Skip to content

Skip to table of contents

‘Oku Totonu Ke Ke Fakateka Betel Nut?

‘Oku Totonu Ke Ke Fakateka Betel Nut?

‘Oku Totonu Ke Ke Fakateka Betel Nut?

‘I HA hala ‘i he fakatonga ‘o ‘Ēsiá, ‘oku malimali mai ai ha tokotaha anga-fakakaume‘a, ‘o hā mai hono nifó ‘oku ‘uli‘uli pea fonu hono ngutú ‘i he fāvai lanu kulokula-toto. ‘Oku ‘a‘anu leva ‘a e tokotahá ni ‘i he lue‘angá, ‘o tau ai ha me‘a kulokula palakū. Ko e tokotaha ko iá ‘oku fakateka betel nut.

Mei ‘Afilika Hahake, Pākisitani, mo ‘Initia pea ‘alu ai ki he tonga-hahake ‘o ‘Ēsiá pea ki Pāpua Niu Kini mo e Maikolonīsiá, ko e kau fakateka betel nut ‘oku laui teau miliona honau tokolahí—ko e pēseti ia ‘e 10 nai ‘o e tokolahi ‘o e māmaní. Ko e kau fakatau atu ‘o e betel nut, ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku kau atu ‘enau fānaú, ‘i hono fokotu‘u ‘a ‘enau ngaahi tēpilé ‘i he ngaahi māketi ki he kakaí pea ‘i he ngaahi halá. ‘Oku ngāue‘aki ‘e he ni‘ihi ‘o e kau fai-fakataú ‘a e ngaahi maama tu‘uaki mo ha tamaiki fefine vala taifiifi—“ngaahi fo‘i hoihoifua betel nut”—ke tohoaki‘i mai ‘aki ‘a e kau fakataú.

‘I māmani lahi, ko hono fakatau atu ‘a e betel nut ‘oku ma‘u ai ‘a e pa‘anga ‘e laui piliona. Ka ko e hā ‘a e betel nut? Ko e hā ‘oku lamu fakateka ai ia ‘e he kakai tokolahi? ‘Oku anga-fēfē hono uesia ‘e he tō‘onga ko iá ‘enau mo‘uí? Ko e hā ‘a e vakai ‘a e Tohi Tapú fekau‘aki mo e tō‘onga ko ení? Pea ‘oku lava fēfē ke ta‘ofi ‘e he kau fakateká ‘a e tō‘onga ko iá?

Ko e Hā ‘a e Betel Nut?

Ko e me‘a ko ia ‘oku anga-maheni ‘aki hono ui ko e betel nut ko hono mo‘oní ko e fua ia ‘oku kakano ‘o e paame ko e areca (paame betel), ko ha ‘akau ‘o e talopikí ‘a ia ‘oku ma‘u ‘i he Pasifikí mo e tonga-hahake ‘o ‘Ēsiá. Ko e hingoa betel ko e ha‘u ia mei he betel-pepper ko e fanga ki‘i ‘akau ‘oku ‘ikai ha‘ana fekau‘aki. Ko e kau fakateka betel nut ‘oku nau takai ha me‘i konga‘i areca fakataha mo ha me‘i efuefu mineral lime ‘aki ‘a e lau‘i‘akau ko e betel-pepper. ‘Oku fakatupu ‘e he efuefu lime ‘a hono tukuange mai ‘o e komipauni ‘oku ‘i ai hono ola fakatupu longomo‘ui. ‘Oku tānaki atu ‘e he kau fakateka ‘e ni‘ihi ha ngaahi sipaisi, tapaka, pe ngaahi me‘a fakamelie ke fakaifoifo‘aki.

Ko e fio ‘o e ngaahi me‘a ko ení ‘okú ne fakatupu mai ‘a e fāvaí pea fakalanu kulokula-toto ia. Ko ia, ‘oku toutou ‘a‘anu ai ‘a e kau fakateká, na‘a mo ‘enau ‘a‘anu mai ki tu‘a mei ha me‘alele ki he kau lue laló!

Fakateka Pē ki he ‘Auha!

