Skip to content

Skip to table of contents

ʻOkú Ke Sio ki he Fiemaʻu ke Fakalakalaka Fakalaumālié?

ʻOkú Ke Sio ki he Fiemaʻu ke Fakalakalaka Fakalaumālié?

“Hokohoko atu hoʻo kīvoi ʻi he lautohi ʻi he ʻao ʻo e kakaí, ʻi he ekinakí, ʻi he faiakó kae ʻoua ke u toki ʻalu atu.”​—1 TĪM. 4:13.

HIVA: 45, 42

1, 2. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakahoko moʻoni ʻa e ʻAisea 60:22 ʻi he taimi ko eni ʻo e ngataʻangá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fiemaʻu he taimí ni ʻi he konga fakaemāmani ʻo e kautaha ʻa Sihová?

 “KO E kiʻi siʻi ʻe hoko ko e toko afe, pea ko e momoʻi meʻa ko e puleʻanga malohi.” (ʻAi. 60:22) Ko e ngaahi lea ko iá ʻoku lolotonga fakahoko ia ʻi he taimi ko eni ʻo e ngataʻangá. Ko hono moʻoní, lolotonga ʻa e 2015, ko e toko 8,220,105 ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová naʻa nau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá takatakai ʻi he māmaní! Naʻe lave ʻa e ʻOtuá ki he tupulaki ʻi he haʻohaʻonga ʻo hono kakaí: “Ko au Sihova te u fakavave ia ʻi hono taimi.” Ko ia ʻi he faai mai ʻa e taimí, ʻe ʻi ai ʻa e ngāue lahi ange kia kitautolu kotoa ke tau fai. ʻOku tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau malavá he taimí ni ke tau malangaʻi mo akoʻi ʻa e ongoongo leleí? Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi kuo nau ʻosi hoko ko e tāimuʻa tuʻumaʻu pe tāimuʻa tokoni. Kuo hiki ʻa e niʻihi ki ha feituʻu ʻe taha ke tokoni ki he ngāue fakamalangá, pea ʻoku ngāue mālohi ʻa e niʻihi ke langa ʻa e ngaahi Fale Fakatahaʻangá.

2 ʻI he taʻu kotoa pē, ʻoku fokotuʻu ai ʻa e fakatahaʻanga foʻou ʻe 2,000 nai. ʻOku fiemaʻu ʻe he ngaahi fakatahaʻanga ko ení ha kau mātuʻa mo e kau sevāniti fakafaifekau. ʻI he taʻu taki taha, ʻoku fiemaʻu ai ʻa e kau sevāniti fakafaifekau ʻe laui afe ke nau hoko ko e kau mātuʻa pea ʻoku toe fiemaʻu mo e fanga tokoua ʻe laui afe ke nau hoko ko e kau sevāniti fakafaifekau. ʻOku hā mahino, ʻoku ‘lahi fau ʻa e meʻa ke fai ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí,’ ʻo ʻikai ki he fanga tokouá pē, ka ki he fanga tuofāfiné foki.​—1 Kol. 15:58.

KO E HĀ ʻOKU FIEMAʻU KI HE FAKALAKALAKA FAKALAUMĀLIÉ?

3, 4. Ko e hā ʻa e ʻuhinga kiate koe ʻa e fakalakalaka fakalaumālié?

3 Lau ʻa e 1 Tīmote 3:1. Naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e fanga tokoua naʻa nau “kakapa atu” ke hoko ko e kau ʻovasiá. Ke aʻu ha taha ki ha meʻa ʻoku mamaʻo, ʻe fiemaʻu ke ne fai ha feinga pea mafao atu nai hono nimá ʻo toʻo mai ia. Sioloto atu angé ki ha tokoua ʻokú ne saiʻia ke taau ko ha sevāniti fakafaifekau. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke ne fai ha feinga ke fakaleleiʻi hono ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiané. Pea hili ʻene kamata ngāue ko ha sevāniti fakafaifekaú, ʻoku hokohoko atu ʻene ngāue mālohí koeʻuhí ke lava ʻo ne taau ko ha ʻovasia.

