Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 35

Mou Hanganaki “Felangahakeʻaki”

Mou Hanganaki “Felangahakeʻaki”

“Mou hanganaki fefakalototoʻaʻaki mo felangahakeʻaki.”​—1 TES. 5:11.

HIVA 90 Mou Fefakalototoʻaʻaki

ʻI HE KUPÚ NI *

1. Fakatatau ki he 1 Tesalonaika 5:11, ko e hā ʻa e ngāue ʻoku tau kau kotoa ki aí?

 KUO faifai ange pea langa pe fakaleleiʻi ʻe hoʻomou fakatahaʻangá ha Fale Fakatahaʻanga? Kapau ko ia, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke manatuʻi hoʻo fuofua fakataha ʻi he fale foʻoú. Naʻá ke houngaʻia lahi kia Sihova. Ko hono moʻoní, naʻá ke fuʻu māfana nai ʻo ʻikai mei lava ke ke hivaʻi ʻa e hiva kamatá. Ko hotau Fale Fakatahaʻanga kuo langa fakaleleí ʻoku ʻoatu ai ʻa e fakahīkihikí kia Sihova. Ka ʻoku tau toe ʻoatu ha fakahīkihiki lahi ange kiate ia ʻi he taimi ʻoku tau kau ai ki ha toe ngāue langa ʻe taha. Ko e ngāue ko iá ʻoku kau ki ai ha meʻa ʻoku mahuʻinga ange ʻi he langa pē ʻo ha fale. ʻOku kau ki ai ʻa hono langa hake ʻo e kakai ʻoku nau haʻu ki he ngaahi feituʻu faiʻanga lotu ko iá. Naʻe fakakaukau ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he faʻahinga polokalama langa fakaefakatātā ko ení ʻi he taimi naʻá ne hiki ai ʻa e ngaahi lea ʻi he 1 Tesalonaika 5:11, ʻa ʻetau konga tohi ʻo e kaveingá.​—Lau.

2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

2 Ko e ʻapositolo ko Paulá ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ia ʻo ha tokotaha naʻá ne ʻiloʻi ʻa e founga ke langa hake ai hono kaungātuí. Naʻá ne kaungāongoʻi mo kinautolu. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he founga naʻá ne tokoniʻi ai hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné (1) ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, (2) ke fakamelino mo e niʻihi kehé, pea (3) ke fakaivimālohiʻi ʻenau tui kia Sihová. Tau vakai angé ki he founga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai kiate ia pea langa hake ai hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi he ʻahó ni.​—1 Kol. 11:1.

NAʻE TOKONIʻI ʻE PAULA HONO FANGA TOKOUÁ KE KĀTEKINA ʻA E ʻAHIʻAHÍ

3. Ko e hā ʻa e vakai mafamafatatau naʻe maʻu ʻe Paulá?

3 Naʻe ʻofa lahi ʻa Paula ʻi hono fanga tokouá. Naʻe ʻikai ke sola kiate ia ʻa e faingataʻá; ko ia naʻe lava ke ne fakahāhā ʻa e manavaʻofa mo e kaungāongoʻi ki hono kaungātuí ʻi heʻenau foua ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ʻosi ʻa e paʻanga ʻa Paulá pea naʻe pau ke ne kumi ha ngāue ke poupou kiate ia mo hono kaungāfonongá. (Ngā. 20:34) Naʻá ne ngāue ko ha tokotaha ngaohi-tēniti. ʻI heʻene aʻu ki Kolinitoó, naʻá ne ʻuluaki ngāue mo ʻAkuila mo Pīsila ko e ongo ngaohi-tēniti foki mo kinaua. Ka “ʻi he Sāpate kotoa pē” naʻá ne malanga ki he kau Siú mo e kau Kalisí. Pea ʻi he aʻu atu ʻa Sailosi mo Tīmoté, “naʻe kamata ke nōfoʻi lahi ʻa Paula ki he folofolá.” (Ngā. 18:2-5) Naʻe ʻikai ʻaupito ngalo ʻia Paula ʻene taumuʻa tefito ʻi he moʻuí, ke ngāue kia Sihova. Koeʻuhi ko e ngāue mālohi ʻa Paulá naʻá ne ʻi ha tuʻunga lelei ai ke fakalototoʻaʻi hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Naʻá ne fakamanatu kiate kinautolu ke ʻoua ʻe fakaʻatā ʻa e tenge ʻo e moʻuí pea mo e fiemaʻu ke tokonaki maʻá e fāmilí ke ne ʻai kinautolu ke fakaliʻeliʻaki “ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé”​—ʻa e ngaahi tafaʻaki kotoa ʻo e lotu kia Sihová.​—Fil. 1:10.

