Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MO‘UÍ

Ko e Kātaki Lolotonga ‘o e ‘Ahi‘ahí ‘Oku Iku ki he Ngaahi Tāpuaki

Ko e Kātaki Lolotonga ‘o e ‘Ahi‘ahí ‘Oku Iku ki he Ngaahi Tāpuaki

“KO E tamai anga-kovi koe,” ko e ‘ita atu ia ‘a e ‘ōfisa KGB. * Kuó ke li‘aki ho uaifi feitamá mo ho ki‘i ‘ofefine kei pēpeé. Ko hai te ne fafanga mo tauhi kinauá? Tukuange ‘a ho‘o ngāué pea ‘alu ki ‘api!” Na‘á ku tali ange: “‘Ikai, Na‘e ‘ikai ke u li‘aki hoku fāmilí. Na‘á ke puke au! Pea ko e hā ‘a e ‘uhingá?” Na‘e tali faka‘ita atu ‘a e ‘ōfisá: “‘Oku sai ange ha fa‘ahinga hia pē ‘i he hoko ko ha Fakamo‘oni.”

Na‘e hoko ‘a e fetalanoa‘aki ko iá ‘i he 1959 ‘i ha pilīsone ‘i he kolo ko Irkutsk ‘i Lūsia. Tuku ke u fakamatala atu ‘a e ‘uhinga na‘á ku mateuteu ai mo hoku uaifí, ‘a Maria ke ma “faingata‘a‘ia koe‘uhiā ko e mā‘oni‘oní,” pea mo e founga na‘e tāpuaki‘i ai kimaua ‘i he‘ema hanganaki faitōnungá.​—1 Pita 3:13, 14.

Na‘e fā‘ele‘i au ‘i ‘Iukalaine ‘i he 1933 ‘i he kolo ko Zolotniki. ‘I he 1937 na‘e ‘a‘ahi mai ai ‘a e tokoua ‘eku fa‘eé mo hono husepānití mei Falanisē ‘a ia ko ha ongo Fakamo‘oni pea na‘á na tuku mai ai ha tohi ‘e ua ko e Government mo e Deliverance, ‘a ia na‘e pulusi ‘e he Sōsaieti Taua Le‘ó. ‘I he taimi na‘e lau ai ‘e he‘eku tamaí ‘a e ongo tohí, na‘e kamata ke ne tui ki he ‘Otuá. Ko e me‘a fakamamahí, ‘i he 1939 na‘e kamata ke ne puke lahi, ka ki mu‘a ke ne maté na‘á ne tala ange ki he‘eku fa‘eé: “Ko e mo‘oní eni. Ako‘i ia ki he fānaú.”

SAIPĪLIA​—MALA‘E NGĀUE FO‘OU KI HE MALANGÁ

‘I ‘Epeleli 1951, na‘e kamata ‘a e kau ma‘u mafaí ke nau ‘ave fakamālohi ‘a e tokolahi ‘o e Kau Fakamo‘oní mei he hihifo ‘o Lūsiá ki Saipīlia. Na‘e kapusi ai au fakataha mo ‘eku fa‘eé mo hoku tokoua si‘isi‘í, ‘a Grigory mei he hihifo ‘o ‘Iukalainé. Hili ‘a e fononga lēlue laka hake ‘i he maile ‘e 3,700 (kilomita ‘e 6,000), na‘a mau tū‘uta ‘i he kolo ko Tulun ‘i Saipīliá. ‘I he uike ‘e ua ki mui ai, na‘e tū‘uta ai hoku tokoua lahí ‘a Bogdan, ki ha kemi ‘i he kolo ofi ko Angarsk. Na‘e tautea ngāue pōpula ia ‘i he ta‘u ‘e 25.

