Skip to content

Skip to table of contents

Ke ‘Toe ‘Āsili Ange’ Ho‘omou Fefakalototo‘a‘akí

Ke ‘Toe ‘Āsili Ange’ Ho‘omou Fefakalototo‘a‘akí

“Tuku ke tau fetokanga‘aki . . . fefakalototo‘a‘aki, pea toe ‘āsili angé ‘i ho‘omou sio ko ia ki he fakaofiofi mai ‘a e ‘ahó.”​—HEP. 10:24, 25.

HIVA: 53, 20

1. Ko e hā na‘e faka‘ai‘ai ai ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘a e mu‘aki kau Kalisitiane Hepeluú ke ‘toe ‘āsili ange’ ‘enau fefakalototo‘a‘akí?

‘I HE ‘uluaki senitulí, na‘e fai ai ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘a e fale‘i ko ení ki he kau Kalisitiane Hepeluú: “Tuku ke tau fetokanga‘aki koe‘uhi ke faka‘ai‘ai ai kitautolu ki he ‘ofá mo e ngaahi ngāue leleí, ‘o ‘oua ‘e li‘aki ‘a ‘etau fakataha fakatahatahá, ‘o hangē ko ia ‘oku anga‘aki ‘e he ni‘ihi, kae fefakalototo‘a‘aki, pea toe ‘āsili angé ‘i ho‘omou sio ko ia ki he fakaofiofi mai ‘a e ‘ahó.” (Hep. 10:24, 25) ‘Oku pau pē na‘e fifili ‘a e fanga tokouá pe ko e hā na‘e tala ange ai ‘e Paula ke toe ‘āsili ange ‘enau fefakalototo‘a‘akí. Si‘i hifo ‘i he ta‘u ‘e nima ki mui ai, na‘e mahino lelei ai ‘a e ‘uhinga ‘e taha. ‘I he taimi ko iá, na‘a nau ‘ilo‘i na‘e ofi ‘a e ‘aho fakamaau ‘o Sihova ki Selusalemá. Na‘a nau ‘ilo‘i ‘oku fiema‘u ke nau hola mei he koló ‘o hangē ko ia na‘e tala ange ‘e Sīsū ke nau faí. (Luke 21:20-22; Ngā. 2:19, 20) Ko e ‘aho ko ia ‘o Sihová na‘e hoko ‘i he ta‘u 70 ‘i hono faka‘auha ‘e he kau Lomá ‘a Selusalemá.

2. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau toe fakakaukau lahi ange fekau‘aki mo e fefakalototo‘a‘akí ‘i he ‘aho ní?

2 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku tau ‘i ha tu‘unga meimei tatau. Ko e ‘aho “lahi mo fakamanavahē” ‘o Sihová ‘oku ofi. (Sioeli 2:11) Ko e ngaahi lea ‘a e palōfita ko Sēfanaiá ‘oku toe kaunga foki ia ki hotau taimí: “Ko e ‘aho lahi ‘o Sihová ‘oku ofi! ‘Oku ofi ia pea ‘oku tu‘unuku vave ‘aupito mai!” (Sēf. 1:14) ‘I he ‘uhinga ko ení, ‘oku totonu “ke tau fetokanga‘aki koe‘uhi ke faka‘ai‘ai ai kitautolu ki he ‘ofá mo e ngaahi ngāue leleí.” (Hep. 10:24) ‘Oku fiema‘u ke a‘u ‘o tau mahu‘inga‘ia lahi ange ‘i hotau fanga tokouá koe‘uhi ke lava ‘o tau fakalototo‘a‘i kinautolu ‘i he taimi te nau fiema‘u ai iá.

KO HAI ‘OKÚ NE FIEMA‘U ‘A E FAKALOTOTO‘Á?

