Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 33

Ko e ‘Fa‘ahinga ‘Oku Fanongo Atu Kiate Koé’ ‘E Fakahaofi

Ko e ‘Fa‘ahinga ‘Oku Fanongo Atu Kiate Koé’ ‘E Fakahaofi

“Tokanga ma‘u ai pē kiate koe tonu pea ki ho‘o faiako ‘oku faí. Kītaki ‘i he ongo me‘á ni, he ‘i hono fai ení te ke fakatou fakahaofi ai koe mo e fa‘ahinga ko ia ‘oku nau fanongo atu kiate koé.”​—1 TĪM. 4:16.

HIVA 47 Tala ‘a e Ongoongo Leleí

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘oku tau holi kotoa ke fai ‘e hotau kāingá?

“TALU mei he‘eku ako ‘a e mo‘oní mo ‘eku loto ke hoko ‘a e tokotaha kotoa ‘i hoku fāmilí ‘o hao fakataha mo au ki Palataisi,” ko e lau ia ha tuofefine ko Pauline. * “Na‘á ku fiema‘u tautefito ki hoku husepānití, ‘a Wayne pea mo ‘ema ki‘i tamasi‘í ke mau kau fakataha ‘i he tauhi kia Sihová.” ‘Oku ‘i ai hao kāinga kuo te‘eki ai ke nau hoko ‘o ‘ilo‘i mo ‘ofa kia Sihova? Mahalo ‘okú ke ma‘u ‘a e ongo‘i tatau mo ia na‘e ma‘u ‘e Pauline fekau‘aki mo hono fāmilí.

2. Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

2 He‘ikai lava ke tau fakamālohi‘i hotau kāingá ke tali ‘a e ongoongo leleí, ka ‘e lava ke tau fakalototo‘a‘i kinautolu ke fakaava honau ‘atamaí mo e lotó ki he pōpoaki ‘o e Tohi Tapú. (2 Tīm. 3:14, 15) Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau faifakamo‘oni ki hotau kāingá? Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ke tau fakahāhā ‘a e kaungāongo‘í? Ko e hā ‘e lava ke tau fai ke tokoni ai ki hotau kāingá ke nau hoko ‘o ‘ofa kia Sihova ‘o hangē ko kitautolú? Pea ‘e lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he fa‘ahinga kotoa ‘i he‘etau fakataha‘anga fakalotofonuá?

KO E HĀ KE FAIFAKAMO‘ONI AI KI HOTAU KĀINGÁ?

3. Fakatatau ki he 2 Pita 3:9, ko e hā ‘oku totonu ai ke tau faifakamo‘oni ki hotau kāingá?

3 ‘Oku vavé ni ke fakangata ‘e Sihova ‘a e fokotu‘utu‘u ko ení. Ko e fa‘ahinga pē ‘oku “hehema totonu ki he mo‘ui ta‘engatá” te nau haó. (Ngā. 13:48) ‘Oku tau fakamoleki ‘a e taimi lahi mo e ivi ‘i he malanga ki he kau sola ‘i hotau feitu‘ú, ko ia ‘oku fakanatula pē ke tau loto foki ke kau fakataha mo kitautolu hotau kāingá ‘i he tauhi kia Sihová. Ko ‘etau Tamai ‘ofá, ‘a Sihova, ‘oku “‘ikai te ne finangalo ke faka‘auha ha taha ka ‘okú ne finangalo ke a‘usia ‘e he tokotaha kotoa ‘a e fakatomalá.”​—Lau ‘a e 2 Pita 3:9.

4. Ko e hā ‘a e fehālaaki te tau fai nai ‘i he faifakamo‘oni ki hotau kāingá?

4 ‘Oku fiema‘u ke tau manatu‘i ‘oku ‘i ai ‘a e founga totonu mo e founga hala ke vahevahe atu ai ‘a e pōpoaki ‘o e fakamo‘uí. Neongo te tau fakapotopoto nai ‘i he taimi ‘oku tau faifakamo‘oni ai ki ha sola, ka ‘e fu‘u fefeka nai ‘etau faifakamo‘oni ki hotau kāingá.