Ko au mo ‘eku fa‘eé ‘a Grigory, na‘á ma malanga ‘i he ngaahi nofo‘anga takatakai ‘i Tulun, ka na‘e pau ke ma fakapotopoto. Ko e fakatātaá, na‘á ma ‘eke, “‘Oku ‘i ai ha taha heni ‘okú ne loto ke fakatau atu ha‘ane pulu?” ‘I he‘ema ‘ilo ha taha ‘oku ‘i ai ha‘ane pulu ke fakatau atú, na‘á ma tala ange ki he tokotaha ko iá ‘a e fakaofo ‘a hono fakatupu ‘o e pulú. Taimi nounou mei ai, te ma talanoa leva ‘o kau ki he Tokotaha-Fakatupú. ‘I he taimi ko iá, na‘e tohi ai ‘e ha nusipepa ‘o pehē ko e Kau Fakamo‘oní ‘oku nau ‘eke fekau‘aki mo e fanga pulú ka ‘oku nau kumi kinautolu ki he fanga sipi! Pea na‘a mau ma‘u ai ‘a e fa‘ahinga hangē ha sipí! Na‘e fakafiefia ‘emau ako ‘a e Tohi Tapú mo e kakai anga-fakatōkilalo mo anga-talitali kakaí ‘i he feitu‘u na‘e te‘eki ke ngāue‘í. ‘I he ‘ahó ni, ‘oku ‘i ai ha fakataha‘anga mo e kau malanga ‘e toko 100 tupu ‘i Tulun.

FOUNGA NA‘E ‘AHI‘AHI‘I AI ‘A E TUI ‘A MARIA

Na‘e ako ‘e hoku uaifí, ‘a Maria ‘a e mo‘oní ‘i ‘Iukalaine ‘i he Tau II ‘a Māmaní. ‘I he taimi na‘e ta‘u 18 aí, na‘e kamata ha ‘ōfisa KGB ke ne fakahoha‘asi ia mo feinga ke fakamālohi‘i ia ke na fai ha ‘ulungaanga ta‘etaau, ka na‘e taliteke‘i mālohi ‘e Maria ‘ene ngaahi fakatauelé. ‘I he ‘aho ‘e tahá, na‘á ne foki atu ai ki hono ‘apí ‘o ne ‘ilo‘i ‘a e tangatá ‘okú ne tokoto mai ‘i hono mohengá. Na‘e hola ‘a Maria. ‘I he ‘ita lahi ‘a e ‘ōfisá, na‘á ne fakamanamana‘i ‘a Maria ke loka‘i ia koe‘uhi ko ‘ene hoko ko ha Fakamo‘oní, pea ko hono mo‘oní ‘i he 1952, na‘e tautea ai ‘a Maria ki he ta‘u ‘e hongofulu ‘i pilīsone. Na‘á ne ongo‘i ‘o hangē ko Siosifá he na‘e tuku pilīsone ia ‘i he‘ene tauhi ma‘u ‘ene anga-tonú. (Sēn. 39:12, 20) Ko e faka‘uli ko ia na‘á ne ‘ave ‘a Maria mei he fale hopó ki he pilīsoné na‘á ne tala ange kiate ia: “‘Oua te ke ilifia. ‘Oku ‘alu ‘a e kakai tokolahi ki pilīsone ka ‘oku nau foki ‘oku kei tauhi ma‘u pē honau ngeiá.” Ko e ngaahi lea ko ení na‘á ne fakaivimālohi‘i ia.

Mei he 1952 ki he 1956, na‘e ‘ave ai ‘a Maria ‘o ngāue ‘i ha kemi fakamamahi ofi ki he kolo ko Gorkiy (ko Nizhniy Novgorod ia he ‘aho ní) ‘i Lūsia. Na‘e fekau‘i ia ke ne ta‘aki ‘a e ‘ulu‘akaú na‘a mo e ‘i he ‘ea momoko ‘aupitó. Na‘e uesia ai ‘a hono tu‘unga mo‘ui leleí, ka ‘i he 1956 na‘e tukuange ia pea na‘á ne ‘alu leva ki Tulun.

MAMA‘O MEI HOKU UAIFÍ MO ‘EKU FANAÚ

‘I hono tala mai kiate au ‘e ha tokoua ‘i Tulun ‘oku ha‘u ha tuofefine, na‘á ku ‘alu ai ‘i he‘eku pasikalá ki he tau‘anga pasí ke fetaulaki mo e tuofefiné mo tokoni ke to‘o ‘ene kató. ‘I he‘eku fetaulaki mo Maria, na‘á ku sai‘ia ‘iate ia he taimi pē ko ia. Na‘á ku feinga lahi ke ne manako ‘iate au​—pea na‘á ku lavame‘a. Na‘á ma mali ‘i he 1957. ‘I ha ta‘u ki mui ai, na‘e fā‘ele‘i ai ‘a homa ‘ofefine ko Irina, ka ko e fiefia ‘i he feohi mo iá na‘e taimi nounou. ‘I he 1959, na‘e puke au ‘i he‘eku pulusi ‘a e ‘ū tohi Fakatohitapú. Na‘á ku ‘i he pilīsone malú ai ‘i he māhina ‘e ono.

