Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hā ʻOku Totonu Ai Ke Tau Fakataha Fakatahataha ʻi he Lotú?

Ko e Hā ʻOku Totonu Ai Ke Tau Fakataha Fakatahataha ʻi he Lotú?

“Naʻe hokohoko atu ʻenau līʻoa kinautolu . . . ki he fevahevaheʻakí.”​—NGĀ. 2:42.

HIVA: 20, 53

1-3. (a) Kuo anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he kau Kalisitiané ʻenau vēkeveke ke fakataha fakatahatahá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.) (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

 ʻI HE taimi naʻe taʻu 17 ai ʻa Corinna, naʻe puke pōpula ʻene fineʻeikí pea ʻave ki ha kemi fakamamahi. Ki mui ai, naʻe toe ʻave foki mo Corinna ʻi ha maile ʻe laui afe mei hono ʻapí ki Saipīlia. Naʻá ne ngāue ai ʻi ha faama pea naʻe fakafeangai kiate ia ʻo hangē ha pōpulá. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe fakamālohiʻi ia ke ne ngāue ʻi tuʻa lolotonga e fuʻu momokó ʻo ʻikai ha vala feʻunga ke ne māfana ai. Neongo ia, naʻe fakakaukau ʻa Corinna mo ha tuofefine ʻe taha ke na fai ha meʻa pē te na ala lavá ke mavahe ai mei he fāmá pea ke na ʻalu ai ki he fakataha ʻa e fakatahaʻangá.

2 Naʻe pehē ʻe Corinna, “Naʻá ma mavahe mei heʻema feituʻu ngāué ʻi he taimi efiafí peá ma lue ai ki he tauʻanga lēlué ʻi he kilomita ʻe 25 (maile ʻe 15). Naʻe mavahe ʻa e lēlué ʻi he uá hengihengi, pea naʻá ma fononga ai ʻi he houa ʻe ono ki muʻa ia peá ma hifo ʻo lue ʻi he kilomita ʻe 10 (maile ʻe ono) ki he feituʻu faiʻanga fakatahá.” Naʻe fiefia ʻaupito ʻa Corinna ʻi heʻene fai ʻa e fononga ko iá. Naʻá ne pehē: “ʻI he fakatahá, naʻa mau ako ai ʻa e Taua Leʻo mo hiva ʻa e ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá. Ko ha hokosia mātuʻaki fakatupu langa hake mo fakatupu tui mālohi kiate kimaua.” Naʻe foki ʻa e ongo tuofāfiné ki he fāmá ʻi he ʻaho ʻe tolu ki mui ai, ka naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ia ʻe he tokotaha naʻe haʻana ʻa e fāmá ʻa e taimi naʻá na mavahe aí.

3 ʻOku fakatuʻotuʻa maʻu pē ʻa e kakai ʻa Sihová ki he taimi ʻoku nau fakatahataha aí. Ko e fakatātaá, ko e ʻuluaki kau Kalisitiané naʻa nau vēkeveke ke fakataha fakatahataha ʻo lotu ai kia Sihova pea ako fekauʻaki mo ia. (Ngā. 2:42) Ko e moʻoni, ʻokú ke fakatuʻotuʻa atu mo koe foki ke ke ʻalu ki he ngaahi fakatahá. Kae hangē pē ko e kotoa ʻo e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, te ke ʻiloʻi nai ʻoku faingataʻa ke maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá. Te ke fiemaʻu nai ke ngāue ʻi ha ngaahi houa lahi pe kuo lahi ʻa e ngaahi meʻa ke ke faí pe ʻokú ke ongoʻi helaʻia maʻu pē. Kae kehe, ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau ala lavá ke maʻu ʻetau ngaahi fakatahá? [1] ʻE lava fēfē ke tau fakalototoʻaʻi ʻetau kau ako Tohi Tapú mo e niʻihi kehé ke nau maʻu maʻu pē ʻetau ngaahi fakatahá? ʻI he kupu ko ení ʻe fakamatalaʻi ai ʻa e ʻuhinga ko hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ʻoku (1) lelei ia kiate kitautolu, (2) tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé, pea (3) fakahōifua ia kia Sihova. [2]

LELEI KIA KITAUTOLU ʻA E NGAAHI FAKATAHÁ

4. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakataha fakatahatahá ke tau ako ai fekauʻaki mo Sihová?

