Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 33

ʻOku Siofi ʻe Sihova ʻEne Kakaí

ʻOku Siofi ʻe Sihova ʻEne Kakaí

“Ko e fofonga ʻo Sihová ʻokú ne siofi ʻa e faʻahinga ʻoku manavahē kiate iá.”​—SAAME 33:18.

HIVA 4 “Ko Hoku Tauhi ʻa Sihova”

ʻI HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā naʻe kole ai ʻe Sīsū kia Sihova ke ne tokangaʻi ʻa hono kau muimuí?

 ʻI HE pō ki muʻa ke pekia ʻa Sīsuú, naʻá ne fai ha kole makehe ki heʻene Tamai fakahēvaní. Naʻá ne kole kia Sihova ke ne tokangaʻi ʻa hono kau muimuí. (Sione 17:15, 20) Ko e moʻoni, ko Sihova kuó ne siofi maʻu pē​—ʻo tokangaʻi mo maluʻi​—ʻene kakaí. Kae kehe, naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻe fehangahangai hono kau muimuí mo e fakafepaki kakaha meia Sētane. Naʻe toe ʻiloʻi ʻe Sīsū te nau fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová ke talitekeʻi ʻaki ʻa e ngaahi ʻoho fulikivanu ʻa e Tēvoló.

2. Fakatatau ki he Saame 33:18-20, ko e hā ʻoku ʻikai fiemaʻu ai ke tau manavahē ki he faingataʻá?

2 Ko e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané ʻokú ne fakatupunga ʻa e palopalema lahi ki he kau Kalisitiane moʻoni ʻi he ʻaho ní. ʻOku tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻe lava ke ne fakalotosiʻiʻi kitautolu pea naʻa mo hono ʻahiʻahiʻi ʻetau mateaki kia Sihová. Kae hangē ko ia te tau vakai ki ai ʻi he kupu ko ení, ʻoku ʻikai ha meʻa ke tau manavahē ki ai. ʻOku siofi kitautolu ʻe Sihova​—ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi pole ʻoku tau fehangahangai mo iá, pea ʻokú ne mateuteu maʻu pē ke tokoniʻi kitautolu ke fekuki mo kinautolu. Tau sivisiviʻi angé ha faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻe ua ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e founga hono “siofi [ʻe Sihova] ʻa e faʻahinga ʻoku manavahē kiate iá.”​—Lau ʻa e Saame 33:18-20.

ʻI HEʻETAU ONGOʻI TUĒNOÁ

3. Ko fē nai ʻa e taimi ʻoku tau ongoʻi tuēnoa aí?

3 Neongo ko e konga kitautolu ʻo ha fāmili tokolahi ʻo e kau lotu ʻa Sihová, te tau ongoʻi tuēnoa nai ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ko e fakatātaá, ʻe ongoʻi tuēnoa nai ʻa e toʻutupú ʻi he taimi ʻoku nau fakamatalaʻi ai ʻenau tuí ki honau kaungāakó ʻi he ʻapiakó pe ʻi heʻenau hiki ki ha fakatahaʻanga foʻou. Ko e niʻihi ʻo kitautolu ʻoku tau ongoʻi loto-mamahi nai pe fāinga mo e ngaahi ongoʻi taʻepaú, ʻo fakakaukau kuo pau ke tau fekuki toko taha pē mo e ngaahi ongoʻi ko ení. Te tau toumoua nai ke talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ʻetau ongoʻí koeʻuhí ʻoku tau hohaʻa naʻa ʻikai nai ke nau mahinoʻi. Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku aʻu ʻo tau fifili pe ʻoku tokanga moʻoni mai ha taha kiate kitautolu. Ko e ongoʻi tuēnoá​—ʻi ha faʻahinga ʻuhinga pē​—ʻe lava ke ne ʻai ke tau ongoʻi feifeingavale mo loto-moʻua. ʻOku ʻikai ʻaupito ke loto ʻa Sihova ke tau ongoʻi pehē. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau lea peheé?

