Skip to content

Skip to table of contents

Vakai ‘a e Tohi Tapú

Kuo Pau Ke Ke ‘Alu ki ha Temipale, Feitu‘u Toputapu, pe Fale Lotu ke Lotu Ai ki he ‘Otuá?

Kuo Pau Ke Ke ‘Alu ki ha Temipale, Feitu‘u Toputapu, pe Fale Lotu ke Lotu Ai ki he ‘Otuá?

KO E kakai tokolahi ‘oku nau ‘alu ma‘u pē ki ha fa‘ahinga fale fai‘anga lotu ke lotu ai ki he ‘Otuá. ‘Oku fai ‘e he ni‘ihi ‘a e ngaahi fononga fakapilikimi lōloa ki he ngaahi feitu‘u peheé. ‘Okú ke ongo‘i kuo pau ke ke ‘alu ki ha temipale, feitu‘u toputapu, pe fale lotu ke lotu ai ki he ‘Otuá? Pe ‘okú ke ongo‘i ‘e lava ke ke lea kiate ia ‘i ha taimi pē pe ‘i ha feitu‘u pē? Ko e hā e lau ‘a e Tohi Tapú?

‘I he kamata‘anga ‘o e hisitōlia ‘o e tangatá, na‘e ‘ikai ke ‘i ai ha ngaahi fale fai‘anga lotu. Ko e ‘api ‘a ‘etau mu‘aki ongo mātu‘á ko ha ngoue faka‘ofo‘ofa. (Sēnesi 2:⁠8) Na‘e malava ke na fetu‘utaki mei ai mo hona Tokotaha-Fakatupú, ‘a Sihova ko e ‘Otuá. Ki mui ai, ‘i he tupu ‘o tokolahi ‘a e fāmili ‘o e tangatá, ko e kau tangata mā‘oni‘oni, hangē ko Noá, ‘⁠na‘a nau takaua mo e ‘Otuá’—‘o fai kotoa ia ‘o ‘ikai ha tokoni ki ai ‘a ha ngaahi fale fai‘anga lotu. (Sēnesi 6:⁠9) Ko e kau tangata kinautolu ‘o e lotu na‘a nau ‘ofa kia Sihova pea tuha mo ‘ene hōifuá.

‘Oku ‘Ikai ke ‘Afio ‘a e ‘Otuá ‘i he Ngaahi Fale Na‘e Ngaohi ‘e he Nimá

Ko e kau tangata faitōnunga ‘o e kuonga mu‘á na‘a nau ‘ilo‘i ko e Tokotaha-Fakatupu ‘o e māmaní mo e ‘univeesi kāfakafá ‘oku ‘ikai ke ‘afio ia ‘i he ngaahi fale na‘e ngaohi ‘e he nimá. “ ‘E nonofo mo‘oni koa ‘a e ‘Otua mo e tangata ‘i mamani?” ko e fehu‘i ia ‘a e Tu‘i poto ko Solomoné. “Vakai, na‘a mo e langi, ‘io mo e langi ‘o e ngaahi langi, ka ‘oku ‘ikai hao ai ‘a e ‘Afiona,” ko ‘ene fakahaa‘i mo‘oní ia. (2 Kalonikali 6:18) Ko ia ai, ko e kau ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á na‘e ‘i ai honau tāpanekale pea ki mui ai ko ha temipale ‘a ia na‘a nau fakatahataha ai ki he ngaahi kātoanga fakalotu fakata‘ú ‘o fakatatau ki he Lao ‘a e ‘Otuá. (‘Ekisoto 23:​14-​17) Neongo ia, na‘e lava ke nau lotu ki he ‘Otuá ‘i ha fa‘ahinga taimi pē—‘i he‘enau tauhi ‘enau ngaahi tākangá, ngāue ‘i he‘enau ngaahi ngoue‘angá, fakamoleki ‘a e taimi fakataha ‘i he tu‘unga ko ha fāmilí, pe fiefia ‘i ha ngaahi mōmeniti ‘o e nofo tokotaha.—Saame 65:2; Mātiu 6:⁠6.