4. Naʻe anga-fēfē tokoni ʻa Paula mo Tīmote ki he kaungātuí ke nau fekuki mo e fakatangá?

4 Hili pē hono fokotuʻu ʻa e fakatahaʻanga ʻi Tesalonaiká, naʻe fehangahangai ʻa e kau tui foʻoú mo e fakafepaki kakaha. ʻI he ʻikai ke maʻu ʻe ha fuʻu kau fakafepaki anga-fītaʻa ʻa Paula mo Sailosí, naʻe fusi atu ʻe he fuʻu kakaí ha “fanga tokoua ʻe niʻihi ki he kau pule ʻo e koló,” ʻo nau kaila atu: “Ko e kau tangatá ni kotoa ʻoku nau fakafepaki ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Sisá.” (Ngā. 17:6, 7) ʻE lava ke ke sioloto atu ki he tetetete ʻa e kau Kalisitiane toki tafoki foʻou maí ʻi heʻenau ʻiloʻi kuo hanga hake ʻa e kau tangata ʻo e koló kiate kinautolú? Naʻe mei lava ke māmālie ai ʻenau ngāue kia Sihová, ka naʻe ʻikai loto ʻa Paula ke hoko ia. Neongo naʻe pau ke ne mavahe mo Sailosi, naʻá ne fakapapauʻi ko e fakatahaʻanga toki fokotuʻu foʻou ko ení naʻe tokangaʻi lelei. Naʻe fakamanatu ʻe Paula ki he kau Tesalonaiká: “Naʻa mau fekauʻi atu ʻa Tīmote, ko homau tokoua . . . , ke ne ʻai kimoutolu ke mou tuʻu maʻu mo fakafiemālieʻi kimoutolu ʻi he fekauʻaki mo hoʻomou tuí, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻi ai ha taha ʻe fakavaivaiʻi ʻe he ngaahi mamahí ni.” (1 Tes. 3:2, 3) ʻOku ngalingali naʻe tomuʻa hokosia ʻe Tīmote ʻa e fakatangá ʻi hono kolo tupuʻanga ko Līsitá. Naʻá ne sio ki hono fakaivimālohiʻi ʻe Paula ʻa e fanga tokoua ʻi aí. ʻI he vakai ki he meʻa naʻe fai ʻe Sihová, naʻe lava ke fakapapauʻi ʻe Tīmote ki hono fanga tokoua mo e fanga tuofāfine foʻoú ʻe iku lelei foki ʻa e meʻa kotoa kiate kinautolu.​—Ngā. 14:8, 19-22; Hep. 12:2.

5. Naʻe anga-fēfē maʻu ʻaonga ha tokoua ko Bryant mei he tokoni ʻa ha mātuʻa?

5 Ko e hā ha toe founga naʻe fakaivimālohiʻi ai ʻe Paula hono kaungātuí? ʻI he toe ʻaʻahi ʻa Paula mo Panepasa ki Līsita, ʻAikoniume mo ʻAniteoké, naʻá na “fakanofo ha kau mātuʻa maʻanautolu ʻi he fakatahaʻanga taki taha.” (Ngā. 14:21-23) ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e kau tangata ʻosi fakanofo ko iá naʻa nau hoko moʻoni ko ha matavai ʻo e fakafiemālie ki he ngaahi fakatahaʻangá, ʻo hangē ko e kau mātuʻa ʻi he ʻaho ní. Fakatokangaʻi ʻa e fakamatala naʻe fai ʻe ha tokoua ko Bryant: “ʻI heʻeku taʻu 15,” ko ʻene leá ia, “naʻe mavahe ʻeku tamaí mei ʻapi pea naʻe tuʻusi ʻeku faʻeé. Naʻá ku ongoʻi liʻekina mo loto-siʻi.” Ko e hā naʻe tokoni kia Bryant ke ne kātekina ʻa e tuʻunga faingataʻa ko ení? ʻOkú ne pehē: “Ko Tony, ko ha mātuʻa, naʻá ne talanoa mo au ʻi he ngaahi fakatahá mo e ngaahi taimi kehe. Naʻá ne talanoa mai fekauʻaki mo e faʻahinga naʻa nau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi pea naʻa nau kei fiefia pē. Naʻá ne vahevahe mai ʻa e Saame 27:10 pea naʻá ne faʻa talanoa fekauʻaki mo Hesekaia, ʻa ia naʻá ne ngāue faitōnunga neongo naʻe ʻikai ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻene tamaí.” Ko e hā ʻa e ola ʻo e tokoni ʻaonga ko ení kia Bryant? “Koeʻuhi ko e fakalototoʻa ʻa Tony,” ko e lea ia ʻa Bryant, “naʻe faai atu pē ʻo u kamata ha ngāue fakafiemālie ʻi he ngāue taimi kakató.” Kau mātuʻa, tokanga ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻa ia, hangē ko Bryant, ʻoku nau fiemaʻu nai “ha lea lelei” ʻo e fakalototoʻa.​—Pal. 12:25.

6. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Paula ʻa e ngaahi talanoa ʻi he moʻuí ke fakalototoʻaʻi hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

6 Naʻe fakamanatu ʻe Paula ki he kaungālotú fakafou ʻi he mālohi ʻo Sihová, ko ha “fuʻu kulupu ʻo e kau fakamoʻoni tokolahi” kuo nau kātekina ʻa e ngaahi faingataʻá. (Hep. 12:1) Naʻe mahinoʻi ʻe Paula ko e talanoa ki he moʻuí ʻa e faʻahinga ʻi he kuohilí fekauʻaki mo ʻenau kātekina lavameʻa ʻa e faingataʻá ʻe lava ke ne ʻoange ki hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻa e loto-toʻa pea tokoniʻi kinautolu ke nau hanganaki tokangataha ki he “kolo ʻo e ʻOtua moʻuí.” (Hep. 12:22) ʻOku pehē pē mo e ʻahó ni. Ko hai ia ʻoku ʻikai ke fakaivimālohiʻi ʻi he lau fekauʻaki mo e founga naʻe tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻa Kitione, Pēlake, Tēvita, Sāmiuela mo e tokolahi kehe? (Hep. 11:32-35) Pea fēfē ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi onopooni ʻo e tuí? ʻI he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmaní, ʻoku mau faʻa maʻu ai ʻa e ngaahi faitohi mei he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kuo fakaivimālohiʻi ʻenau tuí hili ʻenau lau ʻa e talanoa ki he moʻuí ha taha ʻo e kau sevāniti faitōnunga ʻi onopooni ʻa Sihová.

NAʻE FAKAHAAʻI ʻE PAULA KI HONO FANGA TOKOUÁ ʻA E FOUNGA KE NOFO FEMELINOʻAKI AÍ

7. Ko e hā ʻokú ke ako mei he faleʻi ʻa Paula ʻoku hiki ʻi he Loma 14:19-21?

7 ʻOku tau langa hake hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi he taimi ʻoku tau pouaki longomoʻui ai ʻa e melinó ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku ʻikai ke tau fakaʻatā ʻa e kehekehe ʻetau fakakaukaú ke ne fakamavahevaheʻi kitautolu. Pea ʻoku ʻikai ke tau tuʻukāivi ʻi heʻetau totonú ʻi he taimi ʻoku ʻikai maumauʻi ai ha tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu. Fakakaukau ki ha fakatātā. Ko e fakatahaʻanga ʻi Lomá naʻe faʻuʻaki ʻa e kau Kalisitiane Siu mo e Senitaile. ʻI he taimi naʻe ngata ai ʻa e Lao ʻa Mōsesé ko e ngaahi fakataputapui ki he ngaahi meʻakai pau ke kaí naʻe ʻikai ke toe ngāueʻaki. (Mk. 7:19) Mei he taimi ko iá ʻo faai atu, ko e kau Kalisitiane Siu ʻe niʻihi naʻa nau ongoʻi tauʻatāina ke kai ha faʻahinga meʻakai pē. Neongo ia, naʻe ʻi ai ʻa e kau Kalisitiane Siu ʻe niʻihi naʻe ʻikai ke nau fai pehē. Naʻe hoko ʻa e fakatahaʻangá ʻo māvahevahe koeʻuhi ko e ʻīsiu ko ení. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Paula ʻa e mahuʻinga ʻo e tauhi ʻo e melinó peá ne pehē: “ʻOku lelei tahá ke ʻoua ʻe kai kakanoʻi-manu pe inu uaine pe fai ha faʻahinga meʻa ʻe tūkia ai ho tokouá.” (Lau ʻa e Loma 14:19-21.) Naʻe tokoniʻi ai ʻe Paula hono kaungātuí ke nau sio ki he fakatupu maumau ʻa e ngaahi fakakikihi peheé ki he tokotaha taki taha pea ki he fakatahaʻangá fakalūkufua. Naʻá ne toe loto-lelei foki ke liliu ʻene tōʻongá ke fakaʻehiʻehi ai mei hono fakatūkiaʻi ʻa e niʻihi kehé. (1 Kol. 9:19-22) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe lava ke tau langa hake ʻa e niʻihi kehé pea tauhi maʻu ʻa e melinó kapau te tau fakaʻehiʻehi mei he fakakikihi ʻi he ngaahi meʻa ʻoku makatuʻunga ʻi heʻetau saiʻia fakafoʻituituí.

8. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Paula ki ha ʻīsiu mahuʻinga naʻá ne fakamanamanaʻi ʻa e melino ʻa e fakatahaʻangá?

8 Naʻe fokotuʻu ʻe Paula ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi hono tauhi maʻu ʻa e melino mo e faʻahinga naʻe ʻikai ke nau loto-tatau mo e ngaahi meʻa mahuʻingá. Ko e fakatātaá, ko e niʻihi ʻi he fakatahaʻanga ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau tuʻukāivi ke kamu ʻa e kau Senitaile uluí, mahalo ke fakaʻehiʻehi ai mei he fakaanga mei he niʻihi mei tuʻá. (Kal. 6:12) Naʻe talitekeʻi mālohi ʻe Paula ʻa e fakakaukau ko iá, ka ʻi he ʻikai ke tuʻukāivi ke nau muimui ʻi heʻene foungá, naʻá ne fakahā anga-fakatōkilaló ʻa e meʻá ni ki he kau ʻapositolo mo e kau mātuʻa ʻi Selusalemá. (Ngā. 15:1, 2) Ko hono olá, naʻe tokoniʻi ʻe heʻene tōʻongá ʻa e kau Kalisitiane ko iá ke nau tauhi maʻu ʻa e fiefia mo e melino ʻi he fakatahaʻangá.​—Ngā. 15:30, 31.

9. ʻE lava fēfē ke tau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá?

9 Kapau ʻoku malanga hake ha fakakikihi lahi, ʻoku tau pouaki ʻa e melinó ʻaki ʻa e kumi ki ha tataki mei he faʻahinga kuo fakanofo ʻe Sihova ke nau tokangaʻi ʻa e fakatahaʻangá. Ko e meʻa ʻoku faʻa hokó, ko e tataki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ʻoku lava ke maʻu ʻi heʻetau ʻū tohí pe ʻi he ngaahi fakahinohino ʻoku tokonaki mai ʻe he kautahá. Kapau ʻoku tau tokangataha ke muimui ʻi he ngaahi fakahinohino ko iá kae ʻikai ko hono pouaki ʻetau ngaahi vakai fakafoʻituituí, te tau tokoni ai ki he melino ʻa e fakatahaʻangá.

10. Ko e hā ha toe meʻa naʻe fai ʻe Paula ke pouaki ai ʻa e melino ʻi he fakatahaʻangá?

10 Naʻe pouaki ʻe Paula ʻa e melinó ʻaki hono fakamamafaʻi ʻa e ʻulungaanga lelei ʻo e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, kae ʻikai ko honau ngaahi ʻulungaanga koví. Ko e fakatātaá, ʻi he fakaʻosi ʻe Paula ʻene tohi ki he kau Lomá, naʻá ne lave ki he hingoa ʻo e kakai tokolahi pea ʻi he ngaahi tuʻunga lahi tahá naʻá ne tānaki atu mo ha fakamatala lelei pe ko ha fakaikiiki fakafoʻituitui fekauʻaki mo kinautolu. ʻE lava ke tau faʻifaʻitaki kia Paula ʻaki ʻa e lave tauʻatāina ki he ngaahi ʻulungaanga lelei hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku tau ʻoatu ai ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ha toe ʻuhinga ke nau ʻunuʻunu ke toe vāofi ange, ʻa ia ʻoku langa hake ai ʻa e fakatahaʻangá ʻi he ʻofa.