“Ko e areca nut kuo ngāue‘aki ia talu mei mu‘a pea kuo ngāuelahi‘aki ia ‘i he ngaahi ‘uhinga fakasōsiale, fakafonua pea na‘a mo e ngaahi ‘uhinga fakalotu,” ko e lau ia ‘a ha līpooti ‘i he Oral Health. “‘Oku fa‘a fakakaukau ‘a e kau fakateká ‘oku ‘ikai ke hoko ai ha maumau pea ‘oku līpooti mai ha ongo‘i lelei, fiefia lahi, [pea] mo ha ongo‘i māfana ‘o e sinó . . . Kae kehe, kuo fakahaa‘i mei he fakamo‘oní, ‘oku ‘ikai ke ta‘e‘iai hano maumau.” Anga-fēfē?

‘Oku tui ‘a e kau ma‘u mafai ki hono ta‘ota‘ofi ‘o e faito‘o kona tapú ko e taha ‘o e ngaahi komipauni ‘i he betel nut ‘oku malava ke hoko ia ‘o fakatupu ma‘unimā. Ko hono mo‘oní, ‘oku a‘u ‘o fakateka ‘e he ni‘ihi ‘a e fo‘i betel nut ‘e 50 ‘i he ‘aho! ‘Ikai fuoloa, kuo hoko ‘o melo ‘a e nifó, pea hoko nai ai ‘o mahaki‘ia ‘a e te‘enifó. Fakatatau ki he Oral Health, ko e fa‘ahinga ‘oku tō‘onga‘aki ‘a e fakateká ‘e malava ke hā ‘ia kinautolu ‘a e “chewers mucosa”—ko ha me‘a tauma‘u lanu kulokula-melomelo pea fa‘a mingi ‘a e ‘ēlia ‘i loto he ‘aofi ngutú. ‘Oku toe hoko foki ai ‘o nau “mahaki tauhi ‘aki, ‘alu ke kovi ange, pea patu . . . ‘a e ‘ēlia ‘i loto he ‘aofi ngutú,” ko ha tu‘unga ‘oku ui ko e oral submucous fibrosis.

Ko e fakateka betel nut ‘oku toe fakafekau‘aki ia ki ha fa‘ahinga kanisā ngutu ‘oku ui ko e oral squamous cell carcinoma, ‘a ia ‘e lava ke hoko foki ‘i he loto‘i mongá. Ko e mā‘olunga ko ia ‘a e kanisā ngutú ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e kakai lalahi ‘i he tonga-hahake ‘o ‘Ēsiá ‘oku hā ngali ke fakamo‘oni‘i ai ‘a e me‘á ni. ‘I he feitu‘u Taiuaní, ‘oku fakafuofua ki he pēseti ‘e 85 ‘o e ngaahi kanisā ngutú ‘oku ma‘u ia ‘i he kau fakateka betel nut. ‘Ikai ko ia pē, “ko e lahi ko ia ‘o e kanisā ngutu ‘i Taiuaní—‘a e taha ‘i he ngaahi tupu‘anga tu‘u-ki-mu‘a ‘e 10 ‘o e maté ‘i he motú—kuo meimei liunga fā ia ‘i he ta‘u ‘e 40 kuohilí,” ko e lau ia ‘a e The China Post.

‘Oku meimei tatau pē ‘a e tu‘ungá ni ‘i he ngaahi feitu‘u kehé. ‘Oku pehē ‘i he Papua New Guinea Post-Courier: “Ko e fakateka betelnut ‘oku manakoa taha ‘i Pāpua Niu Kiní, ‘oku mate ai ‘a e kakai ‘oku ‘ikai toe si‘i hifo ‘i he toko 2,000 ‘i he ta‘u pea ‘oku kaunga ia ki he ngaahi palopalema fakaemo‘uilelei lahi, fakatatau ki he Sōsaieti Fakafaito‘o ‘a Pāpua Niu Kiní.” “Ko e ngaahi nunu‘a ‘o hono ngāue‘aki tu‘uma‘u ‘a e betel,” fakatatau ki ha toketā ‘e taha pea ko ha fa‘utohi fakafaito‘o, “‘oku kehekehe ‘o hangē pē ko e ifi tapaká” pea ‘oku kau ai ‘a e mahaki ‘i he mafú mo e kālava totó.