3. Ko e hā na‘e lea‘aki ‘e he ‘apositolo ko Paulá fekau‘aki mo e fakalototo‘á? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

3 “Ko e hoha‘a ‘i he loto ‘o ha tangata ‘okú ne lōmekina ia, ka ko ha lea lelei ‘okú ne fakafiefia‘i ia.” (Pal. 12:25) Ko kitautolu hono kotoa ‘oku tau fiema‘u ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ha fakalototo‘a. Na‘e ‘ai ‘e Paula ke mahino na‘a mo e fa‘ahinga ‘oku fakafatongia‘aki ke nau fakalototo‘a‘i ‘a e ni‘ihi kehé ‘oku toe fiema‘u foki ke fakalototo‘a‘i kinautolu. Na‘á ne tohi ki hono fanga tokoua ‘i Lomá: “‘Oku ou faka‘amu ke u sio kiate kimoutolu, ke u ‘oatu ha me‘a‘ofa fakalaumālie kiate kimoutolu koe‘uhi ke ‘ai ai kimoutolu ke mou tu‘u mālohi; pe, ‘ikai ko ia pē, ka ke tau fefakalototo‘a‘aki fakafou ‘i he tui ‘a e tokotaha taki taha, fakatou‘osi ha‘amoutolú tui mo ha‘akú.” (Loma 1:11, 12) Ko ia na‘a mo e ‘apositolo ko Paulá na‘á ne fiema‘u ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘a e fakalototo‘a.​—Lau ‘a e Loma 15:30-32.

4, 5. Ko hai ‘e lava ke tau fakalototo‘a‘i he ‘aho ní, pea ko e hā hono ‘uhingá?

4 ‘I he ‘ahó ni, ‘e lava ke tau fakalototo‘a‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau ngāue taimi-kakato kia Sihová, hangē ko e kau tāimu‘a faitōnungá. Ko e tokolahi ‘o kinautolu kuo nau feilaulau‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘oku nau fiefia ai ‘i he mo‘uí koe‘uhi kae lava ‘o nau tāimu‘a. ‘Oku toe hoko foki eni ‘i he kau misinale, kau ngāue Pēteli, kau ‘ovasia sēketi mo honau uaifí, mo e fa‘ahinga ‘oku nau ngāue ‘i he ngaahi ‘ōfisi liliu-lea tu‘u mavahé. ‘Oku nau fai kotoa ha ngaahi feilaulau koe‘uhi ke fakamoleki ai ‘a e taimi lahi ange ‘i he ngāue kia Sihová. Ko ia ‘oku totonu ke tau fakalototo‘a‘i kinautolu. ‘Oku toe ‘i ai foki mo e tokolahi ‘oku nau faka‘amu na‘e kei lava pē ke nau ‘i he ngāue taimi-kakató ka ‘oku ‘ikai te nau kei malava. Ko kinautolu foki ‘oku nau hounga‘ia ‘i he taimi ‘oku nau ma‘u ai ‘a e fakalototo‘á.

5 Ko hai ha toe taha ‘oku taau mo e fakalototo‘á? ‘E lava ke tau fakalototo‘a‘i ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi kuo nau fili ke nofo ta‘emali ai pē koe‘uhí ‘oku nau loto ke talangofua kia Sihova ‘o nau mali “‘i he ‘Eikí pē.” (1 Kol. 7:39) ‘Oku loto-to‘a ‘a e ngaahi uaifí ‘i hono tala ange ‘e honau husepānití ‘oku nau ‘ofa ‘iate kinautolu pea hounga‘ia ‘i he me‘a kotoa ‘oku nau faí. (Pal. 31:28, 31) Ko e kau Kalisitiane ‘oku nau kātekina ‘a e fakatangá pe ko e puké ‘oku toe fiema‘u foki ke fakalototo‘a‘i kinautolu. (2 Tes. 1:3-5) ‘Oku fakafiemālie‘i ‘e Sihova mo Sīsū ‘a e fa‘ahinga faitōnunga kotoa ko ení.​—Lau ‘a e 2 Tesalonaika 2:16, 17.

‘E LAVA KE FAKALOTOTO‘A‘I KITAUTOLU ‘E HE KAU MĀTU‘Á

6. Ko e hā ‘oku tau ako fekau‘aki mo e fatongia ‘o e kau mātu‘á ‘i he ‘Aisea 32:1, 2?

6 Lau ‘a e ‘Aisea 32:1, 2‘Oku tau mo‘ui ‘i he ngaahi taimi faingata‘a pea ‘e lavangofua ke tau hoko ‘o loto-mamahi mo loto-si‘i. ‘Oku ngāue‘aki ‘e Sīsū Kalaisi ‘a hono fanga tokoua paní mo e “kau hou‘eiki” faitōnunga ‘i he fanga sipi kehé ke nau fakalototo‘a‘i kitautolu. Ko e kau mātu‘a ko eni ‘i he fakataha‘angá ‘oku ‘ikai ko e “kau pule” kinautolu ki he‘etau tuí, ka ko e “kaungāngāue” kinautolu ke tau fiefia ai. ‘Oku nau loto ke tokoni‘i kitautolu ke tau fiefia mo hanganaki faitōnunga.​—2 Kol. 1:24.