Ke kei ma‘u ha nonga ‘i lotó lolotonga ‘a e taimi ko iá na‘á ku lotu ma‘u pē, hiva ‘a e ngaahi hiva ‘o e Pule‘angá mo sioloto atu ki he founga te u malanga ai kapau te u toe ‘atā.

Lolotonga ‘a e nofo ‘i ha kemi pōpula, 1962

Lolotonga hono fakafehu‘i au ‘i he pilīsoné na‘e kaila ‘a e tokotaha fakatotoló, “‘Oku vavé ni ke mau tāmalaki ‘a e kakai ko kimoutolú ‘i he falikí hangē ha fanga kumaá!” Na‘á ku tali atu, “Na‘e pehē ‘e Sīsū ko e ongoongo lelei ‘o e Pule‘angá ‘E malanga‘i ‘i he pule‘anga kotoa pē, pea he‘ikai lava ‘e ha taha ke ta‘ofi ia.” Na‘e liliu leva ‘e he tokotaha fakatotoló ‘ene foungá peá ne feinga ke fakaloto‘i au ke si‘aki ‘eku tuí, ‘o hangē ko ia na‘á ku lave ki ai ki mu‘á. ‘I he ‘ikai ha ola ‘o e fakamanamaná mo e fakatauelé, na‘e tautea au ki ha ngāue faingata‘a ‘i he ta‘u ‘e fitu ‘i ha kemi ofi ki he kolo ko Saransk. ‘I he‘eku fononga ki he kemí, ne u ‘ilo ai ne fā‘ele‘i ‘a homa ‘ofefine fika uá ‘a Olga. Neongo na‘e mama‘o ‘aupito ‘a hoku uaifí mo homa ongo ‘ofefiné, na‘á ku ma‘u ‘a e fiemālie ‘i hono ‘ilo‘i na‘á ku kei mateaki ai pē mo Maria kia Sihova.

Ko Maria mo homa ongo ‘ofefiné, ko Olga mo Irina, ‘i he 1965

Na‘e tu‘o taha ‘i he ta‘u ‘a e fononga mai ‘a Maria ki Saransk ke ‘a‘ahi mai kiate au, neongo ko e fononga he lēlué mei Tulun pea mo e fokí na‘e fe‘unga mo e ‘aho ‘e 12. ‘I he ta‘u taki taha na‘á ne ‘omi ai hoku puti fo‘ou. Na‘e fufū ‘i he loto putí ‘a e ngaahi tatau fakamuimui taha ‘o e Taua Le‘ó. ‘I he ta‘u ‘e taha, na‘e makehe ‘aupito ai ‘a e ‘a‘ahi mai ‘a Maria koe‘uhí na‘á ne ha‘u mo homa ongo ki‘i ‘ofefiné. Sioloto atu ki he maongo kiate au ‘a ‘eku sio kiate kinauá mo feohi mo kinauá!

NGAAHI FEITU‘U FO‘OU MO E NGAAHI POLE FO‘OU

‘I he 1966, na‘e faka‘atā ai au mei he kemi pōpulá pea na‘e hiki ai ‘a e toko fā ‘o kimautolu ki he kolo ko Armavir, ofi ki he Tahi ‘Uli‘ulí. ‘I aí, na‘e fā‘ele‘i ai ‘a homa ongo foha ko Yaroslav mo Pavel.

Na‘e ‘ikai ke fuoloa kuo kamata ke ‘ohofi ‘a homau ‘apí ‘e he kau ‘ōfisa KGB, ‘i he kumi ki he ‘ū tohi Fakatohitapú. Na‘a nau kumi ‘i he feitu‘u kotoa ‘o a‘u ki he kaikai‘anga ‘o e fanga pulú. ‘I he taimi pehē ‘e taha, na‘e fetafetafei ‘a e kau ‘ōfisá tupu mei he ‘afú pea na‘e efua honau teungá. Na‘e ongo‘i faka‘ofa‘ia ‘a Maria ‘iate kinautolu, he ko ‘enau fai pē ‘i he‘enau talangofua ki he tu‘utu‘uní. Ko ia na‘á ne lingi ange honau inu pea ‘oange kiate kinautolu ‘a e polosi vala, poulu vai, mo ha ‘ū tauveli. Ki mui ai, ‘i he a‘u mai ‘a e pule ‘o e KGB, na‘e tala ange ‘e he kau ‘ōfisá kiate ia ‘a e anga-lelei na‘e fai ange kiate kinautolú. ‘I he‘enau mavahé na‘e malimali mo ta‘ata‘alo mai ‘a e pulé kiate kimautolu. Na‘a mau fiefia he sio ki he lelei ‘oku malava ke hoko ‘i he‘emau feinga ke “hanganaki ikuna‘i ‘a e koví ‘aki ‘a e leleí.”​—Loma 12:21.