Ko e Hā ‘a e Vakai ‘a e Tohi Tapú?

Ko e Tohi Tapú ‘oku ‘ikai ko ha tohi fakafaito‘o, pea ‘oku ‘ikai ke lave fakahangatonu ai ki he fakateka betel nut. Kae kehe, ‘oku ‘i ai ha ngaahi tefito‘i mo‘oni kehekehe lahi ‘a ia ‘e malava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau mo‘ui‘aki ha mo‘ui ‘oku ma‘a ange, mo‘ui lelei ange, mo lelei ange. Fakakaukau angé ki he ngaahi veesi Tohi Tapu ko ení pea mo e ngaahi fehu‘i ‘oku langa‘i hake aí.

“Si‘i fa‘ahinga ‘ofeina, tuku ke tau fakama‘a kitautolu mei he ‘uli kotoa pē ‘o e kakanó mo e laumālié, ‘o fakahaohaoa hotau tu‘unga mā‘oni‘oní ‘i he manavahē ki he ‘Otuá.” (2 Kolinitō 7:1) “‘Oatu homou ngaahi sinó . . . ‘oku . . . toputapu, mo fakahōifua ki he ‘Otuá.” (Loma 12:1) ‘E hoko ha taha ‘o toputapu, pe ma‘a, ‘i he vakai mai ‘a e ‘Otuá ‘o kapau te ne ‘uli‘i hono sinó ‘aki ha‘ane fakateka betel nut?

“Fakafou [‘i he ‘Otuá], ‘oku tau ma‘u ai ‘a e mo‘uí.” (Ngāue 17:28) “Ko e me‘a‘ofa lelei kotoa pē mo e foaki haohaoa kotoa pē ‘oku mei ‘olunga ia.” (Sēmisi 1:17) Ko e mo‘uí ko ha me‘a‘ofa mahu‘inga ia mei he ‘Otuá. Ko ha tokotaha ‘okú ne fai ‘a e ngaahi tō‘onga ‘oku malava ke fakatupunga ai ha mahaki, ‘okú ne fakahā nai ‘okú ne toka‘i ‘a e me‘a‘ofa ko iá?

“‘Oku ‘ikai lava ha taha ke ngāue fakatamaio‘eiki ki ha ‘eiki ‘e toko ua.” (Mātiu 6:24) “‘E ‘ikai te u tuku ke ‘ai au ‘e ha me‘a ke u ‘i he malumalu ‘o hono mafaí.” (1 Kolinitō 6:12) ‘Oku totonu ke faka‘atā ‘e ha tokotaha ‘okú ne loto ke fakahōifua‘i ‘a e ‘Otuá ‘a ia tonu ke ne hoko ko ha tamaio‘eiki ki ha tō‘onga ta‘ema‘a, ‘o tuku ia ke ne pule‘i ‘ene mo‘uí?

“Kuo pau ke ke ‘ofa ki ho kaungā‘apí ‘o hangē pē ko ho‘o ‘ofa kiate koé.” (Ma‘ake 12:31) “Ko e ‘ofá ‘oku ‘ikai malava ke ne fai ha kovi ki ha kaungā‘api.” (Loma 13:10, The New English Bible) Te tau fakahāhā ‘a e ‘ofa mo‘oní ki he ni‘ihi kehé kapau ‘oku tau ‘a‘anu atu ha fāvai kulokula palakū—mo ta‘ema‘a—‘i he ngaahi lue‘angá, ngaahi ‘alu‘angá, pe ‘i he ngaahi feitu‘u kehé?