7, 8. ‘E lava fēfē ke fakalototo‘a‘i ‘e he kau mātu‘á ‘a e ni‘ihi kehé ‘i he me‘a ‘oku nau lea‘akí mo e me‘a ‘oku nau faí?

7 ‘E lava ke fa‘ifa‘itaki ‘a e kau mātu‘á ki he ‘apositolo ko Paulá, ‘a ia na‘á ne feinga ma‘u pē ke fakalototo‘a‘i ‘a hono fanga tokouá. Na‘á ne tohi ki he kau Kalisitiane ‘i Tesalonaika ‘a ia na‘e fakatanga‘í: “‘I hono ma‘u ‘a e manava‘ofa loloto kiate kimoutolú, na‘a mau fakapapau‘i ai ke ‘oatu kiate kimoutolu, ‘o ‘ikai ngata pē ‘i he ongoongo lelei ‘a e ‘Otuá kae toe pehē foki mo kimautolu tonu, koe‘uhí na‘a mou hoko ko e fa‘ahinga mātu‘aki ‘ofeina kiate kimautolu.”​—1 Tes. 2:8.

8 ‘E lava ke hoko ‘a e kau mātu‘á ‘o mātu‘aki fakalototo‘a ki he ni‘ihi kehé ‘i he me‘a ‘oku nau lea‘akí. Ka ‘oku fe‘unga ma‘u pē ia? Na‘e tala ‘e Paula ki he kau mātu‘a ‘i ‘Ēfesoó: “Kuo pau . . . ke mou tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku vaivaí pea kuo pau ke mou manatu‘i ‘a e ngaahi lea ‘a e ‘Eiki ko Sīsuú, ‘i he‘ene pehē ‘e ia tonu: ‘‘Oku ‘i ai ‘a e fiefia lahi ange ‘i he foaki atú ‘i he ma‘u maí.’” (Ngā. 20:35) Na‘e loto-lelei ‘a Paula ke “foaki atu [ia] ke ‘osi‘osingamālie” ma‘a hono fanga tokouá. Na‘á ne fakamo‘oni‘i ‘i he‘ene ngaahi ngāué na‘á ne loto-lelei ke fai ‘ene lelei tahá ma‘anautolu. (2 Kol. 12:15) ‘I ha founga meimei tatau, ‘oku totonu ke fakalototo‘a‘i mo fakafiemālie‘i ‘e he kau mātu‘á ‘a e ni‘ihi kehé ‘o ‘ikai ‘i he me‘a pē ‘oku nau lea‘akí kae pehē foki ki he me‘a ‘oku nau faí. ‘Oku fakahaa‘i heni ‘oku nau tokanga mo‘oni mai kiate kitautolu.​—1 Kol. 14:3.

9. ‘E lava fēfē ke fai ‘e he kau mātu‘á ‘a e akonakí ‘i ha founga fakalototo‘a?

9 Ke fakaivimālohi‘i ‘a e fanga tokouá, ‘oku fiema‘u ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ke fai ‘e he kau mātu‘á ‘a e akonaki. ‘E lava ke ako ‘a e kau mātu‘á mei he Tohi Tapú ke fai eni ‘i ha founga fakalototo‘a. Na‘e fokotu‘u ‘e Sīsū ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘aupito ‘i hono fai ‘a e akonakí ‘i he‘ene ‘oatu ‘a e ngaahi pōpoaki ki he ngaahi fakataha‘anga ‘i ‘Ēsia Mainá hili ‘ene pekiá mo e toetu‘ú. Na‘e ‘i ai ‘ene akonaki fefeka ki he ngaahi fakataha‘anga ‘i ‘Efesō, Peakamosi, mo Taiatailá. Ka ki mu‘a ke ne fai ‘a e akonakí, na‘á ne fakaongoongolelei‘i kinautolu ‘i he ngaahi me‘a lelei kotoa pē na‘a nau faí. (Fkh. 2:1-5, 12, 13, 18, 19) Na‘e tala ‘e Sīsū ki he fakataha‘anga ‘i Leotisiá: “Ko e fa‘ahinga kotoa ‘oku ou ‘ofa aí, ‘oku ou valoki‘i mo tautea‘i. Ko ia faivelenga pea fakatomala.” (Fkh. 3:19) ‘Oku feinga ‘etau kau mātu‘á ke fa‘ifa‘itaki kia Kalaisi ‘i he founga ‘o ‘enau fai ‘a e akonakí.