5. Ko e hā ‘oku totonu ke tau manatu‘i ki mu‘a ‘i he‘etau feinga ke vahevahe atu ‘a e mo‘oní ki hotau kāingá?

5 Ko e tokolahi ‘o kitautolu ‘oku tau manatu atu mo e faka‘ise‘isa ki he fuofua taimi na‘a tau feinga ai ke faifakamo‘oni ki hotau kāingá pea faka‘amu na‘e kehe ‘etau fakafeangai kiate kinautolú. Na‘e fai ‘e Paula ‘a e fale‘i ki he kau Kalisitiané: “Tuku ke hoko ma‘u pē ho‘omou leá ‘o anga-‘ofa, ‘o fakaifoifo ‘aki ha māsima, koe‘uhi ke mou ‘ilo ai ‘a e founga ‘oku totonu ke mou tali‘aki ki he tokotaha taki taha.” (Kol. 4:5, 6) ‘Oku lelei ke manatu‘i ‘a e akonaki ko ení ‘i he‘etau fakaofiofi ki hotau kāingá. He ka ‘ikai, te tau iku nai ai ‘o fakamavahe‘i kinautolu kae ‘ikai fakaloto‘i kinautolu.

KO E HĀ ‘E LAVA KE TAU FAI KE TOKONI KI HOTAU KĀINGÁ?

Ko ho‘o kaungāongo‘í mo e ‘ulungāngá ‘e lava ke hoko ko e fakamo‘oni lahi taha te ke ‘oatú (Sio ki he palakalafi 6-8) *

6-7. ‘Omai ha fakatātā ‘oku fakahaa‘i ai ‘a e fiema‘u ke fakahāhā ‘a e kaungāongo‘í ki ha hoa ta‘etui.

6 Fakahāhā ‘a e kaungāongo‘i. Ko Pauline, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne pehē: “‘I he kamatá, na‘á ku loto ke talanoa ki hoku husepānití ‘o fekau‘aki pē mo e ngaahi me‘a fakalaumālie. Na‘e ‘ikai ha‘ama toe talanoa kehe.” Kae kehe, ko e husepāniti ‘o Pauline, ‘a Wayne, na‘e si‘isi‘i ‘ene ‘ilo Fakatohitapú pea na‘e ‘ikai ke ne mahino‘i ‘a e me‘a na‘e talanoa ki ai ‘a Pauline. Kia Wayne, na‘e hā ngali ko e me‘a pē na‘e fakakaukau ki ai ‘a Pauline ko ‘ene lotú. Na‘á ne hoha‘a na‘a ‘oku kau ‘a Pauline ‘i ha kulupu lotu mavahe fakatu‘utāmaki pea kuo takihee‘i ia.

7 ‘Oku pehē ‘e Pauline ‘i ha taimi na‘á ne fakamoleki ‘a e ngaahi efiafi mo e faka‘osinga uike lahi mo hono fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié​—‘i he fakatahá, ‘i he malangá mo e ngaahi fakatahataha fakasōsialé. “‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku foki mai pē ‘a Wayne ki he nge‘esi falé peá ne ongo‘i ta‘elata,” ko e lau ia ‘a Pauline. Ko hono mo‘oní, na‘e ongo‘i ta‘elata ‘a Wayne ‘i he ‘ikai ke ‘i ai ‘a hono uaifí mo hono fohá. Na‘e ‘ikai ke ne ‘ilo ‘a e kakai na‘á na feohi mo iá, pea hā ngali ko e ngaahi kaume‘a fo‘ou hono uaifí na‘a nau mahu‘inga ange kia Pauline ‘iate ia. ‘I he tali ki ai ‘a Wayne na‘á ne fakamanamana ke vete‘i ‘a Pauline. ‘E lava ke ke sio ki ha founga na‘e mei lava ke kaungāongo‘i ange ai ‘a Pauline?