‘I ha tu‘unga ta‘ealakalofi, ‘ko e me‘a ‘oku tau toó te tau utu.’ (Kalētia 6:7, 8) Ko e lao tefito eni ‘o natulá. Ko ia ai, kapau ‘oku tau tō ‘a e ngaahi tō‘onga koví, te tau utu ‘a e me‘a ‘oku kovi. Kae kehe, ‘i he‘etau mo‘ui ‘o hangē ko ia na‘e fakataumu‘a ‘e he ‘Otuá ke tau mo‘ui‘akí, ‘a ia ‘oku kau ai ‘a hono ma‘u ‘o e ngaahi tō‘onga leleí, ‘e ‘ikai ngata pē ‘i he‘etau utu ‘a e me‘a ‘oku leleí ka te tau toe ma‘u ai ‘a e fiefia mo‘oni mo tu‘uloa. Kapau ‘okú ke tō‘onga‘aki ‘a e fakateka betel nut ka ‘okú ke loto ke ma‘u ha mo‘ui lelei ange mo fakakoloa ange ‘aki hono fai ‘a e me‘a ‘oku totonu ‘i he vakai mai ‘a e ‘Otuá, ‘oku malava fēfē ke ke ikuna‘i ho‘o tō‘ongá? Fēfē ke ke fakakaukau mo fa‘a lotu ki he ngaahi sitepu ‘e tolu ko eni ke ‘ahi‘ahi‘i mo vakai‘í?

Ngaahi Sitepu ‘e Tolu ki Hono Ta‘ofi ‘a e Tō‘ongá Ni

1. ‘Ai ke ue‘i koe. Ke iku‘i ha tō‘onga kovi, ‘oku fiema‘u kiate koe ‘a e fakaue‘iloto mālohi ange ia ‘i he ‘ilo pē fekau‘aki mo ‘ene fakatu‘utāmaki ki ho‘o mo‘uí. He ko ē, ko e kakai tokolahi ‘oku nau kīvoi ‘i he fakateka betel nut, ifi tapaká, pe ngāuekovi‘aki ‘a e faito‘o kona tapú, lolotonga ia hono ‘ilo‘i kakato ko ‘enau tō‘ongá ‘e malava ke fakatu‘utāmaki ki he‘enau mo‘ui leleí mo ‘enau mo‘uí. Ke fakaivimālohi‘i ho‘o fakaue‘ilotó, fēfē nai ke ke ako fekau‘aki mo ho Tokotaha-Fakatupú mo ‘ene ‘ofa lahi kiate koé ‘aki hono sivisivi‘i ‘a e Tohi Tapú? “Ko e folofola ‘a e ‘Otuá ‘oku mo‘ui pea ko e koto mālohi,” ko e lau ia ‘a e Hepelū 4:12.

2. Kole ki he ‘Otuá ha tokoni. “Hanganaki kole, pea ‘e foaki ia kiate kimoutolu,” ko e lau ia ‘a Sīsū Kalaisí. “Hanganaki kumi, pea te mou ‘ilo; hanganaki tukituki, pea ‘e fakaava ia kiate kimoutolu. He ko ia kotoa pē ‘oku kolé ‘okú ne ma‘u, pea ko ia kotoa pē ‘oku kumí ‘okú ne ‘ilo, pea ko ia kotoa pē ‘oku tukitukí, ‘e fakaava ia kiate ia.” (Luke 11:9, 10) ‘I he taimi ‘oku vakai hifo ai ‘a e ‘Otua mo‘oni ko Sihová kiate koe ‘okú ke kumi loto-mo‘oni mo lotu ange kiate ia ki ha tokoni mo ha mālohí, he‘ikai te ne tukunoa‘i koe. “Ko e ‘Otuá ko e ‘ofa,” ko e lau ia ‘a e 1 Sione 4:8. Ko e tokotaha na‘á ne hokosia ‘a e ‘ofa ko iá ko e ‘apositolo Kalisitiane ko Paulá. Na‘á ne tohi: “He ko e ngaahi me‘a kotoa pē ‘oku ou ma‘u ‘a e ivi ki ai fakafou ‘iate ia ‘okú ne ‘omai kiate au ‘a e mālohí.”—Filipai 4:13.

