Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Taitēnikí—“‘a e Vaka ‘Iloa Taha ‘i he Hisitōliá”

Ko e Taitēnikí—“‘a e Vaka ‘Iloa Taha ‘i he Hisitōliá”

Ko e Taitēnikí—“‘a e Vaka ‘Iloa Taha ‘i he Hisitōliá”

‘EPELELI 10, 1912: Ko e Taitēnikí ‘oku mavahe mei Southampton, ‘Ingilani, ‘o tukufolau ki Niu ‘Ioke, ‘Amelika.

‘EPELELI 11: Hili ‘ene fakaheka ‘a e kau pāsese ‘i Cherbourg, Falanisē, pea ‘i Queenstown (‘oku ui he taimí ni ko Cobh), ‘Ailani, ‘oku hu‘u atu ‘a e Taitēnikí ki he ‘Atalanitikí.

‘EPELELI 14: ‘I he 11:40 po‘ulí nai, ‘oku fepaki ai ‘a e Taitēnikí mo ha fu‘u konga ‘aisi.

‘EPELELI 15: ‘I he 2:20 hengihengí, ‘oku ngoto ai ‘a e Taitēnikí, ‘o iku ki he mole ai ‘a e mo‘ui fakafuofua ki he 1,500.

KO E fa‘ahinga vaka fēfē ‘a e Taitēnikí? Ko e hā na‘á ne fakatupunga ia ke ngotó? Ko ha ‘a‘ahi ki he Ulster Folk and Transport Museum, ofi ki Belfast ‘i ‘Ailani Tokelaú, ‘oku tokoni ia ke ma‘u ai ‘a e tali ki he ongo fehu‘i ko iá.

Ko e Taitēnikí—Ko e Hā Na‘e Makehe Aí?

Fakatatau ki he lau ‘a Michael McCaughan, ko e pule ki mu‘a ‘o e Misiume Folk and Transport, ko e Taitēnikí ‘a e “vaka ‘iloa taha ‘i he hisitōliá.” Ka na‘e ‘ikai ke laulōtaha ‘a e Taitēnikí. Ko e fika ua ia ‘i he vaka lalahi ‘e tolu na‘e fo‘u ‘i he feitu‘u fo‘u‘anga vaka ‘i Harland mo Wolff ‘i Belfast. * Ko e Taitēnikí ‘a e taha ‘o e ngaahi vaka lalahi taha ‘i hono taimí, ko hono fuá ko e fute ‘e 882.8 (mita ‘e 269) ‘a hono lōloá pea fute ‘e 92.5 (mita ‘e 28) ‘a hono fālahí.

Ko e kautaha vaka White Star na‘á ne tuku atu ‘a e ngaahi fu‘u vaka lalahi ko iá ke nau pule‘i ‘a e ngaahi halanga vaka fakatupu pa‘anga ‘i he ‘Atalanitiki Tokelaú. Ko e kautaha vaka White Star na‘e ‘ikai lava ke fe‘auhi ia mo e Kautaha Vaka Cunard, ‘i he vavé. Ko ia na‘e tokangataha pē ia ki hono fo‘u ‘a e ngaahi vaka lalahi ange mo faka‘ofo‘ofa ange ke tohoaki‘i e tokanga ‘a e kau tu‘umālié mo e kakai ‘iloá.

Ka na‘e ma‘u ‘e he Taitēnikí ‘a e malava ke fakahoko foki ha toe taumu‘a ‘e taha. “Meimei ko e fa‘ahinga ‘e toko 900,000 na‘a nau hū ki ‘Amelika he ta‘u taki taha ‘i he vaha‘a ‘o e 1900 mo e 1914,” ko e lau ia ‘a William Blair, ko e pule ‘o e National Musemus Northern Ireland. ‘I hono uta kinautolu mei ‘Iulope ki ‘Ameliká na‘e ‘oange ai ki he ngaahi kautaha vaka ‘i he feitu‘u ‘atalanitikí ‘a ‘enau ma‘u‘anga pa‘anga hū mai lahi tahá, pea na‘e fiema‘u ke ngāue‘aki ‘a e Taitēnikí ki he taumu‘a ko iá.

Me‘a Fakamamahi

Ko e ‘eikivaka ‘o e Taitēnikí, ‘a E. J. Smith, na‘á ne ‘ilo‘i ‘a e ngaahi fakatu‘utāmaki tupu mei he ‘aisi ‘i he ‘Atalanitiki Tokelaú. Na‘á ne fa‘a folau ‘i he halanga ko ení ‘i he Olympic. Na‘e ‘omai ‘a e ngaahi fakatokanga fekau‘aki mo e ngaahi fu‘u konga ‘aisí ‘e he ngaahi vaka kehe, ka ko e ni‘ihi ‘o e ngaahi fakatokanga ko ení na‘e tukunoa‘i pe ‘oku ngalingali na‘e ‘ikai ke ma‘u.