‘OKU ‘IKAI KO E KAU MĀTU‘Á PĒ ‘OKU FIEMA‘U KE NAU FAKALOTOTO‘A‘I ‘A E NI‘IHI KEHÉ

Ngaahi mātu‘a, ‘oku mou ako‘i ho‘omou fānaú ke nau fakalototo‘a‘i ‘a e ni‘ihi kehé? (Sio ki he palakalafi 10)

10. ‘E lava fēfē ke tau hoko kotoa ‘o fefakaivimālohi‘aki?

10 ‘Oku ‘ikai ko e kau mātu‘á pē ‘a e fa‘ahinga ‘oku fiema‘u ke nau fakalototo‘a‘i ‘a e ni‘ihi kehé. Na‘e faka‘ai‘ai ‘e Paula ‘a e kau Kalisitiane kotoa pē ke nau lea‘aki ‘a e me‘a “‘oku lelei ki he langa haké ‘o fakatatau ki he fiema‘ú, ke ‘oatu ai ‘a e me‘a ‘oku ‘aongá” ki he ni‘ihi kehé. (‘Ef. 4:29) Ko kitautolu taki taha ‘oku totonu ke tau lāu‘ilo fekau‘aki mo e me‘a ‘oku fiema‘u ‘e he ni‘ihi kehé koe‘uhi ke lava ‘o tau tokoni‘i kinautolu. Na‘e tohi ‘a Paula ki he kau Kalisitiane Hepeluú: “‘Ai ke mālohi ‘a e ngaahi nima ‘oku tāupé pea mo e ngaahi fo‘i tui ‘oku ngāvaivaí, pea hanganaki ‘ai ke hangatonu ‘a e ngaahi hala ki homou va‘é, koe‘uhi ke ‘oua na‘a fasi ‘a ia ‘oku heké kae hoko ‘o mo‘ui.” (Hep. 12:12, 13) Ko kitautolu kotoa ‘e lava ke tau fefakaivimālohi‘aki mo fefakalototo‘a‘aki ‘i he me‘a ‘oku tau lea‘akí, neongo kapau ‘oku tau kei si‘i ‘aupito.

11. Ko e hā na‘á ne tokoni‘i ‘a Marthe ‘i he‘ene loto-mafasiá?

11 Ko ha tuofefine ko Marthe na‘á ne loto-mafasia ‘i ha taimi. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Na‘á ne tohi: “‘I he‘eku lotu ‘i he ‘aho ‘e taha ‘o kole ha fakalototo‘á, na‘á ku fetaulaki ai mo ha tuofefine ta‘umotu‘a na‘á ne fakahāhā mai kiate au ‘a e ‘ofa mo e manava‘ofa, ‘a ia na‘e tautefito ‘eku fiema‘u ‘i he taimi ko iá. Na‘á ne toe vahevahe mai foki kiate au ‘a ‘ene hokosia ‘a e fa‘ahinga ‘ahi‘ahi ko ē na‘e hoko kiate aú, pea na‘e si‘i ange ai ‘eku ongo‘i tuēnoá.” ‘Oku ngalingali na‘e ‘ikai ke ‘ilo‘i ‘e he tuofefiné ‘a e tokoni lahi ‘a ‘ene leá kia Marthe!

12, 13. ‘E lava fēfē ke tau ngāue‘aki ‘a e fale‘i ‘i he Filipai 2:1-4?