4. Ko e hā naʻe pehē ai ʻe he palōfita ko ʻIlaisiaá: “Ko au toko taha pē ʻoku kei toé”?

4 Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e tangata faitōnunga ko ʻIlaisiaá. Naʻe fakapapauʻi ʻe Sisipeli ke tāmateʻi ia, ko ia naʻá ne hola telia ʻene moʻuí ʻo laka hake ʻi he ʻaho ʻe 40. (1 Tuʻi 19:1-9) Faai atu pē naʻá ne aʻu atu ki ha ʻana, ʻo ne tangi kia Sihova: “Ko au toko taha pē [ʻa e palōfita] ʻoku kei toé.” (1 Tuʻi 19:10) Naʻe ʻi ai ʻa e kau palōfita kehe ʻi he fonuá; ko ʻOpataia naʻá ne fakahaofi ʻa e kau palōfita ʻe toko 100 mei hono tāmateʻi ʻe Sisipelí. (1 Tuʻi 18:7, 13) Ko e hā leva naʻe ongoʻi mātuʻaki tuēnoa ai ʻa ʻIlaisiaá? Naʻá ne fakakaukau ko e kau palōfita naʻe fakahaofi ʻe ʻOpataiá kuo nau ʻosi mate kotoa? Naʻá ne ongoʻi tuēnoa nai koeʻuhi naʻe ʻikai kau fakataha mo ia ʻa e niʻihi kehé ʻi he tauhi kia Sihová hili ʻa e siviʻi ʻo Pēali ʻi he Moʻunga Kāmelí? Naʻá ne ongoʻi nai naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe ha taha ʻa e fakatuʻutāmaki naʻá ne ʻi aí, pe naʻá ne fifili nai pe naʻe tokanga ange ha taha kiate ia? ʻOku ʻikai fakamatalaʻi kakato ʻi he talanoá ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa ʻIlaisiaá. Ka ko e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi fakapapaú ko Sihova naʻá ne mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe ongoʻi tuēnoa ai ʻa ʻIlaisiaá pea naʻá Ne ʻiloʻi ʻa e founga tofu pē ke tokoniʻi ai iá.

ʻI heʻetau ongoʻi tuēnoá, ko e hā ʻa e lēsoni fakafiemālie te tau ako mei hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa ʻIlaisiaá? (Sio ki he palakalafi 5-6)

5. Naʻe anga-fēfē hono fakapapauʻi ange ʻe Sihova kia ʻIlaisiā naʻe ʻikai ke ne toko tahá?

5 Naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa ʻIlaisiā ʻi ha ngaahi founga lahi. Naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa ʻIlaisiā ke lea ange kiate ia. Naʻe tuʻo ua ʻene ʻeke ange kia ʻIlaisiā: “Ko e hā hoʻo meʻa ʻoku fai ʻi hení?” (1 Tuʻi 19:9, 13) ʻI he taimi taki taha, naʻe fanongo ʻa Sihova ki hono huaʻi ange ʻe ʻIlaisiā hono lotó. ʻI he tali ʻa Sihova kia ʻIlaisiaá naʻá ne fakahaaʻi ange ʻa ʻEne ʻi aí pea mo hono mālohi kāfakafá. Naʻá ne toe fakapapauʻi ange kia ʻIlaisiā ʻoku tokolahi hono kaungālotu. (1 Tuʻi 19:11, 12, 18) ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe ongoʻi fiemālie ʻa ʻIlaisiā hili hono huaʻi atu hono lotó kia Sihová pea fanongo ki Heʻene talí. Naʻe ʻoange ʻe Sihova kia ʻIlaisiā ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue mahuʻinga. Naʻá ne kole ange ke ne pani ʻa Hesaeli ke hoko ko e tuʻi ki Sīlia, pani ʻa Sehu ke hoko ko e tuʻi ki ʻIsileli, pea pani ʻa ʻIlaisa ke hoko ko ha palōfita. (1 Tuʻi 19:15, 16) ʻI hono ʻoange kia ʻIlaisiā ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue ko ení, naʻe tokoniʻi ai ia ʻe Sihova ke ne tokangataha ki he ngaahi meʻa leleí. Naʻe ʻoange foki ʻe he ʻOtuá kiate ia ha kaumeʻa ofi, ko ʻIlaisa. ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi tuēnoa aí?