‘I he founga tatau, ‘e lava ke tau lotu ki he ‘Otuá ‘i ha feitu‘u pē ‘i ha fa‘ahinga taimi pē. Ko hotau fa‘ifa‘itaki‘angá, ‘a Sīsū Kalaisi, na‘á ne fa‘a ‘alu ki ha ngaahi feitu‘u lōngonoa, mo fakaeia pē ke lotu ai. (Ma‘ake 1:35) Ko e fakatātaá, ‘i he taimi ‘e taha “na‘á ne ‘alu atu ki he mo‘ungá ke lotu, pea na‘á ne hokohoko atu ‘i he pō kakato ‘ene lotu ki he ‘Otuá.”​—Luke 6:​12.

Ko e mo‘oni, ‘i he tu‘unga ko ha Siú, na‘e ma‘u faitōnunga ‘e Sīsū ‘a e ngaahi kātoanga fakalotu ‘i he temipale ‘i Selusalemá. (Sione 2:​13, 14) Kae kehe, na‘á ne tomu‘a tala ha taimi ‘a ia he‘ikai kei hoko ai ‘a e temipalé ko e senitā ia ‘o e lotu mo‘oní. ‘I he‘ene talanoa mo ha fefine Samēlia ‘i ha mo‘unga ofi ‘i Samēlia, ‘a ia na‘e ‘i ai ‘a e temipale ‘a hono kakaí, na‘e pehē ‘e Sīsū: “ ‘Oku hoko mai ‘a e houa ‘a ia ‘e ‘ikai te mou lotu ai ki he Tamaí ‘i he mo‘ungá ni pe ‘i Selusalema.” Pea na‘á ne hoko atu ‘o pehē ko e kau lotu mo‘oní te nau “lotu ki he Tamaí ‘i he laumālie mo e mo‘oni.”​—Sione 4:​21, 23.

‘Io, na‘e tokangataha ‘a Sīsū ‘o ‘ikai ki he ngaahi fale pilikí mo e simá ka ki he lotu mo‘oni na‘e fai mei ha loto-mo‘oni. Ka na‘e ‘uhinga iá ko e kau muimui ‘o Sīsuú, ‘a ia na‘e ui ki mui ko e kau Kalisitiané, te nau lotu pē ki he ‘Otuá ‘o ‘ikai ngāue‘aki ha ngaahi fale lotu? (Ngāue 11:26) ‘Ikai, pea ‘i he ngaahi ‘uhinga lelei.

Ko e Kakai ‘a e ‘Otuá ko ha Fāmili Fakalaumālie

Ko e kau sevāniti mo‘oni ‘a e ‘Otuá ko ha fāmili⁠—ko ha fāmili fakalaumālie. (Luke 8:21) Ko ha fāmili lelei ‘oku nau fai fakataha ‘a e ngaahi me‘a lahi, hangē ko hono ma‘u ‘o ha me‘akai, pea ‘oku fakaivimālohi‘i ‘e he me‘á ni ‘a e ngaahi ha‘i ‘o e fāmilí. ‘Oku hoko ‘a e me‘a tatau ‘i ha ‘uhinga fakalaumālie. Ko e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ‘oku hangē ia ko ha kātoanga kai fakalaumālié ‘i hono fafanga‘i ai ‘a e tangata ‘i lotó pea ‘ai ke mālohi ‘a e ngaahi ha‘i fakalaumālié. Ko e ‘apositolo Kalisitiane ko Paulá na‘á ne tohi: “Tuku ke tau fetokanga‘aki koe‘uhi ke faka‘ai‘ai ai kitautolu ki he ‘ofá mo e ngaahi ngāue leleí, ‘o ‘oua ‘e li‘aki ‘a hono fakatahataha‘i fakataha ‘o kitautolú, ‘o hangē ko ia ‘oku anga‘aki ‘e he ni‘ihi, kae fefakalototo‘a‘aki.”​—Hepelū 10:​24, 25.

