Skip to content

Skip to table of contents

Fa‘ifa‘itaki kia Sihova​—Ko ha ‘Otua ‘Okú Ne ‘Omai ‘a e Fakalototo‘a

Fa‘ifa‘itaki kia Sihova​—Ko ha ‘Otua ‘Okú Ne ‘Omai ‘a e Fakalototo‘a

“Ke fakafeta‘ia ‘a e ‘Otua . . . ‘okú ne fakalototo‘a‘i kitautolu ‘i he kotoa ‘o hotau ngaahi ‘ahi‘ahí.”​—2 KOL. 1:3, 4, fakamatala ‘i lalo.

HIVA: 23, 42

1. ‘I he angatu‘u ‘a ‘Ātama mo ‘Iví, na‘e anga-fēfē hono ‘omai ‘e Sihova ‘a e fakalototo‘a mo e ‘amanaki ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá?

KO Sihová ko ha ‘Otua ‘okú ne ‘omai ‘a e fakalototo‘a. Kuó ne fai eni talu pē mei he faiangahala ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá pea nau hoko ‘o ta‘ehaohaoá. Ko hono mo‘oní, ‘i he hili pē ‘a e angatu‘u ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi ki he ‘Otuá, na‘á Ne ‘omai ha kikite ‘a ia ‘i hono mahino‘í pē, ‘e ‘omai ai ‘a e fakalototo‘a mo e ‘amanaki ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘a ia ‘e fanau‘i ‘i he kaha‘ú. Ko e kikité ni ‘oku ‘i he Sēnesi 3:15 pea mo e tala‘ofa ko Sētane ko e Tēvoló mo e kotoa ‘o ‘ene ngaahi ngāue koví ‘e faka‘auha.​—1 Sio. 3:8; Fkh. 12:9.

FAKALOTOTO‘A‘I ‘E SIHOVA ‘ENE KAU SEVĀNITI HE KUOHILÍ

2. Na‘e anga-fēfē hono fakalototo‘a‘i ‘e Sihova ‘a Noá?

2 Fakakaukau atu ki hono fakalototo‘a‘i ‘e Sihova ‘ene sevāniti ko Noá. Ko e kakai na‘e mo‘ui lolotonga hono taimí na‘a nau anga-fakamālohi mo ‘ulungaanga ta‘etaau, pea ko Noa pē mo hono fāmilí na‘a nau lotu kia Sihová. Na‘e mei lava ke hoko ai ‘a Noa ‘o loto-si‘i. (Sēn. 6:4, 5, 11; Sute 6) Ka na‘e ‘oange ‘e Sihova kia Noa ‘a e loto-to‘a na‘á ne fiema‘u ke kei hokohoko atu ai ‘ene lotu kiate Ia mo fai ‘a e me‘a totonú. (Sēn. 6:9) Na‘e tala ‘e Sihova kia Noa te Ne faka‘auha ‘a e māmani fulikivanu ko iá, pea na‘á Ne fakamatala‘i ‘a e me‘a na‘e pau ke fai ‘e Noa koe‘uhi ke lava ‘o hao ai ‘a hono fāmilí. (Sēn. 6:13-18) Ko Sihová ko ha ‘Otua ia ‘o e fakalototo‘a kia Noa.

3. Na‘e anga-fēfē hono fakalototo‘a‘i ‘e Sihova ‘a Siosiuá? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

3 Ki mui ai, na‘e fakalototo‘a‘i ‘e Sihova ‘a ‘ene sevāniti ko Siosiuá, ‘a ia na‘e ‘i mu‘a ‘iate ia ha fu‘u ngāue kāfakafa. Na‘e pau ke ne taki ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá ki he Fonua ‘o e Tala‘ofá pea ikuna‘i ‘a e ngaahi kau tau mālohi ‘a e ngaahi pule‘anga na‘e nofo aí. Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sihova na‘e ma‘u ‘e Siosiua ‘a e ‘uhinga ke ilifia, ko ia na‘á Ne tala kia Mōsese: “Fakanofo ‘a Siosiua pea fakalototo‘a‘i ia mo fakaivimālohi‘i ia, koe‘uhí ko ia ‘a e tokotaha ‘a ia ‘e kolosi ‘o mu‘omu‘a ‘i he kakaí ni pea ko ia ‘a e tokotaha te ne ‘ai kinautolu ke nau ma‘u ‘a e fonua te ke sio ki aí.” (Teu. 3:28) Hili iá na‘e fakalototo‘a‘i ‘e Sihova tonu ‘a Siosiua, ‘i he‘ene pehē: “‘Ikai kuó u tu‘utu‘uni kiate koe? Ke ke loto-to‘a peá ke tu‘u mālohi. ‘Oua na‘á ke manavahē pe ilifia, he ko Sihova ko ho ‘Otuá ‘e ‘iate koe ‘i ha feitu‘u pē te ke ‘alu ki ai.” (Sios. 1:1, 9) ‘Okú ke pehē na‘e ‘ai ‘e he ngaahi leá ni ‘a Siosiua ke ne ongo‘i fēfē?