6. Ko e hā ʻe lava ke ke lotu fekauʻaki mo ia ʻi hoʻo ongoʻi tuēnoá? (Saame 62:8)

6 ʻOku fakaafeʻi koe ʻe Sihova ke ke lotu kiate ia. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻokú ke fekuki mo iá, pea ʻokú ne fakapapauʻi mai te ne fanongo ki hoʻo ngaahi lotú ʻi ha faʻahinga taimi pē. (1 Tes. 5:17) ʻOkú ne fiefia ʻi he fanongo ki heʻene kau lotú. (Pal. 15:8) Ko e hā ʻe lava ke ke lotu fekauʻaki mo ia ʻi hoʻo ongoʻi tuēnoá? Huaʻi atu ho lotó kia Sihova, ʻo hangē ko ʻIlaisiaá. (Lau ʻa e Saame 62:8.) Tala ange kiate ia hoʻo ngaahi hohaʻá pea mo e anga hoʻo ongoʻí. Kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke fekuki mo hoʻo ngaahi ongoʻí. Ko e fakatātaá, kapau ʻokú ke ongoʻi tuēnoa mo ilifia ʻi he faifakamoʻoni ʻi he ʻapiakó, kole kia Sihova ke ne ʻoatu kiate koe ʻa e loto-toʻa ʻoku fiemaʻu ke ke fai ai ha fakamatala. ʻE lava foki ke ke kole kiate ia ki ha poto ke fakamatalaʻi hoʻo tuí ʻi ha founga fakapotopoto. (Luke 21:14, 15) Kapau ʻokú ke fāinga mo e ngaahi ongoʻi taʻepaú, kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke talanoa ki ha Kalisitiane matuʻotuʻa. ʻE lava ke ke kole kia Sihova ke ne tokoniʻi ʻa e tokotaha ʻokú ke kumi faleʻi ki aí ke ne fanongo kiate koe pea mahinoʻi hoʻo ongoʻí. Huaʻi atu ho lotó kia Sihova, vakai ki he anga ʻene tali hoʻo ngaahi lotú, pea tali ʻa e tokoni mei he niʻihi kehé; ʻe siʻi ange ai ʻa hoʻo ongoʻi tuēnoá.

ʻOkú ke kumi ki ha founga ke fakalahi ai hoʻo ngāue fakafaifekaú pea kau ki ai mo e niʻihi kehé? (Sio ki he palakalafi 7)