4 ʻOku akoʻi kitautolu ʻi he ngaahi fakatahá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻi he fakataha kotoa ke tau ako lahi ange fekauʻaki mo Sihova. Ko e fakatātaá, ko e lahi taha ʻo e ngaahi fakatahaʻangá kuo nau ako ki muí ni ʻa e tohi ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova ʻi he Ako Tohi Tapu ʻa e Fakatahaʻangá. Naʻe fēfē hoʻo ongoʻí ʻi he taimi naʻe lāulea ai ki he ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová mo e taimi naʻá ke fanongo ai ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa e fanga tokouá fekauʻaki mo iá? Ko e moʻoni, naʻe ʻai heni koe ke toe lahi ange ai hoʻo ʻofa kia Sihová. ʻI he ngaahi fakatahá, ʻoku tau toe ako lahi ange ai ʻa e Tohi Tapú ʻaki ʻa e tokanga lelei ki he ngaahi malangá mo e ngaahi fakahāhaá pea fanongo tokanga ki hono lau ʻo e Tohi Tapú. (Nehe. 8:8) Pea fakakaukau ki he ngaahi meʻa lahi ʻoku tau ʻilo ʻi he uike kotoa ʻi he taimi ʻoku tau teuteu ai ʻa e lau Tohi Tapú pea fanongo leva ki he meʻa kuo ako ʻe he niʻihi kehé mei aí.

5. Kuo anga-fēfē hono tokoniʻi koe ʻe he ngaahi fakatahá ke ke ngāueʻaki ʻa e meʻa kuó ke ako mei he Tohi Tapú pea fakaleleiʻi ai hoʻo founga ngāue fakamalangá?

5 Ko e ngaahi fakatahá ʻoku akoʻi ai kitautolu ke ngāueʻaki ʻi heʻetau moʻuí ʻa e meʻa ʻoku tau ako mei Tohi Tapú. (1 Tes. 4:9, 10) Ko e fakatātaá, kuó ke maʻu ha Ako Taua Leʻo ʻa ia naʻá ne ʻai koe ke ke loto ke fai ha meʻa lahi ange ʻi he ngāue ʻa Sihová, ke fakaleleiʻi hoʻo ngaahi lotú, pe ke fakamolemoleʻi ha tokoua pe tuofefine? Ko e fakataha kuo tau maʻu ʻi he lolotonga ʻo e uiké ʻe lava ke akoʻi ai kitautolu ki he founga ke malangaʻi ai ʻa e ongoongo leleí mo e founga ke tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau mahinoʻi ʻa e moʻoní mei he Tohi Tapú.​—Māt. 28:19, 20.

6. ʻOku anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi mo tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi fakatahá ke tau hanganaki mālohí?

6 ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻi he ngaahi fakatahá. ʻOku feinga ʻa e māmani ʻo Sētané ke fakavaivaiʻi ʻetau tuí mo ʻai kitautolu ke tau ongoʻi loto-mafasia mo loto-siʻi. Ka ʻoku hoko ʻetau ngaahi fakatahá ʻo fakalototoʻaʻi ai kitautolu mo ʻomai ʻa e mālohi ke hokohoko atu ʻetau tauhi kia Sihová. (Lau ʻa e Ngāue 15:30-32.) ʻOku tau faʻa lāulea ki he anga hono fakahoko moʻoni ʻa e ngaahi kikite ʻi he Tohi Tapú. ʻOku lava ke tokoniʻi heni kitautolu ke toe lahi ange ʻetau tuipau ʻe fakahoko moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihova ki he kahaʻú. ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻo ʻikai ʻi he taimi pē ʻoku nau fai ai ha ngaahi konga ka ʻi he taimi ʻoku nau toe fai ai ha ngaahi tali pea pehē ki hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻaki ʻenau hiva mei he lotó. (1 Kol. 14:26) Pea ʻi heʻetau talanoa mo kinautolu ki muʻa mo e hili ʻa e ngaahi fakatahá, ʻoku tau ongoʻi fakaivifoʻou koeʻuhí ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi kaumeʻa tokolahi ʻoku nau tokanga moʻoni kiate kitautolu.​—1 Kol. 16:17, 18.

7. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke tau maʻu ʻetau ngaahi fakatahá?

7 ʻI he ngaahi fakatahá, ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻOku ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e laumālie māʻoniʻoni ko ení ke tataki ʻa e ngaahi fakatahaʻangá. Ko hono moʻoní, naʻá ne tala mai kiate kitautolu ʻoku totonu ke tau “fanongo ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he laumālié ki he ngaahi fakatahaʻangá.” (Fkh. 2:7) ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālié ke tau talitekeʻi ʻa e fakatauelé pea ke malanga loto-toʻa. ʻE lava ke toe tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili lelei. Ko e ʻuhinga ia kuo pau ai ke tau fai ʻa e kotoa te tau malavá ke maʻu ʻetau ngaahi fakatahá pea maʻu ʻa e tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá.