4, 5. (a) Na‘e anga-fēfē hono fakalototo‘a‘i ‘e Sihova ‘a hono kakaí ‘i he kuohilí? (e) Na‘e anga-fēfē hono fakalototo‘a‘i ‘e Sihova ‘a hono ‘Aló?

4 Na‘e toe fakalototo‘a‘i ‘e Sihova ‘a hono kakaí ‘i he tu‘unga ko ha kulupu. Ko e fakatātaá, na‘e ‘ilo‘i ‘e Sihova ‘e fiema‘u ‘e he kau Siú ha fakalototo‘a ‘i he‘enau nofo pōpula ‘i Pāpiloné, pea na‘á ne ‘oange kiate kinautolu ha kikite fakalototo‘a, ‘o pehē: “‘Oua ‘e ilifia, he ‘oku ou kau mo koe. ‘Oua ‘e loto-mo‘ua, he ko au ‘a ho ‘Otuá. Te u fakaivimālohi‘i koe, ‘io, te u tokoni‘i koe, te u piki ma‘u kiate koe ‘aki ‘a hoku nima to‘omata‘u ‘o e mā‘oni‘oní.” (‘Ai. 41:10) Ki mui ai, na‘e fakalototo‘a‘i ‘e Sihova ‘a e mu‘aki kau Kalisitiané, pea ‘okú ne fakalototo‘a‘i kitautolu ‘i he founga tatau.​—Lau ‘a e 2 Kolinitō 1:3, 4.

5 Na‘e toe ‘oange ‘e Sihova ha fakalototo‘a ki hono ‘Aló. Hili ‘a e papitaiso ‘a Sīsuú, na‘á ne fanongo ki ha le‘o mei he langí ‘oku pehē mai: “Ko hoku ‘Aló eni, ‘a e ‘ofeiná, ‘a ia kuó u hōifua aí.” (Māt. 3:17) ‘E lava ke ke sioloto atu ki he fakalototo‘a lahi ‘a e ngaahi leá ni kia Sīsū lolotonga ‘ene ngāue fakafaifekau ‘i he māmaní?

FAKALOTOTO‘A‘I ‘E SĪSŪ ‘A E NI‘IHI KEHÉ

6. ‘E lava fēfē ke fakalototo‘a‘i kitautolu ‘e he talanoa fakatātā ‘a Sīsū ki he ngaahi talēnití?

6 Na‘e fa‘ifa‘itaki ‘a Sīsū ki he‘ene Tamaí ‘aki ‘ene fakalototo‘a‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau faitōnunga. Na‘á ne fai pehē ‘i he talanoa fakatātā ki he ngaahi talēnití, ‘a ia na‘á ne pehē ai na‘e tala ‘e he ‘eikí ki he tamaio‘eiki faitōnunga taki taha: “Mālō e ngāue, tamaio‘eiki lelei mo faitōnunga! Na‘á ke faitōnunga ‘i ha ngaahi me‘a si‘i. Te u fakanofo koe ke ke tokanga‘i ha ngaahi me‘a lahi. Hū koe ki he fiefia‘anga ‘a ho ‘eikí.” (Māt. 25:21, 23) Na‘e fakalototo‘a‘i ‘e he ngaahi leá ni ‘a ‘ene kau ākongá ke nau hanganaki tauhi faitōnunga kia Sihova!