8. Fakatatau ki he 1 Pita 3:1, 2, ko e hā ‘a e me‘a ‘oku ngalingali ‘e maongo lahi taha ki hotau kāingá?

8 Tuku ke lea ho ‘ulungāngá. ‘Oku fa‘a maongo lahi ange ki hotau kāingá ‘a e me‘a ‘oku tau faí ‘i he me‘a ‘oku tau lea‘akí. (Lau ‘a e 1 Pita 3:1, 2.) Na‘e faai atu pē ‘o ‘ilo‘i ‘e Pauline ‘a e mo‘oni‘i me‘a ko iá. “Na‘á ku ‘ilo‘i na‘e ‘ofa ‘a Wayne ‘iate kimaua pea ‘ikai ke ne fiema‘u mo‘oni ha vete,” ko ‘ene leá ia. “Ka ko ‘ene fakamanamaná na‘e ‘ai ai ke u ‘ilo‘i na‘e pau ke u kamata fai ‘a e ngaahi me‘á ‘i he founga ‘a Sihová. ‘I he ‘ikai ke lahi fakamatalá, na‘e fiema‘u ke u fokotu‘u ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei fakafou ‘i hoku ‘ulungāngá.” Na‘e ta‘ofi ‘e Pauline ‘ene tenge ‘a Wayne ke talanoa fekau‘aki mo e Tohi Tapú, pea na‘e kamata ke ne talanoa mo ia ki he ngaahi me‘a faka‘ahó. Na‘e sio ‘a Wayne na‘á ne hoko ‘o fakamelino ange, pea na‘á ne sio ki he‘ena tamasi‘í na‘e talangofua ange. (Pal. 31:18, 27, 28) ‘I he taimi na‘e fakatokanga‘i ai ‘e Wayne ‘a e ola lelei ‘o e pōpoaki Fakatohitapú ki hono fāmilí, na‘á ne fakaava ai hono ‘atamaí mo e lotó ki he pōpoaki mei he Folofola ‘a e ‘Otuá.​—1 Kol. 7:12-14, 16.

9. Ko e hā kuo pau ai ke tau kītakí?

9 Kītaki ‘i he feinga ke tokoni‘i ho kāingá. ‘Oku fokotu‘u mai ‘e Sihova ‘a e fa‘ifa‘itaki‘angá kiate kitautolu. ‘Okú ne “toutou” ‘oange ki he kakaí ‘a e faingamālie ke nau tali ‘a e ongoongo leleí pea ma‘u e mo‘uí. (Sel. 44:4) Pea na‘e tala ange ‘e he ‘apositolo ko Paulá kia Tīmote ke kītaki ‘i hono tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ‘i he‘ene fai peheé, te ne fakatou fakahaofi ai ia mo e fa‘ahinga ko ia ‘oku nau fanongo kiate iá. (1 Tīm. 4:16) ‘Oku tau ‘ofa ‘i hotau kāingá, ko ia ‘oku tau loto ke nau ‘ilo‘i ‘a e mo‘oni ‘oku ma‘u ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá. Ko e ngaahi lea mo e ‘ulungaanga ‘o Pauline na‘e faai atu pē ‘o ne tākiekina lelei hono fāmilí. ‘Okú ne fiefia ‘i he taimí ni ‘i he tauhi kia Sihova fakataha mo hono husepānití. ‘Okú na fakatou tāimu‘a, pea ‘oku ngāue ‘a Wayne ko ha mātu‘a.

10. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ke tau kātakí?

10 Hoko ‘o kātaki. ‘I he taimi ‘oku tau muimui ai ki he ngaahi tu‘unga ‘a e ‘Otuá, ‘e faingata‘a nai ki hotau kāingá ke tali ‘etau ngaahi tui mo e founga mo‘ui fo‘oú. Ko e ‘uluaki me‘a ‘oku nau fa‘a fakatokanga‘í ‘oku ‘ikai ke tau toe kau mo kinautolu ‘i hono kātoanga‘i ‘a e ngaahi kātoanga fakalotú pea ‘ikai ke toe kau ‘i he ngaahi ngāue fakapolitikalé. ‘I he kamatá, ‘oku ‘ita nai ‘a e kāinga ‘e ni‘ihi ‘iate kitautolu. (Māt. 10:35, 36) Ka ‘oku ‘ikai totonu ke tau fo‘i ‘iate kinautolu. Kapau ‘e tuku ‘etau feinga ke tokoni kiate kinautolu ke mahino‘i ‘etau tuí, ‘oku tau hoko ai ‘o fakamāu‘i kinautolu ‘oku ‘ikai ke nau tuha mo hono ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá. Kuo ‘ikai ke ‘omai ‘e Sihova kiate kitautolu ‘a e faifakamāú​—kuó ne vahe‘i ‘a e ngafa ko iá kia Sīsū. (Sione 5:22) Kapau ‘oku tau kātaki, ‘e faai atu pē nai ‘o loto-lelei hotau kāingá ke fanongo ki he‘etau pōpoakí.​—Sio ki he puha “ Ngāue‘aki ‘Etau Uepisaití ke Faiako.”