Neongo ‘a e ngaahi ‘ohofi na‘e faí, na‘e hokohoko atu pē ‘emau malanga ‘i Armavir. Na‘a mau toe tokoni ke fakaivimālohi‘i ‘a e ki‘i kulupu ‘o e kau malanga ‘i he kolo ofi mai ko Kurganinsk. ‘Oku ou fiefia lahi ‘i he‘eku ‘ilo ‘oku ‘i ai ‘i he ‘ahó ni ‘a e fakataha‘anga ‘e ono ‘i Armavir pea mo e fā ‘i Kurganinsk.

‘I he faai mai ‘o e ngaahi ta‘ú, ne ‘i ai ‘a e ngaahi taimi ne vaivai ai ‘a homau tu‘unga fakalaumālié. Ka ‘oku mau fakamālō kia Sihova ‘i he‘ene ngāue‘aki ‘a e fanga tokoua faitōnungá, ke nau fakatonutonu mo fakaivimālohi‘i fakalaumālie kimautolu. (Saame 130:3) Ko ha toe ‘ahi‘ahi mafatukituki foki kiate kimautolu ‘a e ngāue fakataha mo e kau fakafofonga ‘o e kau KGB ‘a ia na‘a nau hūhū fakafufū mai ki he ngaahi fakataha‘angá ‘o ‘ikai ke mau fakatokanga‘i. Na‘a nau hā faivelenga mo longomo‘ui ‘i he ngāue fakafaifekaú. Na‘e a‘u ‘o ma‘u ‘e he ni‘ihi ‘a e ngaahi tu‘unga fua fatongia ‘i he kautahá. Neongo ia, ‘i he faai mai ‘a e taimí na‘a mau toki ‘ilo‘i mo‘oni ai kinautolu.

‘I he 1978, ‘i he ta‘u 45 ‘a Maria, na‘á ne toe feitama ai. Koe‘uhi na‘á ne tofanga ‘i ha mahaki mafu, na‘e ilifia ‘a e kau toketaá telia na‘á ne mate pea nau feinga ke fakaloto‘i ia ke ne fai ha fakatōtama. Na‘e fakafisi ‘a Maria. ‘I he fakafeangai ki aí, na‘e muimui‘i ia ‘e he kau toketā ‘e ni‘ihi ‘i he feitu‘u kotoa pē ‘i he falemahakí mo ha me‘a huhu, ‘i he feinga ke huhu kiate ia ha faito‘o ke ne fā‘ele ta‘ehoko. Ke malu‘i ‘a e ki‘i tama te‘eki fā‘ele‘í, ne hola ai ‘a Maria mei he falemahakí.

Na‘e tu‘utu‘uni mai ‘a e KGB ke mau mavahe mei he koló. Na‘a mau hiki ki ha ki‘i kolo na‘e ofi ki ha kolo lahi ko Tallinn ‘i ‘Esitōnia, ‘a ia na‘e hoko ‘i he taimi ko iá ko e konga ‘o e USSR. ‘I Tallinn, ‘i he kehe ‘aupito mei he me‘a na‘e tala ‘e he kau toketaá, ne fā‘ele‘i ai ‘e Maria ha ki‘i tamasi‘i mo‘ui lelei ko Vitaly.

Ki mui ai, na‘a mau hiki mei ‘Esitōnia ki he feitu‘u ko Nezlobnaya ‘i he fakatonga ‘o Lūsiá. Na‘a mau malanga fakapotopoto ‘i he ngaahi kolo taki mamata ofi maí, ‘a ia na‘e ‘a‘ahi mai ki ai ‘a e kakai mei he kotoa ‘o e fonuá. Na‘a nau ha‘u ki ai ‘i he ngaahi ‘uhinga fakaemo‘uilelei, ka na‘e mavahe atu mei ai ‘a e ni‘ihi fakataha mo e ‘amanaki ‘o e mo‘ui ta‘engatá!