7. Ko e hā ʻokú ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mauricio?

7 Kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu kotoa ʻa e ngāue mohu ʻuhinga ke tau fai. ʻE lava ke ke falala pau ʻokú ne ʻafioʻi mo houngaʻia ʻi he meʻa kotoa ʻokú ke fai ke fakahoko ho vāhenga-ngāue ʻi he fakatahaʻangá pea ʻi he ngāue fakafaifekaú. (Saame 110:3) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue ko ení ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi tuēnoa aí? Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ha tokoua kei siʻi ko Mauricio. * Taimi nounou mei he papitaiso ʻa Mauricio, ko e taha ʻo hono ngaahi kaumeʻa ofi tahá naʻe faai atu pē ʻo ne mavahe mei he moʻoní. “Ko e vakai ki heʻene ʻauhia atú naʻe uesia ai ʻeku loto-maʻú,” ko e lau ia ʻa Mauricio. “Naʻá ku fifili pe ʻe lava ke u moʻui ʻo fakatatau ki heʻeku fakatapuí pea nofo maʻu ai pē ko ha konga ʻo e fāmili ʻo Sihová. Naʻá ku ongoʻi tuēnoa pea fakakaukau heʻikai mahinoʻi ʻe ha taha ʻeku ngaahi ongoʻí.” Ko e hā naʻe tokoni kia Mauricio? “Naʻá ku fakalahi ʻeku ngāue fakafaifekaú,” ko ʻene leá ia. “Naʻe tokoniʻi ai au ke ʻoua te u fakakaukau pē kiate au pea ʻoua ʻe nōfoʻi ʻi heʻeku ngaahi ongoʻi taʻepaú. Naʻá ku ongoʻi fiefia pea siʻi ange ʻeku ongoʻi tuēnoá ʻi he taimi ʻoku ou ngāue fakataha ai mo e niʻihi kehé ʻi he ngāue fakafaifekaú.” Ko e moʻoni, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai lava ai ke tau ʻalu ʻo malanga fakataha mo e kaungātuí, ʻoku fakaivimālohiʻi kitautolu ʻi heʻetau kau fakataha mo kinautolu ʻi he faitohí pea mo e faifakamoʻoni ʻi he telefoní. Ko e hā ha toe meʻa naʻe tokoni kia Mauricio? ʻOkú ne toe pehē: “Naʻá ku hanganaki femoʻuekina foki ʻi he fakatahaʻangá. Naʻá ku fai hoku lelei tahá ke teuteu mo fakahoko ʻa e ngaahi kongá. Ko e ngaahi konga ko ení naʻá ne ʻai au ke u ongoʻi ʻoku fakahoungaʻi au ʻe Sihova pea mo e niʻihi kehé.”

ʻI HONO LŌMEKINA KITAUTOLU ʻE HE ʻAHIʻAHI KAKAHÁ

8. ʻE lava fēfē ke uesia kitautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi kakahá?

8 ʻOku tau ʻamanekina ke fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí. (2 Tīm. 3:1) Neongo ia, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe hoko fakafokifā mai ha ngaahi ʻahiʻahi naʻe ʻikai ke tau ʻamanekina. Te tau fehangahangai nai mo ha palopalema fakaʻekonōmika, ko ha puke lahi pe ko e mole ha taha ʻofeina ʻi he maté. ʻI he ngaahi taimi ko iá, ʻoku tau ongoʻi loto-mamahi mo lōmekina nai, ʻo tautefito kapau ʻoku hā ngali hokohoko ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pe naʻa mo ʻenau hoko fakaʻangataha mai. Neongo ia, manatuʻi ko Sihova ʻokú ne siofi kitautolu, pea ʻi heʻene tokoní ʻe lava ke tau fehangahangai mo ha faʻahinga ʻahiʻahi pē fakataha mo e tuipau.

9. Fakamatalaʻi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi naʻe fehangahangai mo Siopé.

9 Fakakaukau ki he anga hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e tangata faitōnunga ko Siopé. Naʻá ne hokosia ʻa e ngaahi ʻahiʻahi fakalotomamahi ʻi ha vahaʻa taimi nounou. ʻI he ʻaho pē ʻe taha, naʻe fehangahangai ʻa Siope mo ha meʻa fakalilifu mo fakaʻohovale ʻa ia naʻe mole ai ʻene fanga manú, tāmateʻi ʻene kau sevānití, pea ko e fakamamahi angé, naʻe mole ai ʻa e moʻui ʻene fānau ʻofeiná. (Siope 1:13-19) Hili pē ia, lolotonga ʻa e kei mātuʻaki mamahi ʻa Siopé, naʻe taaʻi ia ʻaki ha mahaki langa fakaʻulia pea uesia ai mo hono fōtungá. (Siope 2:7) ʻI he mātuʻaki kovi ʻa e tuʻunga ʻo Siopé naʻá ne kalanga ai: “ʻOku ou fehiʻa ʻi heʻeku moʻuí; ʻoku ʻikai te u loto ke u kei moʻui atu.”​—Siope 7:16.

Ke fakapapauʻi ʻe Sihova kia Siope ʻene tokanga ʻofá, ʻokú Ne lea kiate ia fekauʻaki mo e ngaahi founga lahi ʻokú Ne tokangaʻi ai ʻEne fakatupú (Sio ki he palakalafi 10)

10. Naʻe anga-fēfē hono tokonaki ʻe Sihova ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Siope ke ne kātekina ai hono ngaahi ʻahiʻahí? (Sio ki he tā ʻi he takafí.)