12 Na‘e tohi ‘a Paula ki he kau Kalisitiane ‘i Filipaí: “Kapau leva ‘oku ‘i ai ha fakalototo‘a ‘ia Kalaisi, kapau ‘oku ‘i ai ha fakanonga ‘i he ‘ofa, kapau ‘oku ‘i ai ha fetokanga‘aki, kapau ‘oku ‘i ai ha manava‘ofa loloto mo e kaungāongo‘i loloto, ko ia mou ‘ai ‘eku fiefiá ke kakato ‘i ho‘omou ma‘u ‘a e ‘atamai tatau mo ma‘u ‘a e ‘ofa tatau, ‘i he hoko ‘o fā‘ūtaha kakato, ‘o ma‘u ‘a e fakakaukau taha. ‘Oua na‘a fai ha me‘a tupu mei he loto-feke‘ike‘i pe ‘i he fakamafutofuta, kae ‘aki ‘a e anga-fakatōkilalo ‘o mou vakai ki he ni‘ihi kehé ‘oku nau mā‘olunga ange ‘iate kimoutolu, ‘oua ‘e kumi pē ki he lelei ‘a kimoutolú, kae kumi foki ki he lelei ‘a e ni‘ihi kehé.”​—Fil. 2:1-4.

13 Ko kitautolu kotoa ‘oku totonu ke tau kumi ki ha ngaahi founga ke fetokoni‘aki ai. ‘E lava ke tau fai ha “fakanonga ‘i he ‘ofa,” “fetokanga‘aki,” mo e “manava‘ofa loloto mo e kaungāongo‘i loloto” ke fakalototo‘a‘i ‘a hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.

NGAAHI FOUNGA KE FAKALOTOTO‘A AI

14. Ko e hā ‘a e founga ‘e taha ‘e lava ke tau fai ai ‘a e fakalototo‘á?

14 ‘Oku tau fiefia ‘i he fanongo ki he kei faitōnunga ai pē ‘a e fa‘ahinga na‘a tau tokoni‘i ‘i he kuohilí. Na‘e tohi ‘a e ‘apositolo ko Sioné: “‘Oku ‘ikai te u ma‘u ha fiefia ‘e lahi ange ‘i he me‘á ni: ‘A ‘eku fanongo ko ia ‘oku hokohoko atu ‘a e ‘a‘eva ‘eku fānaú ‘i he mo‘oní.” (3 Sio. 4) ‘Oku fiefia ‘a e kau tāimu‘a tokolahi ‘i he‘enau ‘ilo‘i ‘oku kei tauhi faitōnunga pē kia Sihova ha taha na‘a nau tokoni‘i ke ne ako ‘a e mo‘oní ‘i ha taimi fuoloa he kuohilí, mahalo pē ‘okú ne tāimu‘a nai. Ko ia kapau ‘oku ongo‘i loto-si‘i ‘a e kau tāimu‘á, ‘e lava ke tau fakamanatu kiate kinautolu ‘a e lelei kotoa kuo nau fai ‘i hono tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé.

15. Ko e hā ‘a e me‘a ‘e lava ke tau fai ke fakalototo‘a‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau ngāue faitōnungá?

15 Kuo pehē ‘e he kau ‘ovasia sēketi tokolahi na‘e fakalototo‘a‘i kinautolu mo honau uaifí ‘i he taimi na‘a nau ma‘u ai ha ki‘i tohi fakamālō hili ‘enau ‘a‘ahi ki ha fakataha‘anga. ‘Oku toe hoko mo‘oni ‘a e me‘á ni ki he kau mātu‘a, kau misinale, kau tāimu‘a, mo e kau ngāue Pēteli, ‘a ē ‘oku nau tauhi faitōnunga kotoa kia Sihová. ‘I he fakamālō kiate kinautolú, ‘oku tau fakalototo‘a‘i lahi ange ai kinautolu ‘o ‘ikai te tau ‘ilo‘i.

FOUNGA ‘E LAVA KE TAU HOKO KOTOA AI ‘O FAKALOTOTO‘Á

16. Ko e hā ‘a e fanga ki‘i me‘a faingofua ‘e lava ke fakalototo‘a‘i ‘aki ha taha?

16 Fēfē kapau ‘oku ‘ikai faingofua kiate koe ke ke tala ki he ni‘ihi kehé ‘a e anga ho‘o ongo‘i fekau‘aki mo kinautolú? Ko hono mo‘oní, ‘oku ‘ikai fu‘u faingata‘a ke fakalototo‘a‘i ‘a e ni‘ihi kehé. ‘Ahi‘ahi malimali pē ki ha taha. Kapau he‘ikai ke malimali mai, ‘e lava pē ke pehē ‘oku ‘i ai nai ha‘ane palopalema pea ‘okú ne fiema‘u ke talanoa mo ha taha. Te ke fakafiemālie‘i nai ia ‘aki pē ho‘o fanongo.​—Sēm. 1:19.