TAUHI HAKE ‘EMA FĀNAÚ KE ‘OFA KIA SIHOVA

Na‘á ma feinga ke fakahūhū ki homa ngaahi fohá mo homa ongo ‘ofefiné ha ‘ofa kia Sihova mo ha holi ke tauhi kiate ia. Na‘á ma fa‘a fakaafe‘i ki homau ‘apí ‘a e fanga tokoua ‘a ia na‘a nau hoko ko ha tākiekina lelei ki he‘ema fānaú. Ko e tokotaha na‘e ‘a‘ahi ma‘u mai pē ko hoku tokoua ko Grigory ‘a ia na‘á ne ngāue ko ha ‘ovasia fefononga‘aki mei he 1970 ki he 1995. Na‘e fiefia ‘a e fāmilí fakalūkufua ‘i he‘ene ‘a‘ahí, koe‘uhí ko ha tangata fiefia mo anga-fakakata ia. ‘I he taimi na‘e ‘i ai ai ‘emau kau ‘a‘ahí, na‘a mau fa‘a va‘inga ‘i he ngaahi keimi Fakatohitapu, pea tupu hake ai ‘ema fānaú ‘o sai‘ia ‘i he ngaahi fakamatala fakahisitōlia Fakatohitapú.

Ko hoku ngaahi fohá mo honau ngaahi uaifí.

Mei to‘ohema ki to‘omata‘u, ‘otu mui: Yaroslav, Pavel, Jr., Vitaly

‘Otu mu‘a: Alyona, Raya, Svetlana

‘I he 1987, na‘e hiki ai homa foha ko Yaroslav ki he kolo lahi ko Riga ‘i Lativia, ‘a ia na‘e malava ke ne malanga tau‘atāina ai. Ka ‘i he taimi na‘á ne fakafisi ai ke fakahoko ha ngāue fakakautau, na‘e tautea ia ke ne nofo pilīsone ‘i he ta‘u ‘e taha mo e konga pea na‘á ne ‘i he ngaahi pilīsone kehekehe ‘e hiva. Ko e me‘a na‘á ku tala ange kiate ia fekau‘aki mo ‘eku ngaahi hokosia ‘i he pilīsoné na‘e tokoni‘i ai ia ke ne kātaki. Ki mui ai, na‘á ne kamata ngāue ko ha tāimu‘a. ‘I he 1990, ko homa foha ko Pavel, na‘e ta‘u 19 ‘i he taimi ko iá, na‘á ne loto ke tāimu‘a ‘i Sakhalin, ko ha motu ‘i he tokelau ‘o Siapaní. ‘I he kamatá, na‘e ‘ikai ke ma loto ke ne ‘alu. Na‘e toko 20 pē ‘a e kau malanga ‘i he motú kotoa, pea na‘a mau nofo ‘i he maile ‘e 5,500 tupu (kilomita ‘e 9,000) mei he motú. Ka na‘e faifai pē peá ma loto ki ai, pea ko ha fili lelei ia. Na‘e tali ‘e he kakai ‘i aí ‘a e pōpoaki ‘o e Pule‘angá. ‘I ha ngaahi ta‘u si‘i pē, ne ‘i ai ‘a e fakataha‘anga ‘e valu. Na‘e ngāue ‘a Pavel ‘i Sakhalin ‘o a‘u ki he 1995. ‘I he taimi ko iá, ko homa foha si‘isi‘i tahá pē ‘a Vitaly, na‘e kei ‘i ‘apí. Talu mei he‘ene kei si‘i mo ‘ene manako ‘i he lau Tohi Tapú. ‘I hono ta‘u 14, na‘á ne kamata tāimu‘a ai pea na‘á ku tāimu‘a fakataha mo ia ‘i he ta‘u ‘e ua. Ko ha taimi fisifisimu‘a mo‘oni ia. ‘I he‘ene ta‘u 19, na‘e mavahe ai ‘a Vitaly ‘o ngāue ko ha tāimu‘a makehe.