4 ʻOku fai ʻe he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe niʻihi ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻenau moʻuí koeʻuhí ʻoku nau loto ke fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ngāue ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, ʻoku nau loto nai ke tāimuʻa, ngāue ʻi Pēteli, pe tokoni ki he langa ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá. Tau sio angé ki he founga ʻoku lava ai ke tokoniʻi kotoa kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau hanganaki fakalakalaká.

HANGANAKI FAKALAKALAKA FAKALAUMĀLIE

5. ʻE lava fēfē ke ngāueʻaki ʻe he toʻutupú honau mālohí ʻi he ngāue ʻo e Puleʻangá?

5 ʻE lava ke fai ʻe he toʻutupú ʻa e meʻa lahi ʻi he ngāue ʻa Sihová koeʻuhí ʻoku nau mālohi mo moʻui lelei. (Lau ʻa e Palōveepi 20:29.) Ko e fanga tokoua kei siʻi ʻe niʻihi ʻi he Pētelí ʻoku nau tokoni ki hono pulusi mo fakatakafi ʻa e ngaahi tohí mo e Tohi Tapú. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kei siʻi tokolahi ʻoku nau langa ʻa e ngaahi Fale Fakatahaʻanga pe tokoni ki hono monomono iá. ʻOku pole ʻa e niʻihi ke tokoni ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha fakatamaki fakanatula. Pea ko e tokolahi ʻo e kau tāimuʻa kei siʻí ʻoku nau ako ha lea kehe pe folau ki ha feituʻu kehe ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí.

6-8. (a) Naʻe anga-fēfē liliu ʻe ha kiʻi talavou ʻene vakai ki he ngāue ʻa e ʻOtuá, pea ko e hā hono olá? (e) ʻE lava fēfē ke tau ‘ʻahiʻahiʻi ke tau ʻilo ʻoku lelei ʻa Sihová’?

6 ʻOku tau ʻofa kia Sihova pea loto ke ʻoange kiate ia hotau lelei tahá. Neongo ia, te tau ongoʻi nai ʻo hangē ko ia naʻe ongoʻi ʻe ha tokoua ko Aaron. Naʻá ne loto ke fiefia ʻi he ngāue ki he ʻOtuá, ka naʻe ʻikai ke ne fiefia. Neongo naʻe maʻu ʻe Aaron ʻa e ngaahi fakatahá peá ne ʻalu ʻi he ngāue fakamalangá talu mei heʻene kei siʻí, naʻá ne pehē, “Naʻá ku fakapikoʻia ʻi he ngaahi fakatahá mo e ngāue fakamalangá.” Ko ia, ko e hā naʻá ne faí?

7 Naʻe feinga mālohi ʻa Aaron ke lau maʻu pē ʻa e Tohi Tapú, teuteu ki he ngaahi fakatahá mo fai ha tali. Naʻe kamata foki ke ne faʻa lotu lahi ange. Naʻe tokoni kotoa eni ki heʻene fakalakalaka fakalaumālié. Naʻá ne ʻiloʻi lelei ange ʻa Sihova pea kamata ke ʻofa lahi ange kiate ia. Ko hono olá, naʻá ne ongoʻi fiefia ange. Naʻá ne tāimuʻa, tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e ngaahi fakatamaki fakanatulá, pea ʻalu ʻo malanga ʻi ha fonua kehe. ʻOkú ne hoko he taimí ni ko ha mātuʻa pea ngāue ʻi he Pētelí. ʻOku anga-fēfē ʻene ongoʻi fekauʻaki mo ʻene moʻuí? Naʻe pehē ʻe Aaron: “Kuó u ‘ʻahiʻahiʻi ʻo ʻilo ʻoku lelei ʻa Sihova.’ Koeʻuhí ko ʻene tāpuakí, naʻá ku ongoʻi ai ʻoku ou moʻuaʻaki kiate ia pea ueʻi au ke fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi heʻene ngāué, pea ʻoku iku eni ki ha tāpuaki lahi ange.”

