Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hā ‘E Liliú?

Ko e Hā ‘E Liliú?

Ko e Hā ‘E Liliú?

“‘E ‘ikai ofa heleta ha pule‘anga ki ha pule‘anga.”

“‘Oku ‘ikai ha nofo ai te ne pehe, ‘Oku ou mahaki.”

“‘E ‘ikai ke toe ‘i ai ha mate.”

KO E ngaahi fakamatala ‘i ‘olungá ‘e hā ngali fu‘u lelei ke mo‘oni. Ka ‘oku lava ke tau fakapapau‘i ‘oku mahulu atu ia ‘i he fakakaukau faka‘ānauá. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ‘oku ‘ikai ko e ngaahi palōmesi nge‘esi ia ‘a e kau politiki ‘a ia ‘oku ‘ikai hanau mālohi ke liliu ‘a hotau māmaní. ‘I hono kehé, ko e ngaahi tala‘ofa ‘oku lave ki ai ‘i ‘olungá ‘oku ‘i he Tohi Tapú ia. *

‘Oku ongo‘i ‘e he tokolahi ko e Tohi Tapú ko e tohi motu‘a ia ‘oku ‘ikai ha‘ane kaunga mai ki hotau taimí. Ko e me‘a ia ‘okú ke tui ki aí? Kapau ko ia, ko e hā ‘oku ‘ikai te ke vakai‘i lelei ai ‘a e me‘a ‘oku ‘i he Tohi Tapú? Ko hono mo‘oní, ko e Tohi Tapú ko e tohi toputapu pē ia ‘e taha ‘okú ne fakatotolo‘i ‘a e hisitōlia ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘o a‘u ki hono kamata‘angá tonu. ‘Oku fakamatala‘i ai ‘a e ngaahi me‘á ni:

● Founga na‘e tō ai ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ki he siva e ‘amanakí.​—Loma 5:⁠12.

● Founga ‘o e fakataumu‘a ‘a e ‘Otuá ke fakalelei‘i ‘a e tu‘ungá.​—Sione 3:​16.

● ‘Uhinga ‘oku ‘ikai lava ai ‘a e ngaahi pule‘angá ‘o liliu hotau māmaní.​—Selemaia 10:⁠23.

● ‘Uhinga ‘oku lava ai ke tau falala ki he tala‘ofa ‘a e ‘Otuá ke fai peheé.​—Siosiua 23:⁠14.

‘E to‘o mo‘oni ‘e he ‘Otuá ‘a e fiekaiá, taú, mahamahakí mo e mate kuo hokosia ‘e he fa‘ahinga ‘o e tangatá? Ko e ‘amanaki peheé ‘oku ‘ikai faingata‘a ke tui ki ai ‘i ho‘o tali pē ‘a e ngaahi me‘á ni:

1. Na‘e fakatupu kitautolu ‘e he ‘Otuá.

2. ‘Okú ne tokanga mai kiate kitautolu.

3. ‘Okú ne ma‘u ‘a e mālohi ke liliu ‘a e māmaní.

4. ‘Okú ne fakataumu‘a ke fai pehē.

‘Oku ‘i ai ha ngaahi ‘uhinga lelei ke tali ‘a e ngaahi poini ko ia ‘e faá? Ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova, ‘a ia ‘oku nau pulusi ‘a e makasini ko ení, ‘oku nau fakaafe‘i koe ke ke kumi pē ‘e koe fakafou ‘i hano ako ‘o e Tohi Tapú.

Mahalo ‘oku ‘i ai ha‘o Tohi Tapu ka ‘oku tātātaha hono laú pe ‘ikai ke ke lau ia. Na‘a mo e kakai tokolahi ‘oku nau lau ‘a e Tohi Tapú ‘oku nau pehē ‘oku faingata‘a ke mahino‘i ia. Kapau ‘oku mo‘oni ia kiate koe, ‘oku mau fakaafe‘i koe ke ke fetu‘utaki ki he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ki ha ako Tohi Tapu ta‘etotongi ‘i ‘api. Ko e laui miliona ‘a e kakai ‘i māmani lahí ‘oku nau ma‘u ‘aonga mei he fokotu‘utu‘u ko iá. ‘Oku anga-fēfē hono fai iá?

‘I he uike taki taha, ‘e lava ke ha‘u ha toko taha pe toko ua ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ki ho ‘apí pe ko ha feitu‘u faingamālie ange ke lāulea ta‘etotongi ai mo ko e ki he Tohi Tapú. Ko e ngaahi ako Tohi Tapu ko ení te ne tokoni‘i koe ke tali ‘a e ngaahi fehu‘i hangē ko e, Ko e hā ‘oku tau faingata‘a‘ia aí? Ko e hā ‘oku ‘ikai malava ai ‘a e ngaahi pule‘anga fakaetangatá ke liliu e māmaní? Ko e hā ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, pea ‘e anga-fēfē ‘ene fakahoko ‘e ia ‘a e me‘a ‘oku ‘ikai malava ia ‘e he ngaahi pule‘anga fakaetangatá?

Ki ha fakamatala lahi ange ki he founga ke ke ma‘u ‘aonga ai mei ha ako Tohi Tapu ‘i ‘apí, fetu‘utaki ki he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova ‘i ho feitu‘ú pe ‘a‘ahi ki he‘emau Uepisaiti www.pr418.com. ‘E lava foki ke ke toe tohi ki he tu‘asila fe‘ungamālie ‘oku ma‘u ‘i he peesi 5 ‘o e makasiní ko ení.

[Fakamatala ‘i laló]

^ pal. 5 Ko e ngaahi fakamatala ‘oku ‘i ‘olunga ‘i he peesi ko ení ‘oku mei he ‘Aisea 2:​4; ‘Aisea 33:​24; mo e Fakahā 21:⁠4.