11-13. Ko e hā ‘okú ke ako mei he anga ‘o e fakafeangai ‘a Alice ki he‘ene ongo mātu‘á?

11 Hoko ‘o tu‘uma‘u kae fakapotopoto. (Pal. 15:2) Fakakaukau ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Alice. Na‘á ne ako fekau‘aki mo Sihova ‘i he taimi na‘á ne nofo ai ‘o mama‘o mei he‘ene ongo mātu‘á, ‘a ia na‘á na poupou lahi ki he me‘a fakapolitikalé pea faka‘ikai‘i-‘Otua. Na‘á ne ‘ilo‘i, na‘e fiema‘u ke ne tala kiate kinaua ‘i he vave taha ‘e ala lavá ‘a e ngaahi me‘a lelei na‘á ne akó. “Kapau te ke tatali ki ha taimi ‘amui ange ke toki fakahaa‘i ‘a e liliu ho‘o tuí mo e tō‘ongá,” ko e lau ia ‘a Alice, “‘e ‘ohovale lahi ange ai ho fāmilí.” Na‘á ne fai ‘a e ngaahi tohi ki he‘ene ongo mātu‘á, ‘o ‘eke ange pe ko e hā ‘ena fakakaukau ki he akonaki ‘a e Tohi Tapú fekau‘aki mo e ngaahi kaveinga na‘á ne ‘amanaki ‘e fakamānako kiate kinaua, hangē ko e ‘ofá. (1 Kol. 13:1-13) Na‘á ne fakamālō ki he‘ene ongo mātu‘á ki hono ‘ohake iá pea tokanga‘i iá, pea na‘á ne ‘ave mo e ngaahi me‘a‘ofa. ‘I he‘ene ‘a‘ahi ki he ‘api ‘ene ongo mātu‘á, na‘á ne fai ‘a e me‘a kotoa na‘á ne malavá ke tokoni ki he‘ene fa‘eé ‘i he ngāue faka‘apí. ‘I he kamatá, na‘e ‘ikai tali lelei ‘e he‘ene ongo mātu‘á ‘a e taimi na‘e tala ange ai ‘e Alice ‘ene tui fo‘oú.

12 ‘I he ‘i ‘api ‘a Alice mo ‘ene ongo mātu‘á, na‘á ne pipiki ki he‘ene taimi-tēpile lau Tohi Tapú. “Na‘e tokoni heni ki he‘eku fa‘eé ke ne mahino‘i ‘a e mahu‘inga kiate au ‘a e Tohi Tapú,” ko e lau ia ‘a Alice. Lolotonga iá, na‘e fili ‘a e tamai ‘a Alice ke ako ha me‘a mei he Tohi Tapú koe‘uhi ke ne mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘o e liliu ‘a e fakakaukau hono ‘ofefiné, pea na‘á ne loto ke ma‘u ha hala ‘i he Tohi Tapú. “Na‘á ku ‘oange kiate ia ha Tohi Tapu,” ko e lau ia ‘a Alice, “pea na‘á ku hiki ai ha nouti fakafo‘ituitui kiate ia.” Ko e hā ‘a e olá? ‘I he ‘ikai ke ma‘u ai ha halá, na‘e maongo mo‘oni ki he tamai ‘a Alice ‘a e me‘a na‘á ne lau ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá.

13 ‘Oku fiema‘u ke tau tu‘uma‘u kae fakapotopoto, neongo kapau kuo pau ke tau kātekina ha ‘ahi‘ahi. (1 Kol. 4:12e) Ko e fakatātaá, ko Alice, na‘á ne kātekina ‘a e fakafepaki mei he‘ene fa‘eé. “‘I he‘eku papitaisó, na‘e ui au ‘e he‘eku fa‘eé ko ha ‘ta‘ahine kovi.’” Na‘e fēfē ‘a e fakafeangai ‘a Alice? “‘I he ‘ikai tukunoa‘i ‘a e ‘īsiu ko iá, na‘á ku fakamatala‘i anga-faka‘apa‘apa ange kuó u fakapapau‘i ke hoko ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová pea te u pipiki ki he fili ko iá. Na‘á ku feinga ke fakapapau‘i ki he‘eku fa‘eé ‘oku ou ‘ofa mo‘oni ‘iate ia. Na‘á ma fakatou tangi, pea na‘á ku kuki ha houa kai ifo ma‘ana. Mei ai ‘o faai mai, na‘e kamata ke fakamo‘oni‘i ‘e he‘eku fa‘eé ‘oku ‘ai ‘e he Tohi Tapú au ko ha tokotaha lelei ange.”