8 Naʻe pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “ʻAhiʻahiʻi ke mou ʻilo ʻoku lelei ʻa Sihova.” Naʻá ne tānaki mai: “Ko e faʻahinga ʻoku kumi kia Sihová ʻe ʻikai te nau masiva ʻi ha meʻa ʻoku lelei.” (Lau ʻa e Saame 34:8-10NW.) [1] (Sio ki he fakamatala ʻi he ngataʻangá.) ʻIo, ʻi he taimi ʻoku tau ʻoatu ai hotau lelei tahá kia Sihová, ʻoku tau ongoʻi fiefia moʻoni koeʻuhí ʻoku tau ʻilo ʻoku tau fakahōifuaʻi ia. Pea te ne fai ki heʻene talaʻofa te ne tokangaʻi kitautolú.

ʻOUA ʻE FOʻI

9, 10. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke maʻu ʻa e fakakaukau ko e “nofoʻaki tali”?

9 ʻOku tau fakaʻamu nai ke fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ngāue ʻa Sihová. Kae fēfē kapau kuo tau tatali ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa ki ha monū pau ʻi he fakatahaʻangá pe ko e liliu hotau ngaahi tuʻungá? ʻOku fiemaʻu nai ke tau anga-kātaki. (Mai. 7:7) Pea neongo ʻoku fakaʻatā nai ʻe Sihova ʻa e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí ke hokohoko atu, ʻe lava ke tau fakapapauʻi te ne poupouʻi maʻu pē kitautolu. ʻE lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒpalahamé. Naʻe talaʻofa ʻe Sihova kiate ia te ne maʻu ha foha, ka naʻe pau ke ne tatali ʻi ha ngaahi taʻu lahi ki muʻa ke fanauʻi ʻa ʻAisake. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻe anga-kātaki ʻa ʻĒpalahame pea ʻikai ʻaupito mole ʻene tui kia Sihová.​—Sēn. 15:3, 4; 21:5; Hep. 6:12-15.

10 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke faingofua ʻa e tatalí. (Pal. 13:12) Ka ʻo kapau ʻoku tau hanganaki fakakaukau ki hotau tuʻungá pea mo e lahi ʻetau loto-mamahí, te tau ongoʻi loto-siʻi ʻaupito. ʻI hono kehé, ʻe lava ke tau ngāueʻaki ʻa e taimí ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga te tau fiemaʻu koeʻuhí ke tokangaʻi ai ha ngaahi fatongia ʻi he fakatahaʻangá.

11. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakalaumālie ʻe lava ke tau fakatupulekiná, pea ko e hā ʻoku mahuʻinga ai iá?

11 Fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e ngaahi malava te ke fiemaʻú. ʻI hono lau ʻa e Tohi Tapú mo fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke laú, ʻe lava ke ke ako ai ke fakapotopoto, fakakaukau mo fakaʻuhinga lelei, pea fai ha ngaahi fili lelei. Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ʻe he fanga tokouá ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e ngaahi malava ko ení ke tokangaʻiʻaki ʻa e fakatahaʻangá. (Pal. 1:1-4; Tai. 1:7-9) ʻI he taimi ʻoku tau ako ai ʻa e Tohi Tapú, ʻe lava ke tau ʻiloʻi ai ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e ngaahi meʻa lahi. Pea ʻi he ʻaho taki taha, ʻe lava ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó koeʻuhi ke faiʻaki ha ngaahi fili ʻe fakahōifua kia Sihová. Ko e fakatātaá, te tau ʻiloʻi ai ʻa e founga ke fakafeangai ai ki he niʻihi kehé, founga ke ngāueʻaki ai ʻa e paʻangá, mo e founga ʻo hono fili ʻa e fakafiefiá mo e valá.

12. ʻE lava fēfē ke fakamoʻoniʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e fakatahaʻangá ʻoku nau alafalalaʻangá?

12 Ngāue mālohi ki ha fatongia pē ʻoku ʻoatu kiate koe. ʻI he taimi naʻe toe langa ai ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e temipalé, naʻe fiemaʻu ʻe Nehemaia ʻa e kau tangata ke nau tokangaʻi ʻa e ngaahi fatongia kehekehe. Naʻá ne fili ʻa e faʻahinga naʻe ongoongo lelei. Naʻá ne ʻiloʻi ko e kau tangata ko iá naʻa nau ʻofa ki he ʻOtuá pea naʻe pau ke nau ngāue lelei ʻi ha faʻahinga ngāue pē naʻe ʻoange ke nau fai. (Nehe. 7:2; 13:12, 13) ʻI he founga tatau he ʻahó ni, ko e faʻahinga ʻoku nau faitōnunga mo ngāue mālohí te nau maʻu ʻa e ongoongo lelei pea ʻe ʻoange nai ha fatongia lahi ange. (1 Kol. 4:2) Ko ia tatau ai pē pe ko e fanga tokoua pe fanga tuofāfine kitautolu, ʻoku totonu ke tau fai hotau lelei tahá ʻi ha ngāue pē kuo ʻomai kiate kitautolu.​—Lau ʻa e 1 Tīmote 5:25.