ʻOKU TAU TOKONIʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ ʻI HE NGAAHI FAKATAHÁ

8. ʻI he sio mai hotau fanga tokouá kia kitautolu ʻi he ngaahi fakatahá pea fanongo ki heʻetau talí mo e hivá, ʻe anga-fēfē hono tokoni ai heni kinautolú? (Toe sio ki he puha “ʻOkú Ne Ongoʻi Lelei Ange Maʻu Pē ʻi he ʻOsi ʻa e Fakatahá.”)

8 ʻI he ngaahi fakatahá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e faingamālie ke fakahāhā ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu. Ko e tokolahi ʻi heʻetau fakatahaʻangá kuo nau kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa lahi. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Tuku ke tau fetokangaʻaki.” (Hep. 10:24, 25) ʻE lava ke fakahaaʻi ʻoku tau tokanga ki hotau fanga tokouá ʻaki ʻetau fakataha fakatahataha ke fefakalototoʻaʻaki ai. ʻI he taimi ʻoku tau ʻalu ai ki he ngaahi fakatahá, ʻoku tau fakahaaʻi ai ki hotau fanga tokouá ʻoku tau loto ke feohi mo talanoa mo kinautolu pea ʻoku tau mahuʻingaʻia ʻi he anga ʻenau ongoʻí. ʻOku tau toe fakalototoʻaʻi kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau fanongo ai ki heʻetau ngaahi talí mo e hiva mei hotau lotó.​—Kol. 3:16.

9, 10. (a) Fakamatalaʻi ʻa e anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi he Sione 10:16, ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke fakataha mo hotau fanga tokouá. (e) Kapau ʻoku tau maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá, ʻe lava fēfē ke tau tokoniʻi ha taha kuo fakafepakiʻi ʻe hono fāmilí?

9 ʻI he taimi ʻoku tau ʻalu ai ki he ngaahi fakatahá, ʻoku tau tokoni ai ki he fakatahaʻangá ke nau hanganaki vāofi. (Lau ʻa e Sione 10:16.) Naʻe fakahoa ʻe Sīsū ʻa ia tonu ki ha tauhi-sipi pea fakahoa hono kau muimuí ki ha tākanga. Fakakaukau ange ki hení: Kapau ʻoku ʻi he moʻungá ha sipi ʻe toko ua, sipi ʻe ua ʻi he teleʻá, pea sipi ʻe taha ʻi ha feituʻu kehe, ko ha tākanga ʻa e fanga sipi ʻe toko nima ko ení? ʻIkai, koeʻuhí ko ha tākanga ʻoku nau nofo fakataha pea muimui ʻi he tauhi-sipí. ʻI he founga meimei tatau, ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakamamaʻo mei hotau fanga tokouá ʻaki hono liʻaki ʻetau ngaahi fakatahá. ʻOku fiemaʻu ke tau fakataha fakatahataha ke tau hoko ko e konga pē ʻo e “tākanga ʻe taha” mo muimui ʻi he “tauhi-sipi pē ʻe taha.”

10 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi fakatahá ke tau hoko ai ʻo fāʻūtaha ʻi he tuʻunga ko ha fāmili anga-ʻofa. (Saame 133:1) Ko e niʻihi ʻi he fakatahaʻangá kuo talitekeʻi kinautolu ʻe honau ngaahi fāmili ofí, ʻo hangē ko ʻenau ongo mātuʻá pe ko honau fanga tokoua pe fanga tuofāfiné tonu. Ka naʻe talaʻofa ʻe Sīsū te nau maʻu ha fāmili ʻa ia te nau ʻofaʻi mo tokangaʻi kinautolu. (Mk. 10:29, 30) Kapau ʻokú ke maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá, ʻe lava ke ke hoko ai ko ha tamai, faʻē, tokoua pe tuofefine ki ha taha ʻi he fakatahaʻangá. ʻI heʻetau fakakaukau atu ki aí, ʻoku tau loto ke fai hotau lelei tahá ke maʻu ʻa e kotoa ʻo e ngaahi fakatahá.

TE TAU FAKAHŌIFUAʻI AI ʻA SIHOVA

11. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻi hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ke tau ʻoatu ai kia Sihova ʻa e meʻa ʻokú ne tuha mo iá?

