Skip to content

Skip to table of contents

Poto ki he Fo‘i Matá

Poto ki he Fo‘i Matá

Poto ki he Fo‘i Matá

● Ko e fo‘i mata ‘o e tangatá ko ha fo‘i ngāue faka‘ofo‘ofa ia. Ka ‘oku mahulu hake ia ‘i he faka‘ofo‘ofá. ‘Oku toe mālohi foki ia. ‘Oku pehē ‘e he tohi ko e Visual Impact, Visual Teaching ko e “pēseti ‘e 40 ‘o e ngaahi faipa neave kotoa pē ‘oku fakafehokotaki ki he ‘utó ‘oku fakahoko ia ki he lētiná,” ko ha tīsiu manifi mo fihi ‘i he tafa‘aki ‘i loto ‘o e fo‘i matá.

Na‘e totonu ai ‘a hono ui ‘e Sīsū Kalaisi ‘a e fo‘i matá “ko e maama ‘o e sinó.” ‘I hono fakamatala‘i ‘a e me‘a na‘á ne ‘uhinga ki aí, na‘á ne hoko atu: “Ka hu‘ufataha [totonu, fakahangataha ki he leleí] . . . ho matá, ‘e maamangia ho sinó kotoa. Ka ‘o kapau ‘oku kovi ho matá, ‘e fakapo‘uli ho sinó kotoa.” (Mātiu 6:22, 23) ‘I he ngaahi lea ko ení, na‘e fakamanatu mai ai kia kitautolu ‘e Sīsū ‘a e mālohi ‘o e fo‘i matá, ‘i he ‘uhinga fakaefakatātā, ke faka‘ai‘ai ‘a e ngaahi fakakaukaú, ngaahi ongo‘í, mo e ngaahi ngāué. ‘Oku fakamaama ‘e he ngaahi fakakaukau leleí ‘a e mo‘ui ‘a ha taha; ko e ngaahi fakakaukau koví ‘okú ne ‘ai ai ia ke fakapo‘uli.

Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he ngaahi lea ‘a Sīsū ‘oku ma‘u ‘i he Mātiu 5:28, 29: “Ko e tokotaha kotoa ‘oku hanganaki fakasio ki ha fefine ke tafunaki ki ai ‘ene holí kuó ne ‘osi tono‘i ia ‘i hono lotó. Kapau leva ko ho mata to‘omata‘ú ‘okú ne ‘ai koe ke ke tūkiá, kape‘i ia [‘i ha ‘uhinga fakaefakatātā].” Ko e hā ‘ene ‘uhingá? Ko ha fo‘i mata ‘oku hila takai holo ‘e lava ke ne tafunaki ha ngaahi holi fehālaaki ‘o a‘u ki he tu‘unga ‘a ia, ‘i he ‘i ai ha faingamālié, ‘e fakahoko nai ai ‘e ha taha ha ngaahi tō‘onga ta‘etaau pea mole ai ‘a e hōifua ‘a e ‘Otuá.—Sēmisi 1:14, 15.

He lelei lahi ange ē ke mapule‘i-kita, na‘a mo ‘ene faingata‘a ‘a e fai peheé ‘o hangē ko hano kape‘i ‘o ha fo‘i matá! He ko ē, ‘oku taau nai ke feilaulau‘i ‘a e mo‘ui ta‘engatá koe‘uhí pē ko ha ngaahi fo‘i mōmeniti taimi nounou ‘o e fiefia fakakakanó?

Ko e me‘a ‘oku tau fafanga‘aki ‘a e fo‘i matá ‘e lava ke ne toe faka‘ai‘ai foki ‘a e mānumanú. Ko ia ai, ‘oku fakatokanga mai kia kitautolu ‘a e Tohi Tapú ko e “holi [siokita] ‘o e matá . . . ‘oku ‘ikai tupu ia mei he Tamaí, ka ‘oku tupu ia mei he māmaní. ‘Ikai ko ia pē, ‘oku faka‘a‘au ke mole atu ‘a e māmaní pea pehē ki he holi ‘a‘aná, ka ko ia ‘okú ne fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá ‘okú ne nofo ma‘u ‘o ta‘engata.”—1 Sione 2:16, 17.

‘Oku fu‘u fakangatangata tōtu‘a ‘a e Tohi Tapú? ‘Ikai ‘aupito! Ke ta‘etokanga‘i ‘ene ngaahi tu‘ungá ‘oku fakaafe‘i mai ai ‘a e ngaahi palopalemá mo e mamahí. (Kalētia 6:7, 8) Ke talangofua ki he Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘o kau ai ‘a e poto ki hotau fo‘i mata fakaefakatātaá, te tau utu ai ‘a e fiefiá. “He fiefia ē ko e fa‘ahinga ‘oku fanongo ki he folofola ‘a e ‘Otuá pea tauhi iá,” ko e lau ia ‘a Sīsuú. (Luke 11:28) Ko e toe me‘a lahi angé, ‘oku nau ma‘u ‘a e ‘amanaki ‘o e nofo ma‘u ‘o ta‘engata ‘i he māmaní, lolotonga iá ko e fa‘ahinga ‘oku nau fakatupulekina ha fo‘i mata ta‘etaau pe mānumanú ‘e mole meia kinautolu ‘a e fiefiá mo e mo‘uí fakatou‘osi.