Skip to content

Skip to table of contents

“Tuku Muʻa ke Fakakakato ʻe he Kātakí ʻEne Ngāué”

“Tuku Muʻa ke Fakakakato ʻe he Kātakí ʻEne Ngāué”

“Tuku muʻa ke fakakakato ʻe he kātakí ʻene ngāué, koeʻuhi ke mou hoko ai ʻo kakato mo haohaoa ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē, ʻo ʻikai masiva ʻi ha meʻa.”​—SĒM. 1:4.

HIVA: 24, 7

1, 2. (a) Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he kātaki ʻa Kitione mo ʻene kau tangata ʻe toko 300? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.) (e) Fakatatau ki he Luke 21:19, ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e kātakí?

 FEINGA ke sioloto atu ki he faitau faingataʻa mo fakaongosia ʻi he vahaʻa ʻo e kau sōtia ʻIsilelí ʻa ia naʻe taki ʻe Fakamaau Kitioné mo honau ngaahi filí. Naʻe tuli mui atu ʻa Kitione mo ʻene kau tangatá ki he kau Mitianí mo ʻenau faʻahí ʻi he pō kotoa ko iá ʻi he kilomita nai ʻe 32 (maile ʻe 20)! ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e meʻa hono hokó: “Pea aʻu ʻa Kitione ki Sioatani ke aʻa atu, ʻa ia mo e toko tolungeau naʻe ō mo ia; kuo nau vaivai.” Ka naʻe teʻeki ai ke nau ikunaʻi ʻa e taú, pea naʻe pau ke nau kei tauʻi ʻa e kau sōtia ʻe toko 15,000. Ko e ngaahi fili ko ení naʻá ne lōmekina kinautolu ʻi ha ngaahi taʻu, ko ia ko e kau ʻIsilelí naʻe ʻikai lava ke tuku ʻenau faitaú. Kae kehe, naʻe hokohoko atu ʻa e tulimui ʻa Kitione mo ʻene kau tangatá ki honau filí pea naʻe faifai pē ʻo nau ikunaʻi kinautolu!​—Fkm. 7:22; 8:4, 10, 28.

2 ʻOku tau kau foki mo kitautolu ʻi ha faitau faingataʻa mo fakaongosia. Ko hotau ngaahi filí ʻoku kau ki ai ʻa Sētane mo hono māmaní, pea mo ʻetau taʻehaohaoá tonu. Ko e niʻihi ʻo kitautolu kuo faitau mo e ngaahi fili ko ení ʻi he ngaahi taʻu lahi. ʻI he tokoni ʻa Sihová, kuo lahi ʻa e ngaahi faitau kuo tau ikuna ai. Neongo ia, kuo teʻeki ai ke tau ikunaʻi kakato. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ongosia nai ʻi he faitaú. Pe ʻoku tau helaʻia nai ʻi he tatali ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení. Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū te tau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa, pehē ki ha ngaahi fakatanga kakaha lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí. Ka naʻá ne toe pehē, kapau te tau kātaki, te tau ikuna. (Lau ʻa e Luke 21:19.) Ko e hā ʻa e kātaki? Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke kātakí? Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻahinga kuo nau kātakí? Pea ʻe lava fēfē ke tau “tuku muʻa ke fakakakato ʻe he kātakí ʻene ngāué”?​—Sēm. 1:4.

KO E HĀ ʻA E KĀTAKI?

3. Ko e hā ʻa e kātaki?

3 ʻI he Tohi Tapú, ko e kātakí ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga lahi ange ia ʻi hano kātakiʻi pe matuʻuaki pē ha tuʻunga faingataʻa. ʻOku kau ki ai ʻa e anga ʻetau fakakaukaú mo e ongoʻi ʻo fekauʻaki mo hotau ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he kātakí ke hoko ʻo loto-toʻa, faitōnunga mo anga-kātaki. ʻOku pehē ʻe ha tohi maʻuʻanga fakamatala, ko e kātakí ko ha ʻulungaanga ia te ne tokoniʻi kitautolu ke mālohi ʻetau ʻamanakí, pea ke ʻoua te tau foʻi ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ʻahiʻahí. ʻOku tokoniʻi ai kitautolu ke tau hanganaki tuʻumaʻu mo taʻeueʻia naʻa mo e lolotonga ʻo e ngaahi ʻahiʻahi kakaha tahá. Pea ʻoku fakaʻatā ai kitautolu ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko iá pea tokangataha ki heʻetau taumuʻá kae ʻikai ki hotau ngaahi faingataʻá.

4. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ko e kātakí ʻoku ueʻi ia ʻe he ʻofá?

4 Ko e ʻofá ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau kātakí. (Lau ʻa e 1 Kolinitō 13:4, 7.) ʻI he ngaahi tafaʻaki fē? Ko e ʻofa kia Sihová ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau kātakiʻi ha meʻa pē ʻokú ne fakaʻatā mai. (Luke 22:41, 42) Ko e ʻofa ki hotau fanga tokouá ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke kātakiʻi ʻenau taʻehaohaoá. (1 Pita 4:8) Ko e ʻofa ki hotau hoa malí ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke kātakiʻi ʻa e ngaahi ‘mamahí,’ naʻa mo e ngaahi hoa mali fiefiá ʻoku nau hokosia ia pea ʻoku tokoni ʻa e kātakí ke fakaivimālohiʻi ʻetau nofo malí.​—1 Kol. 7:28.

KO E HĀ TE NE TOKONIʻI KOE KE KĀTAKÍ?

5. Ko e hā ko Sihova ai ʻa e tokotaha lelei taha ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātakí?

5 Kole kia Sihova ki ha mālohi. Ko Sihová ko e “ʻOtua ʻa ia ʻokú ne ʻomai ʻa e kātakí mo e fakafiemālié.” (Loma 15:5) Ko ia tokotaha pē ʻokú ne mahinoʻi kakato hotau ngaahi tuʻungá, ongoʻí mo hotau puipuituʻá. ʻI heʻene peheé, ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa tofu pē ʻoku tau fiemaʻú kae lava ke tau kātaki. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e holi ʻa e kakai ʻoku ʻapasia kiate ia ʻoku ne fakaai; pea ʻoku ongo kiate ia ʻenau kaila, ʻo ne fakamoʻui.” (Saame 145:19) Ka ʻoku anga-fēfē hono tali ʻe he ʻOtuá ʻetau lotu ki ha mālohi ke kātakí?

6. Hangē ko ia ʻoku talaʻofa ʻi he Tohi Tapú, ʻoku anga-fēfē ʻa e hanga ʻe Sihova ʻo “ʻai foki mo ha haoʻanga” maʻa kitautolu ʻi he fekauʻaki mo e ʻahiʻahí?

6 ʻI he taimi ʻoku tau kole ai kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātakí, ʻokú ne talaʻofa mai te ne “ʻai foki mo ha haoʻanga.” (Lau ʻa e 1 Kolinitō 10:13.) ʻI he founga fē ʻokú ne fai ai ení? ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻokú ne toʻo atu nai ʻa e ʻahiʻahí. Ka ʻi he taimi lahi tahá, te ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e mālohi ke tau hoko ai ʻo “kātaki kakato ʻi he faʻa-kātaki mo e fiefia.” (Kol. 1:11) Pea koeʻuhí ʻoku ʻiloʻi lelei ʻe Sihova ʻa e fakangatangata hotau tuʻunga fakaesinó, fakaʻatamaí mo fakaeongó, heʻikai ʻaupito ke ne fakaʻatā ha meʻa ke mātuʻaki faingataʻa kia kitautolu ʻo ʻikai malava ai ke tau kei faitōnunga.

7. Fakatātaaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e meʻakai fakalaumālié ke tau hoko ʻo kātakí.

7 Tuku ke fakaivimālohiʻi hoʻo tuí ʻaki ʻa e meʻakai fakalaumālié. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e meʻakai fakalaumālié? Ke fakatātaaʻi: Ke kaka ha tokotaha ʻi he Moʻunga ʻEvalesí, ʻoku fiemaʻu ki he tokotaha ko iá ha ʻiuniti ʻe 6,000 nai ʻo e ivi fakameʻatokoní ʻi he ʻaho taki taha. ʻOku fuʻu lahi ʻaupito ia ʻi he ʻavalisi ʻoku fiemaʻu ki ha taha. Ke kātaki pea aʻusia ʻe he tokotaha kaka moʻungá ʻene taumuʻá, kuo pau ke ne kai ki he lahi tahá ʻa e meʻakai fakatupu iví. ʻI he founga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu kia kitautolu ʻa e meʻakai fakalaumālie hulu fau ke tau hoko ai ʻo kātaki pea ke aʻusia ʻetau taumuʻá. Kuo pau ke tau fakapapauʻi ke fakamoleki ha taimi ke ako fakafoʻituitui ai, mo maʻu ʻetau ngaahi fakatahá. Ko e ngaahi ngāue ko ení te ne ʻomi ai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu kiate kitautolú ke tauhi maʻu ʻetau tuí ke mālohi.​—Sione 6:27.