11 ʻI he ngaahi fakatahá, ʻoku tau ʻoatu ai kia Sihova ʻa e meʻa ʻokú ne tuha mo iá. Koeʻuhí ko hotau Tokotaha-Fakatupú ia, ʻoku totonu ke tau fakamālō kiate ia, fakalāngilangiʻi mo fakahīkihikiʻi ia. (Lau ʻa e Fakahā 7:12.) ʻE lava ke tau fai eni ʻi he ngaahi fakatahá ʻi he taimi ʻoku tau lotu ai kia Sihová, hiva kiate ia pea talanoa fekauʻaki mo ia. He faingamālie fakaofo ē kuo tau maʻu ʻi he uike taki taha ke lotu ai kia Sihova!

12. ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova ʻi heʻetau talangofua ki heʻene fekau ke tau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá?

12 Naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova, pea ʻoku totonu ke tau talangofua kiate ia. Naʻá ne fekau mai ke tau hanganaki fakataha fakatahataha, tautefito ʻi heʻetau ofi ange ki he ngataʻangá. Ko ia, ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai ki heʻene fekaú, ʻoku hōifua ai ʻa Sihova. (1 Sio. 3:22) ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku tau loto moʻoni ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá pea ʻokú ne fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi feinga kotoa pē kuo tau fai ke maʻu iá.​—Hep. 6:10.

13, 14. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻunuʻunu ofi kia Sihova mo Sīsū ʻi he ngaahi fakatahá?

13 ʻI heʻetau ʻalu ki he ngaahi fakatahá, ʻoku tau fakahaaʻi ai kia Sihova ʻoku tau loto ke ʻunuʻunu ofi ange kiate ia mo hono ʻAló. ʻI he ngaahi fakatahá, ʻoku tau ako ai ʻa e Tohi Tapú pea ako ai meia Sihova ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí mo e founga ʻoku totonu ke tau moʻui aí. (ʻAi. 30:20, 21) Naʻa mo e niʻihi ko ia ʻoku nau haʻu ki he ngaahi fakatahá ka ʻoku ʻikai ke nau tauhi kia Sihová, ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku tataki kitautolu ʻe he ʻOtuá. (1 Kol. 14:23-25) ʻOku tataki ʻe Sihova ʻetau ngaahi fakatahá ʻaki hono laumālie māʻoniʻoní, pea ʻoku haʻu meiate ia ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau akó. Ko ia, ʻi he taimi ʻoku tau ʻalu ai ki he ngaahi fakatahá, ʻoku tau fanongo ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe Sihová, ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo ʻene ʻofa ʻiate kitautolú pea ʻunuʻunu ofi ange ai kiate ia.

14 Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e ʻUlu ʻo e fakatahaʻangá: “ʻIlonga ha feituʻu ʻoku fakatahataha fakataha ki ai ha toko ua pe toko tolu ʻi hoku hingoá, ʻoku ou ʻi ai ʻi honau lotolotongá.” (Māt. 18:20) ʻOku toe pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku ‘ʻaʻeva ʻa Sīsū ʻi he lotolotonga’ ʻo e ngaahi fakatahaʻangá. (Fkh. 1:20–2:1) ʻOku hā mahino ʻa e ʻiate kitautolu ʻa Sihova mo Sīsū pea ʻokú na fakaivimālohiʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi fakatahá. ʻOku anga-fēfē hoʻo fakakaukau ki he ongoʻi ʻa Sihova ʻi heʻene vakai hifo ki hoʻo fai ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke malavá, ke ke ʻunuʻunu ofi kiate ia mo hono ʻAlo?

15. ʻOku anga-fēfē ʻetau fakahaaʻi ki he ʻOtuá ʻoku tau loto ke talangofua kiate ia ʻi heʻetau ʻalu ki he ngaahi fakatahá?

15 ʻI heʻetau ʻalu ki he ngaahi fakatahá, ʻoku tau fakahaaʻi ai kia Sihova ʻoku tau loto ke talangofua kiate ia. ʻOku ʻikai ke fakamālohiʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau fai ʻa e meʻa ʻokú ne tala maí. (ʻAi. 43:23) Ko ia ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ke talangofua ki heʻene fekau ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá, ʻoku tau fakahaaʻi ai kiate ia ʻoku tau ʻofa kiate ia pea ʻoku tau tui ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke ne tala mai ʻa e meʻa ke tau faí. (Loma 6:17) Ko e fakatātaá, ko e hā te tau fai kapau ʻoku ʻamanekina mai ʻe hotau pule ngāué ke tau ngāue tōtōivi ʻo ʻikai malava ai ke tau maʻu maʻu pē ʻetau ngaahi fakatahá? Pe mahalo pē ʻoku tala mai ʻe he puleʻangá kapau ʻe fakataha ha niʻihi ke lotu kia Sihova, kuo pau ke ne totongi ha paʻanga, tuku pilīsone pe ko ha tautea mamafa ange. Pe ʻi he taimi ʻe niʻihi te tau saiʻia nai ke fai ha meʻa kehe kae ʻikai ko hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá. ʻI he tuʻunga taki taha ko ení, kuo pau ke tau fili ʻa e meʻa ke tau faí. (Ngā. 5:29) Ka ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau fili ai ke talangofua kia Sihová, ʻoku tau ʻai ia ke ne fiefia.​—Pal. 27:11.