‘I he 1952, na‘e tala ange ai ‘e ha ‘ōfisa KGB kia Maria: “Si‘aki ho‘o tuí pe ko ho‘o nofo pōpula ‘i he ta‘u ‘e hongofulu. ‘I he taimi te ke ‘atā mai aí, te ke ta‘umotu‘a mo nofo toko taha pē.” Ka na‘e kehe ‘aupito ‘a e me‘a ia na‘e hokó. Na‘á ma ongo‘i ‘a e ‘ofa ‘a hotau ‘Otua mateakí ‘a Sihova, mo ‘ema fānaú pea mo e tokolahi ‘o e fa‘ahinga na‘á ma ma‘u ‘a e monū ke tokoni‘i ke nau ma‘u ‘a e mo‘oní. Na‘á ma fiefia mo Maria ‘i he ‘a‘ahi ki he ngaahi feitu‘u na‘e ngāue ai ‘ema fānaú. Na‘á ma sio ki he hounga‘ia ‘a e fa‘ahinga ko ia na‘e tokoni‘i ‘e he‘ema fānaú ke nau ako fekau‘aki mo Sihová.

HOUNGA‘IA ‘I HE LELEI ‘A SIHOVÁ

‘I he 1991, na‘e faka‘atā fakalao ai ‘a e ngāue ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Na‘e hanga ‘e he tu‘utu‘uni ko iá ‘o toe fakalongomo‘ui‘i ‘a e ngāue fakamalangá. Na‘e a‘u ‘o fakatau ‘e he‘emau fakataha‘angá ha pasi, koe‘uhi ke mau lava ‘o fononga ki he ngaahi kolo lalahi mo e ngaahi kolo iiki ofi maí ‘i he faka‘osinga uike taki taha.

Mo hoku uaifí ‘i he 2011

‘Oku ou fiefia he ko Yaroslav mo hono uaifí ‘a Alyona, mo Pavel mo hono uaifí ‘a Raya, ‘oku nau ngāue ‘i he Pētelí lolotonga ia ko Vitaly mo hono uaifí ‘a Svetlana, ‘okú na ‘i he ngāue fakasēketí. Ko homa ‘ofefine lahi tahá ‘a Irina, ‘okú ne nofo mo hono fāmilí ‘i Siamane. Ko hono husepānití ‘a Vladimir mo hona foha ‘e toko tolú ‘oku nau ngāue kotoa ko e kau mātu‘a. Ko homa ‘ofefine ko Olga, ‘oku nofo ia ‘i ‘Esitōnia pea ‘oku toutou telefoni mai kiate au. Ko e me‘a fakamamahí, ko si‘oku uaifi ‘ofa‘angá ‘a Maria, na‘e mate ia ‘i he 2014. ‘Oku ‘ikai ke u kei fa‘a tatali ke toe sio kiate ia ‘i he toetu‘ú! ‘I he taimi ní ‘oku ou nofo ‘i he kolo ko Belgorod, pea ko e fanga tokoua ‘i hení ‘oku nau poupou lahi mai kiate au.

Ko hoku ngaahi ta‘u ‘o ‘eku ngāue kia Sihová kuó ne ako‘i mai kiate au ko e tauhi anga-tonú ‘oku ha‘u pē mo hono ngaahi pole, ka ko e nonga ‘i loto ‘oku ‘omai ‘e Sihová ko ha mata‘ikoloa ia ‘oku mahulu atu hono mahu‘ingá. Ko e ngaahi tāpuaki na‘á ku ma‘u mo Maria ‘i he‘ema hanganaki tu‘uma‘ú ‘oku mahulu atu ia ‘i he me‘a ‘oku malava ke u sioloto atu ki aí. Ki mu‘a ke tō ‘a e USSR ‘i he 1991, na‘e toko 40,000 tupu si‘i pē ‘a e kau malangá. ‘I he ‘ahó ni, ‘oku laka hake ‘i he kau malanga ‘e toko 400,000 ‘i he ngaahi fonua na‘a nau hoko ko e konga ‘o e Sovieti ‘Iunioní! Ko hoku ta‘u 83 eni pea ‘oku ou kei ngāue pē ko ha mātu‘a. Ko e poupou ‘a Sihová kuó ne ‘omai ma‘u pē kiate au ‘a e mālohi ke kātaki. ‘Io, kuo fakapale‘i lahi au ‘e Sihova.​—Saame 13:5, 6.

^ pal. 4 Ko e KGB, ko e fakanounou ia ki he Kōmiti Malu‘i ‘a e Pule‘anga Sovietí.