3. Kumi ki he tokoni ‘a e ni‘ihi kehé. Ko e kakai ‘okú ke feohi mo iá ‘oku malava ke ‘i ai ‘ene tākiekina mālohi ‘iate koe ki he lelei pe ki he kovi. “Ko ia ‘oku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto: Ka ko ia ‘oku kaume‘a mo e sesele ‘e hoko ko e lusa,” ko e lau ia ‘a e Palōveepi 13:20. Ko ia fili fakapotopoto ho ngaahi kaungāme‘á! ‘I he ha‘oha‘onga ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘oku ‘i ai ‘a e tokolahi na‘a nau fakateka betel nut ki mu‘a. Ka ‘i he‘enau feohi mo e kaungātuí pea ako ‘a e Tohi Tapú, na‘a nau ma‘u ‘a e tokoni lahi ange na‘e fiema‘u kia kinautolu ke nau ikuna‘i ‘aki ‘enau tō‘onga ta‘ema‘á.

[Puha/Fakatātā ‘i he peesi 21]

NA‘A NAU TA‘OFI ‘A E TŌ‘ONGÁ NI

Na‘e faka‘eke‘eke ‘e he ‘Ā Hake! ha toko nima ‘a ia na‘a nau fakateka betel nut ki mu‘a ka kuo fuoloa ‘enau tuku atu ‘a e tō‘ongá ni. Fakakaukau angé ki he me‘a kuo nau lea‘akí.

Ko e hā na‘á ke fakateka betel nut aí?

Pauline: Na‘e ‘omai ‘e he‘eku ongo mātu‘á kiate au ‘a e betel nut ‘i he‘eku kei si‘í. Ko e tō‘onga anga-maheni ia ‘i he kolo ‘o homau motú ‘i Pāpua Niu Kiní.

Betty: Na‘e ‘omai kiate au ‘e he‘eku tamaí ‘a e betel nut ‘i he taimi na‘á ku ta‘u ua aí. ‘I he‘eku ta‘u hongofulu tupú, na‘á ku fa‘a to‘o holo ha ngaahi fo‘i betel nut lahi ‘aupito ‘ou hangē ai ha fu‘u ‘akau betel nut! Na‘e fu‘u ma‘unimā lahi ‘aupito au ‘o hoko ai ko e ‘uluaki me‘a na‘á ku fai ‘i he pongipongi kotoa pē ko e fakateka betel nut.

Wen-Chung: Na‘e kamata ke u fakateka betel nut ‘i he‘eku ta‘u 16. Na‘e fai ‘a e vakai ki ai ‘oku tika mo te hoko ai ‘o fu‘u tangata, pea na‘á ku loto ke tali au ‘e he ni‘ihi kehé.

Jiao-Lian: Na‘á ku fakatau atu ‘a e betel nut ke tokoni fakapa‘anga kiate au. Koe‘uhi ke u lavame‘á, na‘á ku ongo‘i ai na‘e pau ke u fakapapau‘i ko ‘eku me‘a na‘e fakatau atú ko e kalasi ‘uluakí ia, ko ia na‘e kamata ai ke u ‘ahi‘ahi‘i ia. Na‘e iku ai ke u tō‘onga‘aki ia.

Na‘e anga-fēfē hono uesia ‘e he tō‘ongá ni ‘a ho‘o mo‘uí?

Jiao-Lian: Na‘e tau ‘a e me‘a lanu kulokula-totó ‘i hoku ngutú, nifó mo e loungutú. ‘Oku ou mā ‘i he sio ki hoku ngaahi la‘itā ‘i he taimi ko iá. ‘Oku kei pala pē hoku loungutú.

Pauline: Na‘e fa‘a pala ‘a hoku ngutú, tokotokakovi, peá u fakalele.

Betty: Ko hoku mamafá na‘e pāuni pē ‘e 77 (35 kg), ‘a ia na‘e fu‘u tōlalo ‘aupito hoku mamafá ki ha tokotaha lahi ‘okú ne ma‘u hoku mā‘olungá. Na‘e matamatakovi hoku nifó, pea na‘á ku fa‘a fufulu mo fakangingila ia ‘aki ‘a e sitiló.

Sam: Na‘á ku fa‘a fakalele pea mahaki‘ia hoku te‘enifó. ‘I he taimi ní ‘oku toe taha pē hoku fo‘i nifó! Pea ‘oku pau pē na‘e ‘ikai ke tokoni ‘a ‘eku ngāue‘aki ‘a e sitiló ke fakangingila hoku nifó.