Fakafokifā pē na‘e fakatokanga ‘a e kau le‘o ‘i he Taitēnikí fekau‘aki mo ha fu‘u konga ‘aisi ‘i mu‘a—ka na‘e fu‘u tōmui! Ko e ‘ōfisa na‘e ngāué na‘e malava ke ne kalofi ha fepaki hangatonu ka na‘e ‘ikai lava ke ne ta‘ofi ‘a e Taitēnikí mei he‘ene olo‘i ‘i he tapa ‘o e fu‘u konga ‘aisí. Na‘e maumau‘i ‘e he me‘a ko iá ‘a e sino ‘o e vaká—pea na‘e ha‘aki mālohi ‘a e tahí ki hono ngaahi loki ‘i mu‘á. Na‘e vave hono ‘ilo ‘e ‘Eikivaka Smith kuo ‘i he tu‘unga fakatamaki ‘a hono vaká. Na‘á ne tuku atu ‘a e ngaahi pōpoaki ui tokoni fakavavevave pea tu‘utu‘uni ke tukutuku hifo ‘a e fanga ki‘i vaka fakahaofi mo‘uí.

Ko e Taitēnikí na‘e ‘i ai ‘a e vaka fakahaofi mo‘ui ‘e 16 mo e fanga ki‘i vaka leta kehe ‘e fā. ‘I hono lahi kakató, na‘e lava ke fakaheka ai ‘a e kakai nai ‘e toko 1,170. Ka na‘e ‘i ai ‘a e kau pāsese mo e kau kauvaka fakafuofua ki he toko 2,200 ‘i he vaká! Ko e toe kovi angé, ko e lahi ‘o e fanga ki‘i vaká na‘a nau mavahe ki mu‘a ke fonu leleí. Pea ko e lahi taha ‘o kinautolú na‘e ‘ikai te nau fai ha feinga ke kumi ki he fa‘ahinga ngalingali na‘e hao mo‘ui ‘a ia ne nau puna ki tahí. ‘I he ‘osi angé, ko e kakai pē ‘e toko 705 na‘e mo‘uí!

Iku‘angá

Hili ‘a e fakatamaki ‘i he Taitēnikí, na‘e fakapaasi ‘e he kau ma‘u mafai ‘i he folau tahí ‘a e ngaahi lao na‘e fakalelei‘i ai ‘a e malu ‘i tahí. ‘I he lao pehē ‘e taha na‘e fakapapau‘i ai ‘e ‘i ai ‘a e ngaahi vaka fakahaofi mo‘ui fe‘unga ‘i he ngaahi folau he kaha‘ú ki he tokotaha kotoa pē ‘oku heka ‘i ha vaka.

‘I he laui ta‘u na‘e tui ai ‘a e kakaí na‘e fu‘u vave ‘a e ngoto ‘a e Taitēnikí koe‘uhí na‘e ‘i ai ha fu‘u ava lahi ‘i hono sinó ‘i he taimi ‘o ‘ene fepaki ‘o iku ki he fakatamakí. Kae kehe, ‘i he 1985, hili hono ‘ilo‘i ‘a e Taitēnikí ‘i kilisitahí, na‘e a‘u ai ‘a e kau fakatotoló ki ha fakamulituku kehe—ko e vai ‘aisí na‘á ne fakavaivai‘i ‘a e ukamea ‘o e vaká, ‘o fakatupunga ai ke maumaungofua pea mapakipaki. Si‘i hifo he houa ‘e tolu hili ‘ene fepakí, na‘e motu ua ‘a e vaká pea ngoto, ‘o ne ‘i he tu‘unga ai ‘o e taha ‘o e fakatamaki lahi taha ‘i he hisitōlia ‘o e folau tahí. *

[Fakamatala ‘i lalo]

^ pal. 8 Ko e Taitēnikí na‘e lahi ai ‘a e Olympic pea na‘e hoko hake ‘i he Taitēnikí ‘a e Britannic.

^ pal. 17 Lau ha fakamatala ‘a ha tokotaha hao ‘i he Taitēnikí ‘i he Awake! ‘o ‘Okatopa 22, 1981, peesi 3-8.

[Mape ‘i he peesi 18]

(Ki he fakamatala kakato, sio ki he tohí)

Southampton

Cherbourg

Queenstown (Cobh)

Feitu‘u ne fepaki ai ‘a e Taitēnikí

Niu ‘Ioke

‘ŌSENI ‘ATALANITIKÍ

[Fakatātā ‘i he peesi 1819]

Ko e “Taitēnikí” ‘i hono fo‘ú

[Fakatātā ‘i he peesi 19]

Ko e ngaahi tapili ‘o e “Taitēnikí”

[Fakatātā ‘i he peesi 18]

Mavahe ‘a e kau ngāué mei he ongo fo‘u‘anga vaka ‘i Harland mo Wolff ‘i Belfast, ‘Ailani

[Fakatātā ‘i he peesi 20]

E. J. Smith, ko e ‘eikivaka ‘o e “Taitēnikí” (to‘omata‘u), fakataha mo e pesa pulé ko Herbert McElroy

[Credit Line]

© Courtesy CSU Archive/age fotostock

[Fakatātā Credit Lines ‘i he peesi 18]

Peesi 18 mo e 19: Mavahe mei Southampton, ‘i hono fo‘ú, mo e fo‘u‘anga vaká: © National Museums Northern Ireland; ngaahi tapili: © The Bridgeman Art Library

[Fakatātā Credit Line ‘i he peesi 21]

© SZ Photo/Knorr & Hirth/Bridgeman Art Library