HANGANAKI FAKATAHA MO HO FANGA TOKOUÁ

16, 17. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe mātuʻaki mahuʻinga ʻa e ngaahi fakatahá ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Tokoua George Gangas ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fakataha faka-Kalisitiane?

16 ʻI he hili ʻa e fakataha fakatahataha ʻi he Penitekosi ʻo e taʻu 33, naʻe fakataha maʻu pē ʻa e kau Kalisitiané ke nau lotu kia Sihova. Naʻa nau “hokohoko atu ʻenau līʻoa kinautolu ki he faiako ʻa e kau ʻapositoló, ki he fevahevaheʻakí.” (Ngā. 2:42) Pea naʻe ʻikai tuku ʻenau fakataha fakatahatahá naʻa mo e taimi naʻe fakatangaʻi ai kinautolu ʻe he puleʻanga Lomá mo e kau taki lotu Siú. Neongo naʻe ʻikai ke faingofua, naʻa nau fai ʻa e meʻa kotoa naʻa nau malavá ke kei hokohoko atu ʻenau fakataha fakatahatahá.

17 ʻI he ʻahó ni foki, ʻoku houngaʻia ʻaupito ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻi he ngaahi fakatahá pea ʻoku nau fiefia ʻi heʻenau maʻu iá. Naʻe pehē ʻe George Gangas, ʻa ia naʻe hoko ko ha mēmipa ʻo e Kulupu Pulé ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 22: “Kiate au, ko e fakataha mo e fanga tokouá ʻa e taha ʻo e meʻa fakafiefia taha ʻi heʻeku moʻuí pea ko ha matavai ia ʻo e fakalototoʻa. ʻOku ou saiʻia ke kau ʻi he ʻuluaki tokotaha ke aʻu ki he Fale Fakatahaʻangá pea mavahe fakamuimui mei ai ʻo ka malava. ʻOku ou fiefia loto ʻi he taimi ʻoku ou talanoa ai mo e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻeku ʻi honau haʻohaʻongá ʻoku ou lata ai fakataha mo hoku fāmilí, ʻi ha palataisi fakalaumālie.” Naʻá ne tānaki mai: “Ko ʻeku fakakaukaú mo ʻeku holi loto-moʻoní ke u maʻu ʻa e ngaahi fakatahá.”

18. ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fakatahá, pea ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke faí?

18 ʻOkú ke ongoʻi pehē ʻo fekauʻaki mo e lotu kia Sihová? Kapau ko ia, hokohoko atu hoʻo fai ʻa e meʻa kotoa te ke malavá ke ke ʻi ai fakataha mo ho fanga tokouá ʻi he ngaahi fakatahá, naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa aí. Fakahaaʻi kia Sihova ʻokú ke ongoʻi moʻoni ʻo hangē ko Tuʻi Tēvitá, ʻa ia naʻá ne pehē: “E Jihova, kuou ofa ki he nofoaga o ho fale.”​—Saame 26:8PM.

^ [1] (palakalafi 3) Ko hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe niʻihi ʻoku ʻikai malava ke nau ʻalu maʻu pē ki he ngaahi fakatahá koeʻuhi ʻoku ʻikai lava ke nau puleʻi ʻa e ngaahi tuʻungá. Ko e fakatātaá, ʻoku nau puke lahi nai. ʻOku lava ke nau fakapapauʻi ʻoku mahinoʻi ʻe Sihova honau tuʻungá pea ʻokú ne houngaʻia loloto ʻi he meʻa kotoa ʻoku nau fai ke lotu kiate ia. ʻOku lava ke tokoni ʻa e kau mātuʻá ki he faʻahinga ko ení ke nau fanongo ki he ngaahi fakatahá, mahalo ʻi hono tokoniʻi kinautolu ke fakahoko ʻa e ngaahi fakatahá ʻi he telefoní pe ko hono hiki ia kia kinautolu.

^ [2] (palakalafi 3) Sio ki he puha “Ngaahi ʻUhinga ke Maʻu Ai ʻa e Ngaahi Fakatahá.”