Ko e hā na‘á ke tuku ai ‘a e tō‘ongá ni?

Pauline: Na‘á ku lau ‘i he Tohi Tapú ‘a e 2 Kolinitō 7:1 ‘a ia ko e finangalo ia ‘o e ‘Otuá ke tau “fakama‘a kitautolu mei he ‘uli kotoa pē ‘o e kakanó.” Na‘á ku fakapapau‘i ai ke u feinga mālohi ke fakahōifua‘i ‘a hoku Tokotaha-Fakatupú.

Sam: Na‘á ku loto ke ngāue ‘a e laumālie mā‘oni‘oni ‘o Sihova ko e ‘Otuá ‘i he‘eku mo‘uí, ko ia na‘á ku lotu ai ke tokoni‘i au ‘e Sihova ke u taliteke‘i ‘a e fakatauele ke fakateka betel nut. Na‘á ne tali ‘a ‘eku ngaahi lotú. Kuo te‘eki te u toe fakateka betel nut ‘i he ta‘u ‘aki eni ‘e 30 nai.

Jiao-Lian: Lolotonga ‘a ‘eku lau ‘a e Tohi Tapú, na‘á ku lau hifo ai ‘a e ngaahi leá ni “Fakama‘a homou nimá, ‘a kimoutolu kau angahala.” (Sēmisi 4:8) Ko e fakahinohino ko iá na‘e maongo mo‘oni ia kiate au. ‘E lava ke kei totonu ‘eku ngāue‘aki pea fakatau atu ‘a e betel nut, lolotonga ia hono ‘ilo‘i ‘a e maumau ‘e lava ke ne faí? ‘I he mōmeniti pē ko iá na‘á ku fakapapau‘i ai ke ‘fakama‘a hoku nimá’ mei he tō‘onga ta‘ema‘a fakaesino mo fakalaumālie ko ení.

Kuo anga-fēfē ‘ene ‘aonga kiate koe ‘a ho‘o tuku atu ‘a e tō‘ongá ni?

Wen-Chung: Na‘e kamata ‘eku fakateka betel nut koe‘uhí ke tali au ‘e hoku ngaahi to‘ume‘á. ‘Oku ou ma‘u he taimí ni ha vaha‘angatae ‘oku toe mahu‘inga ange mo Sihova pea mo hoku fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié.

Sam: ‘Oku ou mo‘ui lelei ange he taimí ni—fakaesino mo fakalaumālie. Pea koe‘uhí ‘oku ‘ikai te u fakamoleki tavale ‘a e pa‘angá ‘i he ngaahi tō‘onga koví, ‘oku lava ai ke u tokanga‘i lelei ange ‘a hoku fāmilí.

Pauline: ‘Oku ou ongo‘i tau‘atāina mo ma‘a. ‘Oku hinehina mo mālohi hoku nifó. Pea ko hoku falé mo ‘eku ngoué ‘oku ‘ikai ke toe ‘i ai ha ngaahi kili‘i betel nut mo tau ai ha ngaahi me‘a kulokula palakū.

Betty: ‘Oku ou ma‘u ha konisēnisi ma‘a mo ha mo‘ui lelei lahi ange. Ko hono mo‘oní, ‘oku malava fakatou‘osi ai ke u ngāue ko ha faiako pea mo ha faifekau Kalisitiane taimi-kakato.

[Fakatātā ‘i he peesi 20]

Betty

Pauline

Wen-Chung

Jiao-Lian

Sam

[Taiakalami/Fakatātā ‘i he peesi 19]

(Ki he fakamatala kakato, sio ki he tohí)

Ko hono fai tu‘uma‘u ‘a e fakateka betel nut ‘e malava ke iku atu ia ki he ngaahi tu‘unga fakafaito‘o mafatukituki

Melo ‘a e nifó mo mahaki‘ia ‘a e te‘enifó

Oral submucous fibrosis

Oral squamous cell carcinoma

[Fakatātā ‘i he peesi 18]

Ko e betel nut ‘oku takai ia ‘aki ‘a e lau‘i‘akau ko e betel-pepper