8, 9. (a) Fakatatau ki he Siope 2:4, 5, ko e hā ʻoku kau ki ai ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ʻahiʻahí? (e) ʻI hoʻo fehangahangai mo e ʻahiʻahí, ko e hā ʻa e talanoa fakatātā te ke sioloto atu nai ki aí?

8 Manatuʻi hoʻo mateaki ki he ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku tau hokosia ai ʻa e ʻahiʻahí, ʻoku ʻi ai ha meʻa lahi ange ʻoku kau ki ai ʻi heʻetau faingataʻaʻiá pē. ʻOku hoko ai ʻo ʻahiʻahiʻi ʻetau mateaki ki he ʻOtuá. Ko e anga ʻo ʻetau fakafeangai ki ha ʻahiʻahi, ʻoku fakahaaʻi ai pe ʻoku tau vakai kia Sihova ko e Pule moʻoni ia ʻo e ʻunivēsí. Anga-fēfē? Ko Sētane ʻa e fili ʻo e ʻOtuá ʻokú ne fakafepakiʻi ʻene pulé, ʻi heʻene laukovi kia Sihova ʻo pehē ʻoku tauhi pē ʻa e tangatá ki he ʻOtuá ʻi ha ngaahi ʻuhinga siokita. Naʻe pehē ʻe Sētane: “ʻE ʻatu ʻe ha tangata ʻene meʻa kotoa telia ʻene moʻui.” Naʻe lea leva ʻe Sētane ʻo fekauʻaki mo Siope: “Ka ko eni, ala atu muʻa ki hono kili mo hono kakano, pea talaatu te ne matuʻaki tafuli meiate koe.” (Siope 2:4, 5) Kuo liliu ʻa Sētane ʻi he talu ʻene fai ʻa e tukuakiʻi ko ení? ʻIkai ʻaupito! ʻI he ngaahi taʻu ki mui ai, ʻi he taimi naʻe lī hifo ai ʻa Sētane mei hēvaní, naʻá ne kei tukuakiʻi maʻu pē ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. (Fkh. 12:10) ʻI he ʻahó ni, ʻoku kei taukaveʻi ʻe Sētane ʻoku lotu pē ʻa e tangatá ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻuhinga siokita. ʻOkú ne fiefia ke sio mai ʻoku tau talitekeʻi ʻa e totonu ko ia ʻa e ʻOtuá ke pule maí mo taʻofi ʻetau tauhi kiate Iá.

9 ʻI he taimi ʻokú ke faingataʻaʻia ai lolotonga ha ʻahiʻahi, feinga ke sioloto atu ki he talanoa fakatātā ko ení. Ko Sētane mo e kau tēmenioó ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. ʻOku nau siofi koe pe ko e hā hoʻo meʻa ʻe faí mo nau taukaveʻi te ke foʻi. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko Sihova, hotau Tuʻí ʻa Sīsū Kalaisi, ko e kau pani ko ia kuo nau toetuʻú mo e laui  mano ʻo e kau ʻāngeló. ʻOku nau toe sio mai ki hoʻo ngaahi feingá ka ʻoku nau fakalototoʻaʻi mai koe! ʻOku nau fiefia ʻi he ʻiloʻi te ke malava ke kātaki mo kei faitōnunga ai pē kia Sihova. Pea ʻokú ke fanongo leva ki he lea mai ʻa Sihova kiate koé: “E hoku foha, ke ke boto koe, bea ke fakafiefiaʻi hoku loto, koeuhi keu faa tali ia aia oku manuki kiate au.”​—Pal. 27:11PM.

10. ʻE lava fēfē ke ke faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻi he tokangataha ki he pale ʻo e kātakí?

