ‘oku pehē ‘i he Saame 46:9: “‘Oku ne lolololo ‘a e ngaahi tau ‘o a‘u ki he ngata‘anga ‘o mamani.”

Kuó u ma‘u ‘aonga lahi ‘i hono ma‘u ‘a e ngaahi fakataha ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Kuó u mātā tonu ai ‘a e ‘ofa faka-Kalisitiane mo‘oní ‘a ia ko e faka‘ilonga ia ‘oku ‘ilo‘i‘aki ‘a e kau muimui mo‘oni ‘o Sīsuú. (Sione 13:35) Ko e ‘ofa ko ení ‘oku fakalaka atu ia ‘i he mamahi‘i-fonuá pea ‘oku ‘ikai ongona ia ‘i he māmani ‘o e politikí mo e fefakatau‘akí.

Ko e Monū Mahu‘inga Tahá

Ko hoku ta‘u 90 tupu eni, pea ‘oku ou pehē ko e monū lahi taha kuo faifai ange peá u ma‘ú ko ‘eku hoko ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Ko ‘eku hala‘atā fakalaumālié kuo fakafonu ia. Kuó u ma‘u ‘a e monū ‘o hono ‘ilo‘i ‘a e taumu‘a ‘o e mo‘uí pea mo e mo‘oni fekau‘aki mo e ‘Otuá.

‘Oku ou toe fiefia foki he na‘a mo e ‘i he ta‘u ko ení, ‘oku malava ke u kau longomo‘ui mo‘oni ‘i he ngaahi ngāue faka-Kalisitiané. Neongo na‘á ku fetaulaki mo e kau tangata ma‘u mafai tokolahi pea fuesia mo e ngaahi fatongia mafatukituki lolotonga ‘eku mo‘uí, ‘oku hala‘atā ke tatau ha me‘a mo e monū ‘o hono ‘ilo‘i ‘a e Tokotaha-Fakatupú, ‘a Sihova ko e ‘Otuá, pea mo e hoko ko hono kaume‘á. ‘Oku ou fakamālō lahi ‘aupito kiate ia, pea ‘oku ou loto ke fakahīkihiki‘i ia ‘i he faingamālie ko eni ‘o e hoko ko e taha ‘o hono “kaungāngāue.” (1 Kolinitō 3:9) ‘Oku ‘ikai fu‘u tōmui ke hoko ko ha kaume‘a ‘o e Tokotaha-Fakatupú, ‘a Sihova ko e ‘Otuá!

[Fakatātā ‘i he peesi 11]

Fakataha mo Palesiteni Kekkonen mo e Palesiteni ‘o ‘Ameliká ko Ford lolotonga ‘a e fakataha ‘i Helsinki ‘i he 1975

[Fakatātā ‘i he peesi 11]

Fakataha mo Palesiteni Kekkonen pea mo e taki ‘o e Sovietí ko Brezhnev

[Fakatātā ‘i he peesi 12]

‘Oku ou kau longomo‘ui ‘i he ngaahi ngāue faka-Kalisitiané

[Picture Credit Lines ‘i he peesi 11]

Lower left: Ensio Ilmonen/Lehtikuva; lower right: Esa Pyysalo/Lehtikuva