14. Ko e hā kuo pau ai ke ‘oua te tau fo‘i ‘i he tenge ke fakangalokú?

14 ‘E ‘osi atu nai ‘a e taimi ki mu‘a ke mahino‘i kakato ‘e hotau kāingá ‘a e mahu‘inga kiate kitautolu ‘a e tauhi kia Sihová. Ko e fakatātaá, ‘i he fili ‘a Alice ke tāimu‘a kae ‘ikai ke tuli ki he taumu‘a na‘e fili ‘e he‘ene ongo mātu‘á, na‘e toe tangi ‘ene fa‘eé. Ka na‘e hanganaki tu‘uma‘u ‘a Alice. “Kapau te ke fo‘i ‘i he tenge ‘i ha tafa‘aki ‘e taha,” ko e lau ia ‘a Alice, “ko ho fāmilí ‘oku ngalingali te nau tenge koe ‘i he ngaahi me‘a kehé. Ka ‘o kapau ‘okú ke anga-lelei kae tu‘uma‘u ‘i ho fāmilí, ‘e fanongo atu nai ‘a e ni‘ihi ‘o kinautolu kiate koe.” Ko e me‘a ia na‘e hoko ‘i he tu‘unga ‘o Alice. ‘Oku fakatou tāimu‘a ‘i he taimí ni ‘ene ongo mātu‘á, pea ko ‘ene tamaí ko ha mātu‘a.

‘E LAVA FĒFĒ KE TOKONI ‘A E FA‘AHINGA KOTOA HE FAKATAHA‘ANGÁ?

‘E lava fēfē ke tokoni ‘a e fakataha‘angá ki hotau ngaahi fāmili ta‘etuí? (Sio ki he palakalafi 15-16) *

15. Fakatatau ki he Mātiu 5:14-16 mo e 1 Pita 2:12, ‘e anga-fēfē nai ‘a e tokoni ‘a e ‘ngaahi ngāue lelei’ ‘a e ni‘ihi kehé ki hotau kāingá?

15 ‘Oku tohoaki‘i mai ‘e Sihova ‘a e kakaí kiate ia fakafou ‘i he ‘ngaahi ngāue lelei’ ‘a e fakataha‘anga Kalisitiané. (Lau ‘a e Mātiu 5:14-16; 1 Pita 2:12.) Kapau ko ho hoá ‘oku ‘ikai ko ha taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, kuó ne fetaulaki mo e ngaahi mēmipa ‘i ho fakataha‘angá? Ko Pauline, na‘e lave ki ai ki mu‘á, na‘á ne fakaafe‘i ‘a e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ki hono ‘apí koe‘uhi ke lava ‘a hono husepānití, ‘a Wayne, ‘o ‘ilo‘i kinautolu. ‘Oku manatu‘i ‘e Wayne ‘a e founga na‘e tokoni‘i ai ia ‘e ha tokoua ke holoki ‘a e ngaahi ‘ā vahevahe ‘o e ta‘efemahino‘akí: “Na‘á ne mālōlō ‘i he ngāué ‘i he ‘aho ‘e taha koe‘uhi pē ke ne ha‘u ‘o sio va‘inga he televīsoné mo au. Pea na‘á ku pehē, ‘Ko ha tangata anga-maheni pē ia!’”

16. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau fakaafe‘i hotau kāingá ki he ngaahi fakatahá?