10 Naʻe tokangaʻi ʻe Sihova ʻa Siope. Koeʻuhi naʻe ʻofa ʻa Sihova ʻia Siope, naʻá Ne ʻoange ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu kiate ia ke ne kātekina lavameʻa ai hono ngaahi ʻahiʻahí. Naʻe lea ʻa Sihova kia Siope, ʻo fakamanatu kiate ia Hono poto taʻefakangatangatá mo e tokanga anga-ʻofa ki Heʻene ngaahi meʻamoʻuí. Naʻá ne lave fekauʻaki mo e fanga manu fakatoʻoaloto kehekehe. (Siope 38:1, 2; 39:9, 13, 19, 27; 40:15; 41:1, 2) Naʻe toe ngāueʻaki ʻe Sihova ha talavou faitōnunga ko ʻIlaiū ke fakaivimālohiʻi mo fakafiemālieʻi ʻa Siope. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe ʻIlaiū ʻoku fakapaleʻi maʻu pē ʻe Sihova ʻEne kau lotú ki heʻenau kātakí. Ka naʻe toe ueʻi ʻe Sihova ʻa ʻIlaiū ke ne ʻoange kia Siope ha faleʻi anga-ʻofa. Naʻe tokoniʻi ʻe ʻIlaiū ʻa Siope ke ʻoua te ne fakakaukau tōtuʻa fekauʻaki mo ia tonu ʻaki hono fakamanatu ange ʻoku tau valevale fau ʻi hono fakahoa kia Sihova, ko e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻunivēsí. (Siope 37:14) Naʻe ʻoange foki ʻe Sihova kia Siope ha vāhenga-ngāue; naʻe fiemaʻu ke ne lotu maʻa hono ngaahi kaungāmeʻa ʻe toko tolu naʻa nau faiangahalá. (Siope 42:8-10) ʻOku anga-fēfē hono poupouʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he ʻahó ni ʻi heʻetau hokosia ha ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa?

11. Ko e hā ʻa e fakafiemālie ʻoku tokonaki mai ʻe he Tohi Tapú lolotonga hotau ngaahi ʻahiʻahí?

11 ʻOku ʻikai ke lea hangatonu mai ʻa Sihova kiate kitautolu, ʻo hangē ko ia naʻá ne fai kia Siopé, ka ʻokú Ne lea mai fakafou ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. (Loma 15:4) ʻOkú ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻaki hono ʻomai ha ʻamanaki ki he kahaʻú. Fakakaukau angé ki ha ngaahi lea ʻe niʻihi mei he Tohi Tapú ʻe lava ke ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻi heʻetau hokosia ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. ʻI he Folofolá, ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻe Sihova heʻikai ha meʻa​—pea ʻoku kau ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kakahá​—te ne “fakamavaheʻi kitautolu mei [heʻene] ʻofa.” (Loma 8:38, 39) ʻOkú ne toe fakapapauʻi mai ʻokú ne ofi “ki he faʻahinga kotoa ʻoku ui kiate iá” ʻi he lotú. (Saame 145:18) ʻOku tala mai ʻe Sihova kapau ʻoku tau falala kiate ia, ʻe lava ke tau kātekina ha faʻahinga ʻahiʻahi pē pea naʻa mo hono maʻu ʻa e fiefia ʻi heʻetau faingataʻaʻiá. (1 Kol. 10:13; Sēm. 1:2, 12) ʻOku toe fakamanatu mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ko hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻoku fakataimi pē ʻi hono fakahoa atu ki he pale taʻengata ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu. (2 Kol. 4:16-18) ʻOku ʻomai ʻe Sihova ʻa e ʻamanaki papau te ne toʻo ʻosi atu ʻa e tupuʻanga tefito hotau ngaahi ʻahiʻahí​—ʻa Sētane ko e Tēvoló pea mo e faʻahinga ʻoku faʻifaʻitaki ki heʻene ngaahi tōʻonga fulikivanú. (Saame 37:10) Kuó ke ako maʻuloto ha ngaahi konga Tohi Tapu fakafiemālie ke tokoni kiate koe ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he kahaʻú?

