Skip to content

Skip to table of contents

Vakai ‘a e Tohi Tapú

‘E Lava ke Tokoni ‘a e Kau Maté ki he Kau Mo‘uí?

‘E Lava ke Tokoni ‘a e Kau Maté ki he Kau Mo‘uí?

KUO fuoloa ‘a e tui ‘a e kakaí ‘oku malava ‘a e kau maté ke nau tataki ‘a e kau mo‘uí. Ko e fakatātā motu‘a ‘o e tui ko ení ‘oku ma‘u ia ‘i ha talanoa na‘e tohi ‘e he fa‘u-maau Kalisi ko Houma fekau‘aki mo ‘Ōtiasi, ‘oku toe ‘iloa ko ‘Iulisesí. Ko e helo fakaetalatupu‘a ‘a Houmá, ‘i he‘ene feinga vavale ke ‘ilo‘i ‘a e founga ‘e lava ke ne foki ai ki hono ‘api tupu‘anga ‘i Ithaca, na‘á ne fakato‘oto‘a ke ‘alu ki pulotu ‘o kumi fale‘i mei ha tokotaha vavalo kuo mate.

‘I he ‘amanaki ke ma‘u ha ngaahi tali mei he kau maté ki he ngaahi fehu‘i fakatupu puputu‘ú, kuo kumi ai ‘a e kakai tokolahi ki he kau fakaha‘ele fa‘ahikehé, mohe ‘i he fa‘itoka ‘enau fanga kuí, pe fai ha ngaahi ouau fakaha‘ele fa‘ahikehe. ‘E malava mo‘oni ke ma‘u ha tataki mahulu hake ‘i natula mei he kau maté?

Ko ha Tō‘onga Mafolalahia

Ko e lahi ‘o e ngaahi lotu lalahi ‘i he māmaní ‘oku nau ako‘i ‘oku malava ‘a e fetu‘utaki mo e kau maté. Ko e Encyclopedia of Religion ‘oku pehē ai ko e “tō‘onga ‘o hono ui hake ‘a e ngaahi laumālie ‘o e kau maté, ko ha founga tefito ia ‘o e tongafisí.” ‘Oku toe pehē ai ko e tō‘ongá ni ‘oku “mafolalahia.” ‘Oku fakapapau‘i eni ‘e he New Catholic Encyclopedia ‘aki e fakamatala ai ‘o pehē ko e “ui hake ‘o e kau maté, ‘i he ngaahi founga kehekehe, kuo failahia ia ‘i māmani lahi.” ‘Oku ‘ikai leva ha ofo, ‘i he feinga ‘a e ni‘ihi o e kau faitōnungá, ‘i he ngaahi lotu lahi ke ma‘u ha ‘ilo mei he māmani laumālié!

Neongo ko e fetu‘utaki ko eni mo e kau maté “na‘e fakahalaia‘i fefeka ia ‘e he Siasí,” ko e lau ia ‘a e New Catholic Encyclopedia, “na‘e toutou fai e ngaahi fakamatala ki he tō‘ongá ni ‘i he Kuonga Lotolotó mo e Fakaakeaké.” Ko e hā e lau ‘a e Tohi Tapú fekau‘aki mo e ngaahi me‘a ko iá?

‘Oku Totonu Ke Ke Kumi ki he Kau Maté?

‘I he kuonga mu‘á, na‘e fekau‘i ai ‘e Sihova ko e ‘Otuá ‘a hono kakaí: “Oua naa ilo ha toko taha iate kimoutolu oku . . . kumi ki he mate.” (Teutalōnome 18:9-13PM) Ko e hā kuo fai ai ‘e Sihova ha tapui peheé? Kapau na‘e malava ki he kau mo‘uí ke talanoa mo e kau maté, ko ha me‘a anga-‘ofa ia ‘i he tafa‘aki ‘a e ‘Otuá ke faka‘atā ha fetu‘utaki pehē, ‘ikai ko ia? Ka ko hono mo‘oní, ko e fetu‘utaki peheé he‘ikai malava. ‘Oku tau ‘ilo‘i fēfē ia?

‘Oku toutou ako‘i ‘e he Folofolá ko e kau maté ‘oku ‘ikai te nau ‘ilo ha me‘a. Fakakaukau ki he Koheleti 9:5: “Ko e kau mo‘ui ‘oku nau ‘ilo ai pe te nau pekia: ka ko e kau pekia ‘oku ‘ikai te nau ‘ilo ha momo‘i me‘a.” ‘Oku pehē ‘e he Saame 146:3, 4: “‘Oua ‘e tu‘u ho‘omou falala kia hou‘eiki, ki ha hako‘i tangata ‘oku ‘ikai ai ha tokoni. ‘Oku mole ‘ene manava, ‘oku ne foki ki hono kelekele; ko e ‘aho pe ko ia ko ‘ene ngaahi fakakaukau ‘oku mate.” Pea na‘e lea pehē ‘a e palōfita ko ‘Aiseá ‘o fekau‘aki mo e kau maté ‘oku “ikai te nau toetuu.”—‘Aisea 26:14PM.