10 Tokangataha ki he palé. Sioloto atu ʻokú ke fononga ki ha feituʻu. ʻI he fonongaʻanga ko ení kuo pau ke ke fou atu ʻi ha foʻi hala ʻoku fakapoʻulituʻu. ʻI hoʻo sio takai holó, ʻoku fakapoʻuli. Ka ʻokú ke ʻiloʻi kapau te ke fononga ai pē ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e foʻi hala ko iá, te ke toe sio ai ki he māmá. ʻOku lava ke hangē ʻa e moʻuí ko e fononga ko iá. Kuo pau nai ke ke fou ʻi ha ngaahi taimi faingataʻa ʻaupito, pea te ke ongoʻi taulōfuʻu nai ʻi hoʻo ngaahi palopalemá. Naʻa mo Sīsū naʻe lava ke ne ongoʻi pehē. ʻI he taimi naʻe tutuki ai ʻi he ʻakau fakamamahí, naʻe fakamaaʻi ai ia fakataha mo e langa lahi. Kuo pau pē naʻe hoko eni ko e taimi faingataʻa taha ki heʻene moʻuí! Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke kātakí? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻá ne sio ki he “fiefia ko ia naʻe fokotuʻu ʻi muʻa ʻiate iá.” (Hep. 12:2, 3) Naʻe tokangataha ʻa Sīsū ki he pale ʻo ʻene kātakí, ka ko e mahuʻinga tahá ko ʻene kau ʻi hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá pea poupouʻi ʻene totonu ko ia ke pulé. Naʻá ne ʻiloʻi ko e ʻahiʻahí ʻoku fakataimi pē pea te ne maʻu ʻa e pale taʻengata ʻi hēvani. ʻI he ʻahó ni, ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻokú ke fehangahangai mo iá ʻe hoko nai ʻo taulōfuʻu mo fakamamahi, kae manatuʻi ʻoku fakataimi pē ia.

“FAʻAHINGA KUO NAU KĀTAKÍ”

11. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakakaukau ki he ngaahi hokosia ʻa e “faʻahinga kuo nau kātakí”?

11 ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau kātaki pē ʻiate kitautolu. Ke fakalototoʻaʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi meia Sētané, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Mou tuʻu ʻo fakafepakiʻi ia, tuʻu maʻu ʻi he tuí, ʻi hono ʻiloʻi ko e ngaahi faʻahinga faingataʻaʻia tatau pē ʻoku kātekina ʻe he haʻohaʻonga kotoa ʻo homou fanga tokouá ʻi he māmaní.” (1 Pita 5:9) Ko e ngaahi hokosia ʻa e “faʻahinga kuo nau kātakí” ʻoku akoʻi mai ai ʻa e founga ke kei faitōnunga ai pē, ʻi hono fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻe lava ke tau lavameʻa, pea ʻoku fakamanatu mai ai ko ʻetau mateakí ʻe fakapaleʻi. (Sēm. 5:11) Tau lāulea angé ki ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻe niʻihi. [1]

12. Ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ongo selupimi naʻe fakanofo ʻi ʻĪtení?

12 Ko e Selupimí ko e kau ʻāngelo ia ʻoku nau maʻu ha tuʻunga māʻolunga. Hili ʻa e faiangahala ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻe ʻoange ʻe Sihova ki ha kau selupimi ʻe niʻihi ha ngāue ʻi he māmaní. Naʻe kehe ʻaupito ia mei heʻenau ngāue ʻi hēvaní. Ko ʻenau faʻifaʻitakiʻangá ʻe lava ke akoʻi mai ai ʻa e founga ke kātaki ai ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha vāhenga-ngāue faingataʻa. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻe hanga ʻe Sihova ʻo “fakanofo ʻi hahake ʻi he ngouetapu ʻi Iteni, ʻa e Selupimi, mo ha heleta ulo naʻe tavilovilo, mo leʻohi ʻa e hala ki he ʻAkau ʻo e Moʻui.” [2] (Sēn. 3:24) ʻOku ʻikai ke fakahaaʻi mai ʻi he Tohi Tapú naʻe lāunga ʻa e ongo selupimí pe ongoʻi ʻokú na fuʻu mahuʻinga fau ki heʻena vāhenga-ngāue foʻoú. Naʻe ʻikai ke na pipikoʻia pe foʻi. ʻI hono kehé, naʻá na nofo pē ʻi heʻena vāhenga-ngāué kae ʻoua kuo lava, ngalingali ʻi he taimi ʻo e Lōmakí ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 1,600 ki mui ai!