7. Na‘e anga-fēfē hono fakalototo‘a‘i ‘e Sīsū ‘a ‘ene kau ‘apositoló, tautefito kia Pita?

7 Neongo na‘e fa‘a fakafekiki ‘a e kau ‘apositoló pe ko hai na‘e lahi tahá, na‘e anga-kātaki ma‘u pē ‘a Sīsū kiate kinautolu. Na‘á ne fakalototo‘a‘i kinautolu ke nau anga-fakatōkilalo pea ke nau tauhi ki he ni‘ihi kehé, kae ‘ikai fiema‘u ke tauhi kinautolu ‘e he ni‘ihi kehé. (Luke 22:24-26) Na‘e fai ‘e Pita ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ha ngaahi fehālaaki peá ne fakalotomamahi‘i ‘a Sīsū. (Māt. 16:21-23; 26:31-35, 75) Ka na‘e ‘ikai ‘aupito ke si‘aki ‘e Sīsū ‘a Pita. ‘I hono kehé, na‘á ne fakalototo‘a‘i ‘a Pita pea a‘u ‘o ne ‘oange kiate ia ha ngāue ko hono fakaivimālohi‘i ‘a e ni‘ihi kehé.​—Sione 21:16.

FAKALOTOTO‘A ‘I HE KUONGA MU‘Á

8. Na‘e anga-fēfē hono fakalototo‘a‘i ‘e Hesekaia ‘a e kau ‘eikitaú mo e kakai ‘o Siutá?

8 Na‘a mo e ki mu‘a ke nau ma‘u ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sīsuú ke muimui ki aí, na‘e ‘ilo‘i ‘e he kau sevāniti ‘a Sihová na‘e fiema‘u ke nau fakalototo‘a‘i ‘a e ni‘ihi kehé. Fakakaukau atu kia Hesekaia. ‘I he teu ke ‘ohofi ‘e he kau ‘Asīliá ‘a Selusalemá, na‘á ne fakatahataha‘i mai ‘a e kau ‘eikitaú mo e kakaí ke fakalototo‘a‘i kinautolu pea ‘na‘e fakaivimālohi‘i kinautolu ‘e he‘ene ngaahi leá.’​—Lau ‘a e 2 Kalonikali 32:6-8.

9. Ko e hā ‘e lava ke tau ako meia Siope fekau‘aki mo hono fai ‘a e fakalototo‘á?

9 ‘E toe lava foki ke tau ako fekau‘aki mo hono fai ‘a e fakalototo‘á meia Siope. Neongo na‘á ne fiema‘u tonu ha fakalototo‘a, na‘á ne ako‘i ‘a e ni‘ihi kehé ki he founga ke hoko ai ‘o fakalototo‘a. Na‘e tala ‘e Siope ki he kau tangata na‘a nau omi ke fakafiemālie kiate iá kapau te ne feinga ke fakafiemālie‘i kinautolu, te ne lea‘aki ha ngaahi me‘a ke fakaivimālohi‘i kinautolu pea ‘ai ke nau ongo‘i lelei ange, ‘o ‘ikai ko e ngaahi me‘a te ne ‘ai kinautolu ke nau mamahi. (Siope 16:1-5) Ka na‘e faifai pē ‘o ma‘u ‘e Siope ha fakalototo‘a meia ‘Ilaiū pea meia Sihova tonu.​—Siope 33:24, 25; 36:1, 11; 42:7, 10.

10, 11. (a) Ko e hā na‘e fiema‘u ai ‘e he ‘ofefine ‘o Sēfitá ha fakalototo‘á? (e) Ko hai ‘e lava ke tau fakalototo‘a‘i he ‘aho ní?

10 Na‘e fiema‘u foki ‘e he ‘ofefine ‘o Sēfitá ha fakalototo‘a. Ko ‘ene tamaí, ‘a e fakamaau ko Sēfitá, na‘e teu ke ne tau mo e kau ‘Āmoní. Na‘á ne palōmesi kapau ‘e tokoni‘i ia ‘e Sihova ke ne ikuna ‘i he taú, ko e ‘uluaki tokotaha ‘e fakafetaulaki kiate ia ‘i he‘ene foki ki ‘apí te ne ‘alu ‘o tauhi kia Sihova ‘i he tāpanekalé. Na‘e ikuna ‘a ‘Isileli ‘i he taú, pea ko e ‘uluaki tokotaha na‘e ha‘u ke fakafetaulaki kia Sēfitá ko hono ‘ofefiné, ‘a ia na‘e toko taha pē. Na‘e loto-mamahi ‘a Sēfita. Ka na‘á ne fai ki he‘ene palōmesí pea fekau‘i ‘a hono ‘ofefiné ke ne ngāue ‘i he tāpanekalé ‘i he toenga ‘o ‘ene mo‘uí.​—Fkm. 11:30-35.