13. ʻE lava fēfē ke ke muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifá kapau ʻoku fakafeangai taʻetotonu atu ʻa e niʻihi kehé?

13 Falala kia Sihova. Ko e hā ʻe lava ke ke fai kapau ʻoku fakafeangai taʻetotonu atu ha niʻihi kiate koe? ʻE lava nai ke ke fakamatalaʻi kia kinautolu ʻa e anga hoʻo ongoʻí. Ka ʻo kapau te ke taukapoʻi maʻu pē koe mo vilitaki ʻokú ke tonu, ʻe lava ke ke ʻai ʻa e palopalemá ke toe kovi ange. ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifá. Naʻe ngaohikoviʻi ia ʻe hono fanga tokouá. Naʻe fai ʻe he kakaí ha loi fekauʻaki mo ia, pea naʻe tuku pilīsone ia ki ha meʻa naʻe ʻikai te ne fai. Ka naʻe falala ʻa Siosifa kia Sihova. Naʻá ne fakakaukau ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová, pea nofoʻaki faitōnunga. (Saame 105:19) ʻI he ngaahi taimi faingataʻa ko iá, naʻá ne fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻa ia naʻe tokoni kiate ia ki mui ai ʻi he taimi naʻe ʻoange ai ha ngāue mahuʻinga ke ne faí. (Sēn. 41:37-44; 45:4-8) Kapau ʻoku fakafeangai taʻetotonu atu ʻa e niʻihi kehé, lotu kia Sihova ki ha poto. Te ne tokoniʻi koe ke ke anga-mokomoko ai pē mo anga-lelei kia kinautolu ʻi he taimi ʻokú ke lea ai kia kinautolú.​—Lau ʻa e 1 Pita 5:10.

FAKALAKALAKA ʻI HE NGĀUE FAKAFAIFEKAÚ

14, 15. (a) Ko e hā kuo pau ai ke tau “tokanga maʻu ai pē” ki he founga ʻetau malangá? (e) ʻE anga-fēfē haʻo feʻunuʻaki ki he ngaahi tuʻunga feliliuakí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni mo e puha “ ʻOkú Ke Loto-Lelei ke ʻAhiʻahiʻi ha Founga Kehe?”)

14 Naʻe tala ʻe Paula kia Tīmote ke ne hokohoko atu ʻi hono fakaleleiʻi ʻa e founga naʻá ne fakamatalaʻi ai ʻa e Folofolá. Naʻe pehē ʻe Paula: “Tokanga maʻu ai pē kiate koe tonu pea ki hoʻo faiako ʻoku faí.” (1 Tīm. 4:13, 16) Naʻe ʻosi kau ʻa Tīmote ki he ngāue fakamalangá ʻi he taʻu lahi. Ko ia ko e hā naʻe fiemaʻu ke ne fakaleleiʻí? Naʻe ʻiloʻi ʻe Tīmote ʻoku liliu ʻa e kakaí mo e ngaahi tuʻungá. Naʻá ne loto ke fanongo ange maʻu pē ʻa e kakaí kiate ia, ko ia naʻe pau ke ne hokohoko atu hono fakaleleiʻi mo liliu ʻa e founga ʻene akoʻi kinautolú. ʻI heʻetau ngāue fakamalanga ʻi he ʻaho ní, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa tatau.