13. Naʻe anga-fēfē ʻa e malava ʻa Siope ke ne kātakiʻi ʻa hono ngaahi ʻahiʻahí?

13 Ko e tangata faitōnunga ko Siopé. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻokú ke loto-mamahi nai koeʻuhí naʻe leaʻaki ʻe ha kaumeʻa pe mēmipa ʻi he fāmilí ha meʻa naʻe fakalotosiʻi. Pe mahalo pē ʻokú ke puke lahi pe faingataʻaʻia koeʻuhí ko e mate ha taha naʻá ke ʻofa ai. Kae kehe, tatau ai pē pe ko e hā ʻoku hokó ʻe lava ke ke maʻu ʻa e fakafiemālie mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siopé. (Siope 1:18, 19; 2:7, 9; 19:1-3) Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe Siope ʻa e ʻuhinga naʻá ne hokosia fakafokifā ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, ka naʻe ʻikai ʻaupito ke ne foʻi. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke ne kātakí? Ko e ʻuluaki meʻá, naʻá ne ʻofa kia Sihova pea manavahē ke taʻefakahōifuaʻi ia. (Siope 1:1) Naʻe loto ʻa Siope ke ne fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi leleí pea ʻi he ngaahi taimi koví. Tānaki atu ki ai, naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Siope ke ne ʻiloʻi Hono mālohí ʻaki ʻene fakahaaʻi ange kia Siope ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fakaofo naʻá Ne fakatupú. Naʻe hoko eni ke ne toe fakatuipauʻi ange ai ʻa Siope, ʻe hanga ʻe Sihova ʻo fakangata hono ngaahi ʻahiʻahí ʻi he taimi totonu. (Siope 42:1, 2) Pea ko e meʻa ia naʻe hokó. “Pea fakafoki ʻe he ʻEiki ʻa e popula ʻa Siope ʻi heʻene hufia hono ngaahi kaumeʻa; pea naʻe foaki ʻe he ʻEiki kia Siope, ʻo liunga ua ʻi he meʻa naʻa ne fua maʻu.” Naʻe moʻui ʻa Siope “kuo motuʻa mo aʻuaʻu.”​—Siope 42:10, 17.

14. Fakatatau ki he 2 Kolinitō 1:6, naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e kātaki ʻa Paulá ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé?

14 Ko e ʻapositolo ko Paulá. ʻOkú ke hokosia ha fakafepaki fakamamahi pe fakatangá? Ko ha mātuʻa koe ʻi ha fakatahaʻanga pe ʻovasia sēketi ʻa ia ʻokú ke ongoʻi taulōfuʻu koeʻuhí ko e lahi ho ngaahi fatongiá? Kapau ko ia, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paulá. Naʻe hokosia ʻe Paula ha fakatanga anga-fakamamahi, pea naʻá ne hohaʻa maʻu pē ki he fanga tokoua ʻi he ngaahi fakatahaʻangá. (2 Kol. 11:23-29) Ka naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Paula, pea naʻe hoko ʻene faʻifaʻitakiʻangá ke ne fakaivimālohiʻi ai ʻa e niʻihi kehé. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 1:6.) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko hoʻo kātakí ʻe lava ke ne fakalototoʻaʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau kātaki.

ʻE “FAKAKAKATO ʻE HE KĀTAKÍ ʻENE NGĀUÉ” ʻIATE KOE?

15, 16. (a) Ko e hā ʻa e “ngāue” kuo pau ke fakakakato ʻe he kātakí? (e) ʻOmai ha ngaahi fakatātā ʻo e founga ʻe lava ke tau “tuku muʻa ke fakakakato ʻe he kātakí ʻene ngāué.”

15 Naʻe fakamānavaʻi ʻa e ākonga ko Sēmisí ke ne tohi: “Tuku muʻa ke fakakakato ʻe he kātakí ʻene ngāué, koeʻuhi ke mou hoko ai ʻo kakato mo haohaoa ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē, ʻo ʻikai masiva ʻi ha meʻa.” (Sēm. 1:4) ʻE lava fēfē ke fakakakato ʻe he kātakí ʻene “ngāué” ʻiate kitautolu? ʻI he taimi ʻoku tau hokosia ai ha ʻahiʻahi, te tau fakatokangaʻi nai ʻoku fiemaʻu ke tau toe anga-kātaki, houngaʻia pe anga-ʻofa ange. ʻI heʻetau kātakiʻi ʻa e ʻahiʻahí, te tau ako ai ke fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ení ke toe lahi ange, pea ʻi he founga ko iá ʻe toe lelei ange ai hotau ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiané.