12. Ko e hā ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau fai kapau ʻoku tau fiemaʻu ke maʻu ʻaonga kakato mei heʻene Folofolá?

12 ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau vaheʻi ʻa e taimi ke ako tuʻumaʻu ʻa e Tohi Tapú pea ke fakakaukau loloto fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau laú. ʻI heʻetau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó, ʻoku tupu ʻo mālohi ange ʻetau tuí pea ʻoku tau ʻunuʻunu ofi ange ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní. Ko hono olá, ʻoku fakaivimālohiʻi ai kitautolu ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku toe foaki foki ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoní ki he faʻahinga ʻoku nau falala ki heʻene Folofolá. Pea ko e laumālie ko iá ʻe lava ke ne ʻomai “ʻa e mālohi ʻoku mahulu atu ia ʻi he tuʻunga anga-mahení” ke tau kātekina ai ha faʻahinga ʻahiʻahi pē.​—2 Kol. 4:7-10.

13. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻakai fakalaumālie ʻoku tokonaki mai ʻe he “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” ke tau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí?

13 ʻI he poupou ʻa Sihová, ko e “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” ʻoku nau faʻu ʻa e ngaahi kupu, vitiō mo e fasi lahi fau ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke langa hake ha tui mālohi pea nofoʻaki ʻāʻā fakalaumālie. (Māt. 24:45) ʻOku fiemaʻu ke tau ngāueʻaongaʻaki ʻa e ngaahi tokonaki taimi totonu ko iá. Ko ha tuofefine mei ʻAmelika naʻá ne fakahaaʻi ki muí ni mai ʻene houngaʻia ʻi he kotoa ʻo e meʻakai fakalaumālie ko ení. Naʻá ne pehē: “Lolotonga ʻa e taʻu ʻe 40 ʻeku tauhi kia Sihová, ko ʻeku anga-tonú kuo toutou ʻahiʻahiʻi maʻu pē.” Naʻá ne fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi kakaha​—ko ʻene kui tangatá naʻe mate ʻi hono tuiʻi ʻe ha tokotaha fakaʻuli konā, naʻe mate ʻene ongo mātuʻá ʻi ha mahaki fakatupu mate, pea naʻe tuʻo ua hono maʻu ia ʻe he kanisaá. Ko e hā naʻe tokoni kiate ia ke kātakí? Naʻá ne fakamatala: “Kuo tokangaʻi maʻu pē au ʻe Sihova. Ko e meʻakai fakalaumālie kuó ne tokonaki mai fakafou ʻi he tamaioʻeiki anga-tonu mo potó kuó ne tokoniʻi au ke kātaki. Koeʻuhi ko e meʻá ni, ʻoku lava ke u ongoʻi tatau mo Siope, ʻa ia naʻá ne pehē: ‘ʻE ʻikai te u tuku ange ʻeku anga-tonú ʻo aʻu ki haʻaku mate!’”​—Siope 27:5.

ʻE lava fēfē ke tau hoko ko ha tāpuaki ki he niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá? (Sio ki he palakalafi 14)

14. ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova hotau kaungālotú ke poupouʻi kitautolu lolotonga hotau ngaahi ʻahiʻahí? (1 Tesalonaika 4:9)