11 Neongo na‘e faingata‘a ‘a e me‘á ni kia Sēfita, ‘oku pau pē na‘e toe faingata‘a ange ia ki hono ‘ofefiné. Kae kehe, na‘á ne loto-lelei ke ne fai ‘a e me‘a na‘e palōmesi ki ai ‘a ‘ene tamaí. (Fkm. 11:36, 37) Na‘e ‘uhinga ení he‘ikai ‘aupito ke ne mali pe ma‘u fānau. ‘E ngata ‘a e laine fakafāmilí. Na‘á ne fiema‘u ha fakafiemālie mo e fakalototo‘a lahi. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Na‘e hoko ia ko ha tō‘onga ‘i ‘Isileli: ‘I he ta‘u ki he ta‘u, na‘e ‘alu ai ‘a e kau finemui ‘o ‘Isilelí ke fai ha fakaongoongolelei ki he ‘ofefine ‘o Sēfita ko e tangata Kiliatí ‘i he ‘aho ‘e fā he ta‘u.” (Fkm. 11:39, 40) ‘Oku ‘ai ‘e he ‘ofefine ‘o Sēfitá ke tau fakakaukau atu ki he kau Kalisitiane ‘i he ‘ahó ni ‘oku nau nofo ta‘emali ai pē koe‘uhi ke nau lava ‘o fai ‘a e me‘a lahi ange ma‘a Sihova. ‘E lava ke tau fakaongoongolelei‘i mo fakalototo‘a‘i kinautolu?​—1 Kol. 7:32-35.

FAKALOTOTO‘A‘I ‘E HE KAU ‘APOSITOLÓ HONAU FANGA TOKOUÁ

12, 13. Na‘e anga-fēfē hono hanga ‘e Pita ‘o ‘fakaivimālohi‘i hono fanga tokouá’?

12 ‘I he pō ki mu‘a ke pekia ‘a Sīsuú, na‘á ne tala ki he ‘apositolo ko Pitá: “‘E Saimone, ‘e Saimone, vakai, kuo kouna ‘e Sētane ke sivi ‘a kimoutolu hono kotoa ‘o hangē ha uité. Ka kuó u fai ha hū tōtōaki ma‘au ke ‘oua na‘a ‘osi ho‘o tuí; pea ko koe, ‘i ho‘o fokí mai pē, fakaivimālohi‘i ho fanga tokouá.”​—Luke 22:31, 32.

Ko e tohi ‘a e kau ‘apositoló na‘á ne fakalototo‘a‘i ‘a e kau Kalisitiane ‘i he ‘uluaki senitulí, pea ‘oku nau kei fakalototo‘a‘i pē kitautolu ‘i he ‘aho ní (Sio ki he palakalafi 12-17)

13 Ko Pita ‘a e taha ‘o e fa‘ahinga na‘a nau takimu‘a ‘i he mu‘aki fakataha‘anga Kalisitiané. (Kal. 2:9) Na‘á ne fakalototo‘a‘i ‘a e fanga tokouá ‘aki ‘ene ngaahi ngāue loto-to‘a ‘i he taimi ‘o e Penitekosí pea mo e hili iá. Hili ‘ene ngāue ‘i he ngaahi ta‘u lahi, na‘á ne tohi ki he fanga tokouá: “Kuó u tohi atu ai kiate kimoutolu ‘i ha ngaahi fo‘i lea si‘i pē koe‘uhí ke fakalototo‘a‘i kimoutolu pea ke ‘oatu ha fakamo‘oni fakamātoato ko e ‘ofa ma‘ata‘atā mo‘oni eni ‘a e ‘Otuá. Tu‘u ma‘u ai.” (1 Pita 5:12) Na‘e fakalototo‘a‘i ‘e he ngaahi tohi ‘a Pitá ‘a e kau Kalisitiane ‘i hono taimí. Pea ‘oku nau kei fakalototo‘a‘i pē kitautolu ‘i he ‘ahó ni ‘i he‘etau tatali ke fakahoko kakato ‘a e ngaahi tala‘ofa ‘a Sihová.​—2 Pita 3:13.

14, 15. ‘Oku anga-fēfē hono fakalototo‘a‘i kitautolu ‘e he ngaahi tohi ‘i he Tohi Tapú na‘e hiki ‘e he ‘apositolo ko Sioné?