ʻI heʻetau kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, ʻe toe kakato ange ai hotau ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiané (Sio ki he palakalafi 15, 16)

16 Koeʻuhí ko e lava ʻe he kātakí ʻo ʻai kitautolu ke tau hoko ko ha kau Kalisitiane lelei angé, heʻikai ai ke tau loto ke fakangata hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻaki hano maumauʻi ʻa e ngaahi lao ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, kapau ʻokú ke fāinga mo ha ngaahi fakakaukau taʻetāú, ʻoua te ke tō ʻi he fakatauele ko iá! Kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau halá. ʻOku fakafepakiʻi koe ʻe ha mēmipa ʻi ho fāmilí? ʻOua ʻe foʻi! Fakapapauʻi ke hokohoko atu hoʻo tauhi kia Sihová. Ko e olá, ʻe fakaivimālohiʻi ai hoʻo falala-pau kia Sihová. Manatuʻi: Ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau kātaki.​—Loma 5:3-5; Sēm. 1:12.

17, 18. (a) Fakatātaaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá. (e) ʻI heʻetau ofi ange ki he ngataʻangá, ko e hā ʻa e tuipau ʻoku tau maʻú?

17 Kuo pau ke tau kātaki, ʻo ʻikai ʻi ha vahaʻa taimi pē, ka ki he ngataʻangá. Sioloto atu ki ha vaka ʻoku ngoto. Ke hao moʻuí, kuo pau ke kakau kotoa ʻa e kau pāsesé ki he matāfanga. Ko e tokotaha ko ia ʻe foʻi ʻi he kamata mai ʻene kakaú te ne melemo. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e tokotaha ko ia ʻe foʻi ʻi he ki muʻa siʻi pē ke ne aʻu mai ki he matāfangá, te ne melemo mo ia. Kapau ʻoku tau loto ke moʻui ʻi he māmani foʻoú, ʻoku fiemaʻu ke tau hanganaki kātaki. ʻOfa ke tau maʻu ʻa e fakakaukau tatau mo ia naʻe maʻu ʻe he ʻapositolo ko Paulá, ʻi heʻene pehē: “ʻOku ʻikai te tau foʻi.”​—2 Kol. 4:1, 16.

18 Hangē ko Paulá, ʻoku tau tuipau kakato ʻe hanga ʻe Sihova ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻOku tau iku ai ʻo mātuʻaki ikuna fakafou ʻiate ia naʻá ne ʻofaʻi kitautolú. He ʻoku ou tuipau ʻoku ʻikai maʻu ʻe he maté pe moʻuí pe ko ha kau ʻāngelo pe ko ha ngaahi puleʻanga pe ko ha ngaahi meʻa ʻoku ʻi aí ni pe ko ha ngaahi meʻa ka hoko mai pe ko ha ngaahi mālohi pe ko ha māʻolunga pe loloto pe ko ha toe meʻa fakatupu ʻe taha, ʻa e malava ke ne fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsū ko hotau ʻEikí.” (Loma 8:37-39) Ko e moʻoni, ʻe ʻi ai ʻa e taimi te tau helaʻia ai. Kae tuku ke tau faʻifaʻitaki kia Kitione mo ʻene kau tangatá. Naʻa nau helaʻia, ka naʻe ʻikai ke nau foʻi. Naʻa nau hanganaki “tuli pe”!​—Fkm. 8:4.

^ [1] (palakalafi 11) Te ke toe maʻu foki ʻa e loto-toʻá ʻi hoʻo vakai ki he kātaki ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi onopōní. Ko e fakatātaá, ko e Yearbook ʻo e 1992, 1999, mo e 2008 ʻoku kau ai ʻa e ngaahi līpooti fakalototoʻa fekauʻaki mo hotau fanga tokoua ʻi ʻItiopea, Malauī mo Lūsia.

^ [2] (palakalafi 12) ʻOku ʻikai ke fakahaaʻi mai ʻi he Tohi Tapú pe ko e selupimi ʻe toko fiha naʻe vaheʻi ki he ngāue ko ení.