14 Kuo akoʻi ʻe Sihova ʻene kakaí ke nau feʻofaʻaki mo fefakafiemālieʻaki ʻi he lolotonga ʻa e taimi faingataʻá. (2 Kol. 1:3, 4; lau ʻa e 1 Tesalonaika 4:9.) ʻI he faʻifaʻitaki kia ʻIlaiuú, ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau vēkeveke ke tokoniʻi kitautolu ke nofoʻaki faitōnunga ʻi heʻetau hokosia ʻa e faingataʻá. (Ngā. 14:22) Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he anga hono fakalototoʻaʻi ʻa Diane ʻe heʻene fakatahaʻangá pea tokoniʻi ia ke hanganaki mālohi fakalaumālie hili ʻa e tofanga hono husepānití ʻi ha puke lahi. Naʻá ne pehē: “Naʻe faingataʻa. Ka naʻá ma ongoʻi ʻa e toʻukupu mālohi mo anga-ʻofa ʻo Sihová lolotonga ʻa e ngaahi māhina faingataʻa ko iá. Naʻe tamuʻomuʻa ʻema fakatahaʻangá ʻi hono poupouʻi kimauá. Naʻa nau ʻaʻahi mai, tā telefoni mai, pea ko ʻenau fāʻofua māfaná naʻá ne tokoniʻi kimaua ke hokohoko atu. Koeʻuhi naʻe ʻikai ke u fakaʻuli, naʻe fakapapauʻi ʻe he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné naʻe malava ke u aʻu ki he ngaahi fakatahá pea kau ki he ngāue fakafaifekaú.” He tāpuaki ē ke hoko ko ha konga ʻo ha fāmili fakalaumālie anga-ʻofa!

HOUNGAʻIA KI HE TOKANGA ANGA-ʻOFA ʻA SIHOVÁ

15. Ko e hā ʻoku tau falala pau ai ʻe lava ke tau fekuki mo e faingataʻá?

15 Ko kitautolu kotoa te tau fehangahangai mo ha ʻahiʻahi. Neongo ia, hangē ko ia kuo tau akó, heʻikai ʻaupito te tau fehangahangai toko taha mo ha ʻahiʻahi. Hangē ko ha tamai ʻofa, ko Sihova ʻokú ne siofi maʻu pē kitautolu. ʻOkú ne ʻi hotau tafaʻakí, ʻo mateuteu ke fanongo ki heʻetau tautapa ki ha tokoní pea ʻokú ne vēkeveke ke poupouʻi kitautolu. (ʻAi. 43:2) ʻOku tau falala pau ʻe lava ke tau fekuki mo e faingataʻá koeʻuhí kuó ne tokonaki nima-homo mai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻu ke kātaki aí. Kuó ne foaki mai ʻa e meʻaʻofa ko e lotú, ko e Tohi Tapú, ko ha meʻakai fakalaumālie hulu fau, pea mo ha fetokouaʻaki anga-ʻofa ke tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi faingataʻá.

16. ʻE lava fēfē ke tau nofo maʻu ai pē ʻi he tokanga anga-ʻofa ʻa Sihová?

16 He houngaʻia ē ko kitautolu ke maʻu ha Tamai fakahēvani ʻokú ne siofi kitautolu! “ʻOku fiefia hotau lotó ʻiate ia.” (Saame 33:21) ʻE lava ke tau fakahaaʻi kia Sihova ʻetau houngaʻia ki heʻene tokanga anga-ʻofá ʻaki hono ngāueʻaongaʻaki ʻene ngaahi tokonaki kotoa ke tokoniʻi kitautolú. ʻOku fiemaʻu foki ke tau fai ʻetau tafaʻakí ke nofo maʻu ai pē ʻi he tokanga ʻa e ʻOtuá. ʻI hono fakalea ʻe tahá, kapau te tau hokohoko atu ke fai hotau lelei tahá ke talangofua kia Sihova pea fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻi heʻene vakaí, te ne siofi ai pē kitautolu ʻo taʻengata!​—1 Pita 3:12.

HIVA 30 Ko ʻEku Tamai, Hoku ʻOtua mo e Kaumeʻa

^ ʻOku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová ke ikuʻi ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he ʻaho ní. ʻI he kupu ko ení ʻokú ne fakapapauʻi mai ko Sihova ʻokú ne siofi ʻene kakaí. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi pole ʻoku tau fehangahangai tonu mo iá, pea ʻokú ne tokonaki mai ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻu ke ikuʻi ai iá.

^ Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.