14 Ko e ‘apositolo ko Sioné ko ha toe tokotaha foki ia na‘e takimu‘a ‘i he mu‘aki fakataha‘anga Kalisitiané. Na‘á ne hiki ha fakamatala Kōsipeli fakalotomāfana fekau‘aki mo e ngāue fakafaifekau ‘a Sīsuú. Ko e tohi ko eni ‘i he Tohi Tapú kuó ne fakalototo‘a‘i ‘a e kau Kalisitiané ‘i he ta‘u ‘e lauingeau pea ‘oku hokohoko atu ‘ene fakalototo‘a‘i kitautolu he ‘aho ní. Ko e fakatātaá, ko e fakamatala pē ‘a Sioné ‘oku tau lau ai ‘a e lea ‘a Sīsū ‘o pehē ko e ‘ofá ‘a e ‘ulungaanga ‘okú ne faka‘ilonga‘i ‘ene kau ākonga mo‘oní.​—Lau ‘a e Sione 13:34, 35.

15 Ko e tohi ‘e tolu na‘e hiki ‘e Sioné ‘oku toe ‘i ai ‘a e ngaahi mo‘oni mahu‘inga. ‘I he taimi ‘oku tau ongo‘i loto-si‘i ai koe‘uhi ko ‘etau ngaahi fehālaakí, ‘oku tau fiemālie ‘i hono lau ai ko e feilaulau huhu‘i ‘a Sīsuú ‘okú ne “fakama‘a kitautolu mei he ngaahi angahalá kotoa.” (1 Sio. 1:7) Pea kapau ‘oku tau hanganaki ongo‘i halaia, ‘e fakafiemālie‘i kitautolu ‘i he‘etau lau “‘oku lahi ange ‘a e ‘Otuá ‘i hotau lotó.” (1 Sio. 3:20) Ko Sione pē ‘a e tokotaha-tohi Tohi Tapu na‘á ne hiki “ko e ‘Otuá ko e ‘ofa.” (1 Sio. 4:8, 16) Ko ‘ene tohi hono uá mo hono tolú ‘oku fakaongoongolelei‘i ai ‘a e kau Kalisitiane ‘oku nau hanganaki “‘a‘eva . . . ‘i he mo‘oní.”​—2 Sio. 4; 3 Sio. 3, 4.

16, 17. Na‘e anga-fēfē hono fakalototo‘a‘i ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘a e mu‘aki kau Kalisitiané?

16 Ko e ‘apositolo ko Paulá ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘aupito ia ‘o e tokotaha na‘á ne fai ‘a e fakalototo‘a ki hono fanga tokouá. Taimi nounou mei he pekia ‘a Sīsuú, ko e tokolahi taha ‘o e kau ‘apositoló na‘a nau nofo ‘i Selusalema, ‘a e feitu‘u na‘e ‘i ai ‘a e kulupu pulé. (Ngā. 8:14; 15:2) Ko e kau Kalisitiane ‘i Siuteá na‘a nau malanga fekau‘aki mo Kalaisi ki he kakai na‘a nau ‘osi tui ki he ‘Otua pē ‘e taha. Ka na‘e fekau‘i ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ‘a Paula ke ne malanga ki he kau Kalisí, kau Lomá, mo e ni‘ihi kehe na‘a nau lotu ki he ngaahi ‘otua tokolahi.​—Kal. 2:7-9; 1 Tīm. 2:7.

17 Na‘e fononga ‘a Paula ‘i he feitu‘u ‘oku ui he taimí ni ko Toaké, pea pehē ki Kalisi pea mo ‘Ītali. Na‘á ne malanga ki he fa‘ahinga ‘ikai ko e kau Siu na‘e nofo ‘i he ngaahi feitu‘u ko iá, pea na‘á ne fokotu‘u ai ha ngaahi fakataha‘anga Kalisitiane. Na‘e ‘ikai ke faingofua ‘a e mo‘uí ki he kau Kalisitiane fo‘oú. Na‘e fakatanga‘i kinautolu ‘e honau kau tangata‘ifonuá tonu, ko ia na‘a nau fiema‘u ha fakalototo‘a. (1 Tes. 2:14) ‘I he ta‘u 50 nai, na‘e fai ai ‘e Paula ha tohi fakalototo‘a ki he fakataha‘anga fo‘ou ‘i Tesalonaiká. Na‘á ne pehē: “‘Oku mau fakamālō ma‘u pē ki he ‘Otuá ‘i he taimi ‘oku mau lave ai kiate kimoutolu kotoa ‘i he‘emau ngaahi lotú, he ‘oku hokohoko atu pē ‘emau manatu‘i ho‘omou ngāue faitōnungá, ho‘omou fakaongosia ‘ofá, pea mo ho‘omou kātaki.” (1 Tes. 1:2, 3) Na‘á ne kole foki ai kiate kinautolu ke nau fefakaivimālohi‘aki peá ne tohi: “Mou hanganaki fefakalototo‘a‘aki mo felangahake‘aki.”​—1 Tes. 5:11.