11. ʻE lava fēfē ke tau toe fakafoki mai ʻa e melinó ʻi he malanga hake ha fetōkehekeheʻaki?

11 ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻa mo e kau Kalisitiane matuʻotuʻá ʻoku nau taʻefelotoi nai pe fakafekiki mo e niʻihi kehé. Naʻe hoko ia kia Paula mo hono kaumeʻa ofi ko Panepasá. Ko e ongo tangata ko ení naʻá na taʻefelotoi lahi pe te na ʻave ʻa Maʻake ʻi heʻena fononga fakamisinale hokó. Naʻe “hoko ai ʻo na kē” pea naʻá na mavaeua. (Ngā. 15:37-39) Ka ko Paula, Panepasa mo Maʻake naʻa nau fakaleleiʻi honau vahaʻangataé, ʻo fakahaaʻi ai naʻa nau fakamahuʻingaʻi ʻa e melino mo e fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻangá. Ki mui ai naʻe fai ʻe Paula ha lea lelei fekauʻaki mo Panepasa mo Maʻake. (1 Kol. 9:6; Kol. 4:10) Ko kitautolu foki ʻoku fiemaʻu ke tau fakaleleiʻi ha fetōkehekeheʻaki ʻoku tau maʻu nai mo e niʻihi ʻi he fakatahaʻangá pea hokohoko atu leva ke tokangataha ki honau ngaahi ʻulungaanga leleí. ʻI he founga ko iá, te tau pouaki ai ʻa e melinó mo e fāʻūtahá.​—ʻEf. 4:3.

NAʻE FAKAIVIMĀLOHIʻI ʻE PAULA ʻA E TUI HONO FANGA TOKOUÁ

12. Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻe niʻihi ʻoku fehangahangai mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

12 ʻOku tau langa hake hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi he taimi ʻoku tau fakaivimālohiʻi ai ʻenau tui kia Sihová. Ko e niʻihi ʻoku lumaʻi kinautolu ʻe he ngaahi mēmipa taʻetui ʻo e fāmilí pe ʻe he kaungāngāué pe kaungāakó. Ko e niʻihi ʻoku nau fekuki mo e puke lahi pe ʻoku nau fāinga ke ikuʻi ʻa e ngaahi ongoʻi loto-mamahi. Pea ko e niʻihi kuo nau papitaiso ko e kau Kalisitiane ʻi he laui taʻu pea kuo nau tatali fuoloa ke fakangata ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení. Ko e ngaahi tuʻunga ko ení ʻe lava ke ne ʻahiʻahiʻi ʻa e tui ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní. Ko e faʻahinga ʻi he fakatahaʻanga ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau fehangahangai mo e ngaahi pole meimei tatau. Ko e hā naʻe fai ʻe Paula ke fakaivimālohiʻi hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

Hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻe lava fēfē ke tau langa hake ʻa e niʻihi kehé? (Sio ki he palakalafi 13) *

13. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Paula ʻa e faʻahinga naʻe lumaʻi ko ʻenau tuí?

13 Naʻe ngāueʻaki ʻe Paula ʻa e Folofolá ke langa hake ʻa e tui hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko e fakatātaá, naʻe ʻikai nai ke ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiane Siú pe te nau tali fēfē ʻa e fakaanga mei he ngaahi mēmipa taʻetui ʻo e fāmilí ʻa ia naʻa nau taukaveʻi ko e Lotu Faka-Siú naʻe māʻolunga ange ia ʻi he lotu faka-Kalisitiané. ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e tohi ʻa Paula ki he kau Hepeluú naʻá ne fakaivimālohiʻi lahi ʻa e kau Kalisitiane ko iá. (Hep. 1:5, 6; 2:2, 3; 9:24, 25) Naʻe lava ke nau ngāueʻaki ʻene ngaahi fakaʻuhinga mālohí ke fakasīlongoʻi honau kau tukuakiʻí. ʻI he ʻahó ni, ʻe lava ke tau tokoni ki hotau kaungātui ʻoku nau fehangahangai mo e lumaʻí ke nau ngāueʻaki ʻetau ʻū tohi Fakatohitapú ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo ʻenau tuipaú. Pea kapau ʻoku manukiʻi ʻetau fānaú ki he tui ki he fakatupú, ʻe lava ke tau tokoniʻi kinautolu ke maʻu ʻa e talí ʻi he polosiua Was Life Created? mo e The Origin of Life​—Five Questions Worth Asking ke lava ai ʻo nau fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku nau tui ai naʻe fakatupu ʻa e moʻuí.

Hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻe lava fēfē ke tau langa hake ʻa e niʻihi kehé? (Sio ki he palakalafi 14) *

14. Neongo naʻe femoʻuekina ʻa Paula ʻi he ngāue fakamalangá mo e faiakó, ko e hā naʻá ne faí?

14 Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Paula hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke fakahāhā ʻa e ʻofá fakafou ʻi he “ngaahi ngāue leleí.” (Hep. 10:24) Naʻá ne tokoniʻi hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻo ʻikai ngata pē ʻi he meʻa naʻá ne leaʻakí kae pehē foki ʻi he meʻa naʻá ne faí. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe fehangahangai ai ʻa e kaungātui ʻi Siuteá mo ha honge, naʻe tokoni ʻa Paula ʻi hono ʻoatu ʻa e tokoni kiate kinautolú. (Ngā. 11:27-30) Ko hono moʻoní, neongo naʻe femoʻuekina ʻa Paula ʻi he ngāue fakamalangá mo e faiakó, naʻá ne kumi maʻu pē ki ha ngaahi founga ke tokoni ai ki he faʻahinga naʻe fusimoʻomó. (Kal. 2:10) ʻI heʻene fai peheé, naʻá ne langa hake ai ʻa e tuipau ʻa hono kaungātuí ʻe tokangaʻi kinautolu ʻe Sihova. ʻI he ʻahó ni, ʻi he taimi ʻoku tau foaki loto-lelei atu ai hotau taimí, iví mo e pōtoʻí ke tokoni ʻi he fakatamakí, ʻoku tau langa hake foki ai ʻa e tui ʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻOku hoko ʻa e meʻa tatau ʻi heʻetau foaki maʻu pē ʻa e tokoni ki he ngāue ʻi māmani lahí. ʻI he ongo foungá ni mo e ngaahi founga kehe, ʻoku tau tokoniʻi ai hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke falala heʻikai ʻaupito liʻaki kinautolu ʻe Sihova.

Hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻe lava fēfē ke tau langa hake ʻa e niʻihi kehé? (Sio ki he palakalafi 15-16) *

15-16. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangai ki he faʻahinga kuo vaivai ʻenau tuí?

15 Naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Paula ʻi he faʻahinga naʻe vaivai ʻenau tuí. Naʻá ne fakahāhā ʻa e manavaʻofa kiate kinautolu pea lea kiate kinautolu ʻi ha founga fakalotomāfana mo lelei. (Hep. 6:9; 10:39) Ko e fakatātaá, ʻi he kotoa ʻene tohi ki he kau Hepeluú, naʻá ne faʻa ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea ko e “ke tau” mo e “kitautolu,” ʻo fakahaaʻi ai naʻe pau foki kiate ia tonu ke ne ngāueʻaki ʻa e faleʻi naʻá ne faí. (Hep. 2:1, 3) Hangē ko Paulá, ʻoku ʻikai ke tau foʻi ʻi he faʻahinga kuo vaivai ʻenau tuí. ʻI hono kehé, ʻoku tau langa hake kinautolu ʻaki hono fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia loto-moʻoni ʻiate kinautolu. ʻI he founga ko ení, ʻoku tau fakapapauʻi ai ʻetau ʻofa ʻiate kinautolú. Ko e tō anga-ʻofa mo māfana hotau leʻó ʻe lava ke ne ʻai ʻa e meʻa ʻoku tau leaʻakí ke mātuʻaki fakatupu langa hake moʻoni.

16 Naʻe fakapapauʻi ʻe Paula ki hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné naʻe lāuʻilo ʻa Sihova ki heʻenau ngaahi ngāue leleí. (Hep. 10:32-34) ʻE lava ke tau fai ʻa e meʻa meimei tatau ʻi heʻetau tokoniʻi ha kaungātui ʻa ia kuo kamata ke vaivai ʻene tuí. ʻE lava ke tau kole ange ke ne fakamatala ki he founga naʻá ne haʻu ai ki he moʻoní pe fakalototoʻaʻi ia ke fakakaukau atu ki he ngaahi taimi naʻá ne ongoʻi ai ʻa e poupou ʻa Sihová. ʻE lava ke tau ngāueʻaki ʻa e faingamālie ko iá ke fakapapauʻi ange kiate ia kuo ʻikai fakangaloʻi ʻe Sihova ʻene ngaahi ngāue anga-ʻofá pea heʻikai te Ne liʻaki ia ʻi he kahaʻú. (Hep. 6:10; 13:5, 6) Ko e ngaahi fetalanoaʻaki ko ení te ne ueʻi nai ʻa e faʻahinga ʻofeina ko ení ke nau holi ke hokohoko atu ʻi Heʻene ngāué.