17. Ko e hā na‘á ne fakalototo‘a‘i ha ki‘i talavou ‘e taha?

17 Ko ha ki‘i talavou ko Henri na‘e loto-mamahi lahi ‘i he ‘ikai ke toe tauhi kia Sihova ‘a hono kāinga ofi ‘e ni‘ihi. Ko e taha ‘o e fa‘ahingá ni ko ‘ene tamaí, ‘a ia na‘e hoko ko ha mātu‘a. Na‘e fakatokanga‘i ‘e ha ‘ovasia sēketi ‘a e loto-mamahi ‘a Henri peá ne ‘ave ia ke na ‘alu ‘o inu kofi. Na‘á ne fanongo lelei ‘i hono fakahāhā ‘e Henri ‘a ‘ene ongo‘í. Na‘e ‘ilo‘i ‘e Henri ko e founga pē ‘e taha ‘e lava ke ne tokoni‘i ai ‘a hono fāmilí ke nau foki mai ki he mo‘oní ko ‘ene hanganaki faitōnunga. Na‘e toe fakafiemālie‘i ia ‘i he‘ene lau ‘a e Saame 46, Sēfanaia 3:17, mo e Ma‘ake 10:29, 30.

Ko kitautolu kotoa ‘e lava ke tau fefakaivimālohi‘aki mo fefakalototo‘a‘aki (Sio ki he palakalafi 18)

18. (a) Ko e hā na‘e tohi ‘e Tu‘i Solomone fekau‘aki mo e fakalototo‘á? (e) Ko e hā na‘e fokotu‘u mai ‘e he ‘apositolo ko Paulá?

18 Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he hokosia ‘a Marthe mo Henri? ‘E lava ‘e ha taha pē ‘o kitautolu ‘o fakafiemālie‘i mo fakalototo‘a‘i ha tokoua pe ko ha tuofefine ‘okú ne fiema‘u ia. Na‘e tohi ‘e Tu‘i Solomone: “Ko ha lea ‘oku lea‘aki ‘i he taimi totonú​—hono ‘ikai lelei! Ko ha hila fiefia ‘okú ne ‘ai ‘a e lotó ke fiefia; ko ha ongoongo ‘oku lelei ‘oku fakatupu mo‘ui ia ki he huí.” (Pal. 15:23, 30, fakamatala ‘i lalo.) ‘E lava ke ke fakakaukau ki ha taha ‘okú ke ‘ilo‘i ‘okú ne ongo‘i loto-si‘i pe loto-mamahi? Ko e hā ‘oku ‘ikai ke ke fai ai ha me‘a faingofua hangē ko e lautohi kiate ia mei he Taua Le‘o pe ko ‘etau uepisaití? Pehē foki, na‘e ako‘i ‘e Paula ko hono hiva‘i fakataha ‘a e ngaahi hiva ‘o e Pule‘angá ‘e lava ke ne ‘ai ke tau ongo‘i lelei ange. Na‘á ne tohi: “Hanganaki feako‘aki mo fefakalototo‘a‘aki ‘aki ‘a e ngaahi saame, ‘a e ngaahi fakahīkihiki ki he ‘Otuá, ‘a e ngaahi hiva fakalaumālie ‘oku hiva‘aki fakataha mo e hounga‘ia, ‘o mou hiva mei homou lotó kia Sihova.”​—Kol. 3:16; Ngā. 16:25.

19. Ko e hā kuo vavé ni ai ke toe mahu‘inga ange ‘a e fakalototo‘á, pea ko e hā ‘oku totonu ke tau faí?

19 ‘I he‘etau ofi ange ki he ‘aho ‘o Sihová, ‘e toe mahu‘inga ange ke tau fefakalototo‘a‘aki. (Hep. 10:25) Te tau fiefia kapau te tau fai ‘a e me‘a ‘oku fale‘i mai ‘e Paulá: “Mou hanganaki fefakalototo‘a‘aki mo felangahake‘aki, ‘o hangē tofu pē ko ia ‘oku mou lolotonga faí.”​—1 Tes. 5:11.

^ pal. 11 Kuo liliu ‘a e ngaahi hingoá.