FAI ‘E HE KULUPU PULÉ ‘A E FAKALOTOTO‘A

18. Na‘e anga-fēfē hono fakalototo‘a‘i ‘e he kulupu pule ‘i he ‘uluaki senitulí ‘a Filipé?

18 ‘I he ‘uluaki senitulí, na‘e ngāue‘aki ai ‘e Sihova ‘a e kulupu pulé ke ne fakalototo‘a‘i ‘a e kau Kalisitiané kotoa, ‘o kau ai ‘a e fa‘ahinga na‘e takimu‘a ‘i he ngaahi fakataha‘angá. ‘I he malanga ‘a Filipe fekau‘aki mo Kalaisi ki he kau Samēliá, na‘e poupou kiate ia ‘a e kulupu pulé. Na‘a nau fekau‘i atu ‘a e toko ua ‘o honau kau mēmipá, ‘a Pita mo Sione, ke na lotu ma‘á e kau Kalisitiane fo‘oú ke nau ma‘u ‘a e laumālie mā‘oni‘oní. (Ngā. 8:5, 14-17) Ko Filipe mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fo‘ou ko iá na‘a nau mātu‘aki loto-to‘a ‘i he poupou na‘a nau ma‘u mei he kulupu pulé!

19. Na‘e fēfē ‘a e ongo‘i ‘a e mu‘aki kau Kalisitiané ‘i he‘enau lau ‘a e tohi mei he kulupu pulé?

19 Ki mui ai, na‘e fiema‘u ke fai ‘e he kulupu pulé ha fili mahu‘inga. Na‘e pau nai ke kamu ‘a e kau Kalisitiane ‘ikai ko e Siú ‘o hangē ko e kau Siú fakatatau ki he Lao ‘a Mōsesé? (Ngā. 15:1, 2) Hili ‘a e lotu ‘a e kulupu pulé ‘o kole ‘a e laumālie mā‘oni‘oní mo nau faka‘uhinga mei he Folofolá, na‘a nau fakapapau‘i ai na‘e ‘ikai kei fiema‘u ‘a e me‘á ni. Na‘a nau fai leva ha tohi ‘o fakamatala‘i ai ‘a e me‘a na‘a nau fakapapau‘í pea fekau‘i atu ha fanga tokoua ke nau ‘ave ia ki he ngaahi fakataha‘angá. ‘I hono lau ‘e he kau Kalisitiané ‘a e tohi ko ení, “na‘a nau fiefia ‘i he fakalototo‘a kuo faí.”​—Ngā. 15:27-32.

20. (a) ‘Oku anga-fēfē hono fakalototo‘a‘i ‘e he Kulupu Pule ‘i he ‘aho ní ‘a kitautolu kotoa? (e) Ko e hā ‘a e fehu‘i te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hono hokó?

20 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku fai ai ‘e he Kulupu Pule ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ha fakalototo‘a ki he kau ngāue Pētelí, ki he kau sevāniti taimi-kakato makehe ‘i he malangá, pea kiate kitautolu hono kotoa. ‘I he hangē ko e fanga tokoua ‘i he ‘uluaki senitulí, ‘oku tau fiefia ‘i he fakalototo‘a ‘oku faí! Pehē foki, ke fakalototo‘a‘i ‘a e fa‘ahinga kuo nau mavahe mei he mo‘oní ke nau foki maí, na‘e ‘omai ‘e he Kulupu Pulé ‘i he 2015 ‘a e polosiua Foki kia Sihova. Ka ko e fanga tokoua pē ‘oku nau takimu‘á ‘oku totonu ke nau fakalototo‘a‘i ‘a e ni‘ihi kehé, pe ‘oku totonu kiate kitautolu hono kotoa ke tau fai pehē? Te tau lāulea ki he fehu‘i ko ení ‘i he kupu hono hokó.