15 ʻI he feituʻu ʻe niʻihi, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai ke ʻapi ʻa e kakai tokolahi, ʻi he taimi ʻoku tau malanga ai mei he matapā ki he matapaá. ʻI he ngaahi feituʻu kehé, ʻoku ʻi ʻapi nai ʻa e kakaí, ka ʻoku ʻikai malava ke tau aʻu ki honau ngaahi matapaá, koeʻuhí nai ʻoku ʻikai malava ke tau hū ki he fale ʻoku nau nofo aí. Kapau ʻoku hoko moʻoni eni ʻi ho feituʻu ngāué, ʻe lava ke ke ʻahiʻahiʻi ha founga kehe ke aʻu ai ki he kakaí?

16. ʻOku anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻoku ola lelei ʻa e faifakamoʻoni ʻi he feituʻu kakaí?

16 ʻOku fiefia ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi ʻi he faifakamoʻoni ʻi he feituʻu kakaí. Ko e fakatātaá, ʻoku nau ʻalu ki he ngaahi tauʻanga lēlué, tauʻanga pasí, māketí mo e ngaahi paʻaké ke maʻu ha kakai ke talanoa ki ai. ʻE kamata nai ʻe ha Fakamoʻoni ha fetalanoaʻaki mo ha taha fekauʻaki mo ha ongoongo ki muí ni mai. Pe ʻoku leaʻaki nai ʻe he Fakamoʻoní ha meʻa lelei fekauʻaki mo e fānau ʻa e tokotaha ko iá pe ʻeke ha fehuʻi fekauʻaki mo ʻene ngāué. Kapau ʻoku hā ngali fiefia ʻa e tokotaha ko iá ʻi he fetalanoaʻakí, ʻe lave nai ʻa e tokotaha malangá ki ha poini mei he Tohi Tapú pea ʻeke ange ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa e tokotahá ki he meʻa ko iá. ʻOku faʻa loto ʻa e kakaí ke nau ʻilo lahi ange ki he Tohi Tapú.

17, 18. (a) ʻE anga-fēfē nai haʻo hoko ʻo toe loto-maʻu ange ʻi he faifakamoʻoni ʻi he feituʻu kakaí? (e) Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ki hoʻo ngāue fakafaifekaú ʻa e laumālie naʻe fakahāhā ʻe Tēvita ʻi heʻene fakahīkihikiʻi ʻa Sihová?

17 Mahalo pē ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku faingataʻa ke kamata ha fetalanoaʻaki ʻi he halá mo e kakai ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻí. Ko e anga ia ʻo e ongoʻi ʻa Eddie, ko ha tāimuʻa ʻi he Kolo Niu ʻIoké. Ka naʻá ne ʻiloʻi ha meʻa naʻe tokoniʻi ai ia ke ne loto-maʻu lahi angé. ʻOkú ne pehē: “Lolotonga ʻemau lotu fakafāmilí, naʻá ku fekumi mo hoku uaifí ke maʻu ha tali ki he ngaahi taʻofiʻanga mo e anga ʻo e fakakaukau ʻa e kakaí. Naʻá ma toe ʻeke ki he Kau Fakamoʻoni kehé ha ngaahi fokotuʻu.” ʻOku fakatuʻotuʻa atu ʻa Eddie ki he faifakamoʻoni ʻi he feituʻu kakaí.

18 ʻI he taimi ʻoku tau fiefia ange ai ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú pea fakaleleiʻi ʻa e founga ʻoku tau talanoa ai ki he kakaí fekauʻaki mo e ongoongo leleí, ʻe mātā ʻe he niʻihi kehé ʻetau fakalakalaka fakalaumālié. (Lau ʻa e 1 Tīmote 4:15.) Pea ʻe aʻu nai ʻo tau tokoniʻi ha taha ke hoko ko ha sevāniti ʻa Sihova. Naʻe pehē ʻe Tēvita: “Ke u fakafetaʻi kia Sihova ʻi he taimi kotoa pe: Ko hono fakamālō ʻe ʻi hoku ngutu maʻu pe. ʻE polepole hoku laumalie ʻia Sihova: ʻE fanongo ki ai ʻa e kau tuʻutamaki, pea te nau fiefia.”​—Saame 34:1, 2.

HOKOHOKO ATU HONO FAKAHĪKIHIKIʻI ʻA SIHOVÁ ʻAKI ʻA E FAKALAKALAKA FAKALAUMĀLIE

19. Ko e hā ʻoku totonu ai ke fiefia ʻa e sevāniti mateaki ʻa Sihová, neongo ʻoku fakangatangata ʻa e tuʻunga ʻokú ne ʻi aí?