Ko ia ai, ko e kau lotu mo‘oní, ‘oku nau ‘ilo‘i ‘oku fakahoko ‘e he fakataha‘angá ha ngafa mahu‘inga, he ‘okú ne ‘ai ke malava ‘a e mēmipa taki taha ke fakatupulekina ‘a e ngaahi ‘ulungaanga fakalaumālié ‘a ia he‘ikai lava ke fakatupulekina kakato tokotahá. Ko e ngaahi ‘ulungāngá ni ‘oku kau ai ‘a e ‘ofa, fakamolemole, anga-lelei, anga-malū, mo e melino.​—2 Kolinitō 2:7; Kalētia 5:​19-​23.

Ko fē na‘e fakatahataha ai ‘a e mu‘aki kau Kalisitiané ki he feohí mo e lotú? Na‘a nau fa‘a fakataha ‘i he ngaahi ‘api tāutaha. (Loma 16:5; Kolose 4:​15) Ko e fakatātaá, ‘i he‘ene tohi ki ha kaungā-Kalisitiane, na‘e toe fai ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘ene tohí ki he “fakataha‘anga ‘oku ‘i ho falé.” *​—Filimone 1, 2.

Hangē pē ko ia ‘i he ‘aho ní, ko e kakai ‘a e ‘Otuá ‘oku ‘ikai te nau fiema‘u ha ngaahi fale fai‘anga lotu teuteu‘i lelei, ka ko e ngaahi feitu‘u ‘a ia ‘oku fakafiemālie pea malava ke hao ai ‘a e fa‘ahinga kotoa ‘oku nau kau ki aí. ‘Oku ngāue‘aki ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘a e ngaahi feitu‘u pehē, ‘a ia ‘oku nau ui ko e ngaahi Fale Fakataha‘anga. Ko hono mo‘oní, ‘oku malava mo‘oni ke ‘i ai ha Fale Fakataha‘anga ‘i ho feitu‘ú. Ko e ngaahi langa ko ení ‘oku fa‘u ia ke ngāue‘aki pea ‘i he tu‘unga fe‘unga, pea ko e ngaahi fakataha ‘oku fai aí ‘oku faingofua—‘oku kau ki ai ‘a e hiva, lotu, mo e ngaahi fetalanoa‘aki Fakatohitapu.

Ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘oku nau koloa‘aki ‘a honau ngaahi mōmeniti fakaekinautolu, mo fekoekoe‘i mo e ‘Otuá. Ko ia ai, ‘oku nau ngāue‘aki ‘a e taimi ‘i he ‘aho taki taha ‘i he lotú, fakatou‘osi ‘i he tu‘unga ko e ngaahi fāmilí pea fakaekinautolu ‘i he tu‘unga ko e fa‘ahinga tāutaha. “ ‘Unu‘unu ofi ki he ‘Otuá, pea te ne ‘unu‘unu ofi mai kiate kimoutolu,” ko e lau ia ‘a e Sēmisi 4:⁠8.

[Fakamatala ‘i laló]

^ pal. 13 Ko e mu‘aki fo‘i lea faka-Kalisi ki he “fakataha‘angá” ‘oku fakalea ia ko e “fale lotu” ‘i he ngaahi Tohi Tapu faka-Pilitānia ‘e ni‘ihi.

KUÓ KE FIFILI?

● ‘Oku ‘afio ‘a e ‘Otuá ‘i he ngaahi fale ngaohi ‘e he nimá?​—2 Kalonikali 6:​18.

● Ko fē na‘e fakamoleki ai ‘e Sīsū ha pō ‘i he lotú?​—Luke 6:​12.

● Ko e hā ‘oku fakatahataha fakataha ai ‘a e kau lotu mo‘oní?​—Hepelū 10:​24, 25.

[Fakamatala ‘i he peesi 21]

‘Oku ngalingali ange ‘e fanongoa ho‘o ngaahi lotú ‘i ha ngaahi feitu‘u pau?