16 Ko e founga lelei ‘e taha ke tokoni ai ki hotau kāingá ko hono fakaafe‘i kinautolu ke ma‘u ‘a e fakataha ‘a e fakataha‘angá mo kitautolu. (1 Kol. 14:24, 25) Ko e fuofua fakataha na‘e ma‘u ‘e Wayne ko e Fakamanatú​—koe‘uhí na‘e fai ‘i he tuku ‘a e ngāué pea ko e polokalamá na‘e nounou fe‘unga. “Na‘e ‘ikai ke u mahino‘i ‘a e me‘a na‘e fai ki ai ‘a e malangá,” ko ‘ene leá ia, “na‘á ku manatu‘i ‘a e kakaí. Na‘a nau ha‘u kiate au pea talitali lelei au pea lulululu fiefia mai. Na‘e lava ke u tala na‘a nau loto-mo‘oni.” Ko ha ongo me‘a ‘e taha na‘á na ‘osi anga-lelei kia Pauline, ‘o tokoni kiate ia mo ‘ene ki‘i tamasi‘í ‘i he fakatahá mo e ngāue fakafaifekaú. Ko ia ‘i he faai atu ‘o loto ‘a Wayne ke ne mahino‘i lahi ange ‘a e tui fo‘ou ‘a Pauline, na‘á ne kole ki he husepānití ke ako ‘a e Tohi Tapú mo ia.

17. Ko e hā ‘oku totonu ke ‘oua te tau tukuaki‘i kitautolu fekau‘aki mo iá, ka ko e hā kuo pau ai ke ‘oua ‘aupito te tau fo‘i ‘i hotau kāingá?

17 ‘Oku tau ‘amanaki ‘e kau fakataha hotau kāingá kotoa mo kitautolu ‘i he tauhi kia Sihová. Kae kehe, neongo ‘a e kotoa ‘etau ngaahi feinga ke tokoni‘i hotau kāingá ke hoko ko e kau sevāniti ‘a e ‘Otuá, he‘ikai nai ke nau ha‘u ki he mo‘oní. Kapau ko e tu‘ungá ia, ‘oku totonu ke ‘oua te tau tukuaki‘i kitautolu koe‘uhi ko ‘enau filí. He ko ē, ‘oku ‘ikai lava ke tau fakamālohi‘i ha taha ke tali ‘etau ngaahi tuí. Neongo ia, ‘oua ‘e fakama‘ama‘a‘i ‘a e tākiekina ‘e lava ke hoko ki ho kāingá ‘i he‘enau sio ki ho‘o fiefia ‘i he tauhi kia Sihová. Lotu ma‘anautolu. Lea kiate kinautolu ‘i ha founga fakapotopoto. ‘Oua ‘e tauholomui! (Ngā. 20:20) Hoko ‘o tuipau ‘e tāpuaki‘i ‘e Sihova ho‘o ngaahi feingá. Pea kapau ‘e fili ‘e ho kāingá ke fanongo kiate koe, ‘e fakahaofi kinautolu!

HIVA 18 ‘Ofa Mateaki ‘a e ‘Otuá

^ pal. 5 ‘Oku tau sai‘ia ke hoko hotau kāingá ‘o ‘ilo‘i ‘a Sihova, ka kuo pau ke nau fili pe te nau tauhi kiate ia pe ‘ikai. ‘E lāulea ‘a e kupu ko ení ki he me‘a ‘e lava ke tau fai ke ‘ai ai ke faingofua ange ki hotau kāingá ke nau fanongo mai kiate kitautolu.

^ pal. 1 Kuo liliu ‘a e ngaahi hingoa ‘e ni‘ihi. ‘I he kupu ko ení ko e fo‘i lea “kāinga” ‘oku ngāue‘aki ia ki he ngaahi mēmipa ‘o e fāmilí ‘oku te‘eki ai ke nau tauhi kia Sihová.

^ pal. 53 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Tokoni ha ki‘i talavou ki he‘ene tamai ta‘etuí ki hono ngaahi ‘ene kaá. ‘I he‘ene fe‘ungamālié, ‘okú ne fakahaa‘i ange ha vitiō ‘i he jw.org®.

^ pal. 55 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Fanongo tokanga ha tuofefine ‘i he talanoa hono husepāniti ta‘etuí fekau‘aki mo hono ‘aho femo‘uekiná. Ki mui ai, ‘okú ne fiefia ‘i ha fakafiefia mo hono fāmilí.

^ pal. 57 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Fakaafe‘i ‘e he tuofefiné ‘a e ngaahi mēmipa ‘i he‘ene fakataha‘angá ki hono ‘apí. ‘Oku nau fakahāhā ‘a e mahu‘inga‘ia mo‘oni ‘i he feinga ke ‘ilo‘i hono husepānití. Ki mui ai, ‘oku ma‘u ‘e he husepānití ‘a e Fakamanatú mo hono uaifí.