Kae kehe, ‘oku tui ‘a e kakai tokolahi fau, fakafou ‘i hono ngāue‘aki ‘o e ngaahi tō‘onga fakaha‘ele fa‘ahikehé, kuo nau malava ai ke fetu‘utaki mo e fa‘ahinga ‘ofeina kuo maté. Ko e ngaahi hokosia peheé ‘oku hoko lahi, ko ia ‘oku hā mahino ai kuo talanoa ‘a e tokolahi mo ha taha mei he māmani laumālié. Neongo ia, hangē ko ia ‘oku fakahaa‘i ‘e he ngaahi konga Tohi Tapu ‘i ‘olungá, kuo ‘ikai te nau talanoa mo e kau maté. Ko hai leva kuo nau talanoa mo iá?

Talanoá mo Hai?

‘Oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú ko e ngaahi foha laumālie ‘o e ‘Otuá na‘a nau angatu‘u ki honau Tokotaha-Ngaohí pea hoko ai ko e kau tēmeniō. (Sēnesi 6:1-5; Sute 6, 7) Ko e fa‘ahingá ni ‘oku nau pouaki ‘a e fakakaukau hala ‘oku hokohoko atu ‘a e mo‘ui ‘a e tangatá ‘i he hili ‘a e maté. Ke fakamafola ‘a e fo‘i loi ko ení, ‘oku nau fakangalingali ko e fa‘ahinga ‘oku maté ‘aki ‘enau talanoa ki he kau mo‘uí mei he nofo‘anga laumālié.

‘Oku fakamatala ‘a e Tohi Tapú ‘o pehē ko Tu‘i Saula ‘o ‘Isilelí, hili hono li‘aki ‘e Sihova ‘i he talangata‘á, na‘á ne feinga ke kumi fale‘i ki he palōfita kuo mate ko Sāmiuelá fakafou ‘i ha tokotaha fakaha‘ele fa‘ahikehe. Na‘e ma‘u mo‘oni ‘e Saula ha pōpoaki mei he māmani laumālié kae ‘ikai meia Sāmiuela. Ko hono mo‘oní, ko Sāmiuela, na‘á ne fakafisi ke sio ki he tu‘í, pea na‘e fakafepaki‘i ‘e Sāmiuela ‘a e kau fakaha‘ele fa‘ahikehé. Ko hono mo‘oní, na‘e ma‘u ‘e Saula ‘a e fakamatala mei ha tēmeniō ‘a ia na‘á ne fakangalingali pē ko Sāmiuela ia.—1 Sāmiuela 28:3-20.

Ko e kau tēmenioó ko e ngaahi fili kinautolu ‘o e ‘Otuá, pea ko e fetu‘utaki mo kinautolú ‘oku fakatu‘utāmaki. ‘I he ‘uhinga ko ení, ‘oku fekau‘i ‘e he Folofolá: “‘Oua te mou afe kiate kinautolu ‘oku fakaha‘ele fa‘ahikehe, pe ki he fa‘ahinga tuki; ‘oua ‘e kumi kiate kinautolu ke mou ‘uli ai.” (Livitiko 19:31) “Koia oku kumi ki he mate,” ko e fakatokanga ia ‘i he Teutalōnome 18:11, 12 (PM), ‘okú ne fai ‘a e me‘a “oku kovi lahi kia Jihova.” Ko e mo‘oni, na‘e kau ‘i he ngaahi ngāue kehe ‘o e ta‘efaitōnungá ‘a ia na‘e tāmate‘i ai ‘e Sihova ‘a Tu‘i Saulá ko ‘ene “huhū ‘i ha toko taha na‘e fakaha‘ele fa‘ahikehe ke fehu‘i me‘a ai.”—1 Kalonikali 10:13, 14.

Ko hai leva ‘oku totonu ke ke hanga ki ai ‘i he taimi ‘okú ke ongo‘i ai ‘a e fiema‘u ki ha tataki mā‘olunga ange, ‘i he fehangahangai mo e ngaahi fehu‘i pe fili fakatupu puputu‘ú? ‘Oku fakamatala‘i ‘e he Folofolá ‘a Sihova ko e ‘Otuá ko e “Faiako Ma‘ongo‘onga.” Kapau ‘okú ke kumi fale‘i mo e fa‘ahinga ‘okú ke ‘ofa aí mei he‘ene Folofolá, ‘a e Tohi Tapú, pea ngāue‘aki mo‘oni ‘a e me‘a ‘okú ne ako‘í, ‘e hangē ia “ko ho telingá tonu ‘e fanongo ki ha lea ‘i mui ‘iate koe ‘oku pehē mai: ‘Ko e halá eni. ‘A‘eva ai, ‘a e kakai ko kimoutolú.’” (‘Aisea 30:20, 21NW) Neongo ko e kau Kalisitiane he ‘aho ní ‘oku ‘ikai te nau ‘amanekina ke fanongo ki ha le‘o tonu mei he ‘Otua mo‘oní, ‘oku lava ke ne tataki kinautolu fakafou ‘i he Tohi Tapú. ‘Io, ko Sihova tonu, hangē ko e laú, ‘okú ne pehē mai: ‘Tuku ke u tataki koe.’

KUÓ KE FIFILI?

● ‘Oku anga-fēfē vakai ‘a e ‘Otuá ki he ngaahi feinga ke fetu‘utaki mo e kau maté?—Teutalōnome 18:9-13.

● ‘E lava ke tokonaki ‘e he kau maté ‘a e ‘ilo ki he kau mo‘uí? Ko e hā ‘okú ke tali pehē aí?—Koheleti 9:5.

● Ko hai ‘e lava nai ke tau hanga ki ai ‘i he loto-falala ki ha tatakí?—‘Aisea 30:20, 21.