19 Naʻe toe pehē ʻe Tēvita: “ʻOku fai ho fakamalo, ʻEiki, ʻe hoʻo ngaahi ngaue kotoa; pea ko hoʻo kau lotu ʻoku nau fakafetaʻia ʻa e ʻAfiona. ʻOku nau talanoa ki he langilangi ʻo ho puleʻanga, mo nau aʻau ho fakangeingei na. Ke fakaʻilo ʻene fai fakangeingei ki he hakoʻi tangata, mo e naunau ʻo e teunga ʻo hono puleʻanga.” (Saame 145:10-12) Ko kinautolu kotoa ʻoku ʻofa kia Sihova mo mateaki kiate iá ʻoku nau maʻu ha holi mālohi ke tala ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ia. Kae fēfē kapau ʻoku ʻikai ke ke malava ke fakamoleki ʻa e taimi lahi ʻi he malanga mei he fale ki he falé ʻo hangē ko ia ʻokú ke loto ki aí, koeʻuhi ko e mahamahakí pe taʻumotuʻá? Manatuʻi maʻu pē ʻokú ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke lea ai ʻo fekauʻaki mo iá ki he faʻahinga takatakai ʻiate koé, hangē ko e kau nēsí pe kau toketaá. Kapau ʻokú ke ʻi he pilīsoné koeʻuhí ko hoʻo tuí, te ke kei malava ke tala ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihova, pea ʻai ke fiefia hono lotó. (Pal. 27:11) Pehē foki, ʻokú ne fiefia ʻaupito kapau ʻokú ke tauhi kiate ia neongo ʻoku ʻikai ke fai pehē ʻa e niʻihi kehe ʻi ho fāmilí. (1 Pita 3:1-4) Naʻa mo e ngaahi tuʻunga faingataʻa ʻaupitó, ʻe lava ke ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihova, hanganaki ʻunuʻunu ofi ange kiate ia, pea fai ha fakalakalaka fakalaumālie.

20, 21. Kapau ʻoku tuku atu ha ngāue lahi ange kiate koe ʻi he kautaha ʻa Sihová, ʻe lava fēfē ke ke hoko ko ha tāpuaki ki he niʻihi kehé?

20 ʻE tāpuakiʻi moʻoni koe ʻe Sihova ʻo kapau ʻokú ke hanganaki ʻunuʻunu ofi ange kiate ia pea fai ho lelei tahá ke tauhi kiate ia. Ko hono fai nai ha ngaahi liliu ʻi hoʻo taimi-tēpilé pe founga moʻuí, te ke maʻu ai ha faingamālie lahi ange ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ako fekauʻaki mo e ngaahi talaʻofa fakaʻofoʻofa ʻa e ʻOtuá. Te ke toe malava ke tokoniʻi lahi ange ai ho fanga tokouá. Pea fakakaukau atu ki he lahi ʻo e ʻofa ʻiate koe ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi he taimi ʻoku nau sio ai ʻokú ke ngāue mālohi ʻi he fakatahaʻangá!

21 Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fuoloa ʻetau tauhi kia Sihová, te tau lava kotoa ke hokohoko atu ʻetau ʻunuʻunu ofi ange kiate iá pea fakalakalaka fakalaumālie. ʻI he ako hoko maí, te tau lāulea ai ki he founga te tau lava ai ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e fakalakalaka ko iá.

^ [1] (palakalafi 8) Saame 34:8-10 (NW): “Mou ʻahiʻahiʻi ke mou ʻilo ʻoku lelei ʻa Sihova; fiefia ē ko e tangata ʻoku hūfanga kiate iá. Manavahē kia Sihova, ʻa kimoutolu kotoa ko ʻene kau māʻoniʻoní, he ko e faʻahinga ʻoku manavahē kiate iá ʻoku ʻikai te nau masiva ʻi ha meʻa. Naʻa mo e fanga laione mui ʻoku mālohí kuo nau hoko ʻo fiekaia, ka ko e faʻahinga ʻoku kumi kia Sihová ʻe ʻikai te nau masiva ʻi ha meʻa ʻoku lelei.”