“MOU HANGANAKI FEFAKALOTOTOʻAʻAKI”

17. Ko e hā ʻa e ngaahi pōtoʻi ʻe lava ke hokohoko atu ʻetau fakatupulekiná?

17 Hangē pē ko hono fakaleleiʻi ʻe ha tokotaha ngāue langa ʻene pōtoʻí ʻi he faai mai ʻa e taimí, ko kitautolu foki ʻe lava ke tau hoko ʻo ola lelei ange ʻi he felangahakeʻakí. ʻE lava ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke maʻu ʻa e mālohi ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ʻaki ʻa e vahevahe ange ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e faʻahinga naʻa nau kātaki ʻi he kuohilí. ʻE lava ke tau pouaki ʻa e melinó ʻaki ʻa e lave ki he lelei ʻoku tau sio ki ai ʻi he niʻihi kehé, tauhi maʻu ʻa e melinó ʻi he taimi ʻoku fakamanamanaʻi aí, pea toe fakafoki mai ʻa e melinó ʻi he malanga hake ha fetōkehekeheʻaki. Pea ʻe lava ke hokohoko atu ʻetau langa hake ʻa e tui ʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻaki ʻa e vahevahe kiate kinautolu ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapu mahuʻingá, tokonaki ha tokoni ʻaonga pea poupouʻi ha faʻahinga pē kuo nau hoko ʻo vaivai fakalaumālie.

18. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke faí?

18 Ko e faʻahinga ʻoku nau ngāue ʻi he ngaahi poloseki langa fakateokalatí ʻoku nau ongoʻi fiefia mo fiemālie. ʻE lava ke tau hokosia ʻa e fiefiá mo e fiemālié ʻi he taimi ʻoku tau tokoni ai ʻi he ngāue langa fakalaumālie ʻi he fakatahaʻangá. Ko e ola ʻo ʻetau ngāué ʻe tolonga ʻo taʻengata ʻo ʻikai hangē ko ha fale ʻoku langa, ʻe faai atu pē ʻo maumau! ʻOfa ke tau fakapapauʻi ai pē ke “hanganaki fefakalototoʻaʻaki mo felangahakeʻaki.”​—1 Tes. 5:11.

HIVA 100 Anga-Talitali Kakai Kiate Kinautolu

^ Ko e moʻui ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení ʻoku faingataʻa. ʻOku fehangahangai hotau kaungātuí mo e tenge lahi. ʻE lava ke tau hoko ko ha tāpuaki moʻoni kiate kinautolu kapau te tau kumi ki ha ngaahi founga ke fakalototoʻaʻi ai kinautolu. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻoku ʻaonga ke lāulea ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá.

^ FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tamai ʻokú ne fakahaaʻi ange ki hono ʻofefiné ʻa e founga ke ne ngāueʻaki ai ʻa e fokotuʻu mei heʻetau ʻū tohí ke talitekeʻi ʻa e tenge ke kātoangaʻi ʻa e Kilisimasí.

^ FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha ongo meʻa kuó na fononga ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e fonuá ke tokoni ʻi he fakatamakí.

^ FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha mātuʻa ʻokú ne ʻaʻahi ki ha tokoua ʻa ia kuo hoko ʻo vaivai ʻene tuí. ʻOkú ne fakahaaʻi ki he tokouá ʻa e ngaahi tā mei he Ako Ngāue Tāimuʻa naʻá na kau fakataha ki ai ʻi he ngaahi taʻu kuohilí. ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi taá ʻa e manatu melie ki he taimi fakafiefia naʻá na maʻú. ʻOku kamata ke fakaʻamu ʻa e tokouá ki he fiefia naʻá ne maʻu ʻi he taimi naʻá ne ngāue ai kia Sihová. ʻI he faai atu ʻa e taimí, ʻokú ne foki ki he fakatahaʻangá.