Skip to content

Skip to table of contents

Tauhi kia Sihova, ‘a e ‘Otua ‘o e Tau‘atāiná

Tauhi kia Sihova, ‘a e ‘Otua ‘o e Tau‘atāiná

“Ko e feitu‘u pē ‘oku ‘i ai ‘a e laumālie ‘o Sihová, ‘oku ‘i ai ‘a e tau‘atāina.”​—2 KOL. 3:17.

HIVA: 11, 137

1, 2. (a) Ko e hā na‘e mahu‘inga ai ‘a e kaveinga ‘o e pōpulá mo e tau‘atāiná ‘i he taimi ‘o e ‘apositolo ko Paulá? (e) Ko hai na‘e pehē ‘e Paula ko e Matavai ia ‘o e tau‘atāina mo‘oní?

NA‘E nofo ‘a e mu‘aki kau Kalisitiané ‘i he ‘Emipaea Lomá, ‘a ia na‘e mātu‘aki pōlepole ai ‘a e kakaí fekau‘aki mo e ngaahi lao, fokotu‘utu‘u fakaefakamaau, mo e tau‘atāina na‘a nau ma‘ú. Neongo ia, ko e ‘emipaea mālohi ko iá na‘e fakafalala ki he kau pōpulá ke nau fai ‘a e lahi taha ‘o e ngaahi ngāue faingata‘á. ‘I he taimi ‘e taha, ko e toko 1 nai ‘i he kakai ‘e toko 3 kotoa pē ‘i he ‘Emipaea Lomá na‘e hoko ko ha pōpula. Ko e mo‘oni, ko e pōpulá mo e tau‘atāiná na‘e hoko ko e kaveinga mahu‘inga ki he kakai lāuvalé, ‘o kau ai ‘a e kau Kalisitiané.

2 Na‘e fa‘a tohi ‘a e ‘apositolo ko Paulá ‘o fekau‘aki mo e tau‘atāiná. Ka na‘e ‘ikai te ne feinga ke fakalelei‘i ‘a e ngaahi palopalema ‘a e māmani ko ení, ‘a ē na‘e loto ‘a e kakai tokolahi ‘i he taimi ko iá ke nau faí. ‘I hono kehé, na‘e ngāue mālohi ‘a Paula mo hono kaungā-Kalisitiané ke ako‘i ki he kakaí ‘a e ongoongo lelei ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá pea tokoni‘i kinautolu ke nau mahino‘i ‘a e mahu‘inga ‘o e feilaulau huhu‘i ‘a Kalaisi Sīsuú. Na‘e tala ‘e Paula ki hono kaungā-Kalisitiané ‘a e feitu‘u ‘e ma‘u ai ‘a e Matavai ‘o e tau‘atāina mo‘oní. Na‘á ne tohi: “Ko Sihová ko e Laumālie, pea ko e feitu‘u pē ‘oku ‘i ai ‘a e laumālie ‘o Sihová, ‘oku ‘i ai ‘a e tau‘atāina.”​—2 Kol. 3:17.

3, 4. (a) Ko e hā na‘e lāulea ki ai ‘a Paula ‘i he ngaahi veesi ki mu‘a ‘i he 2 Kolinitō 3:17? (e) Ko e hā kuo pau ke tau fai ke ma‘u ai ‘a e tau‘atāina ‘oku ha‘u meia Sihová?

3 ‘I he‘ene tohi hono ua ki he kau Kolinitoó, na‘e lave ai ‘a Paula ki he me‘a na‘e hoko kia Mōsese ‘i he‘ene ‘alu hifo mei Mo‘unga Sainai hili ‘ene ‘i he ‘ao ‘o ha ‘āngelo ‘a Sihova. Na‘e ulo ‘a hono matá! ‘I he sio ‘a e kau ‘Isilelí kia Mōsesé, na‘a nau ilifia, ko ia na‘á ne fakapūlou‘i ‘a hono matá. (‘Eki. 34:29, 30, 33; 2 Kol. 3:7, 13) Na‘e fakamatala ‘a Paula: “Ka ‘i he taimi ‘oku tafoki ai ha taha kia Sihová, ‘oku to‘o atu leva ‘a e pūloú.” (2 Kol. 3:16) Ko e hā na‘e ‘uhinga ki ai ‘a Paulá?

4 Na‘a tau ako ‘i he kupu ki mu‘á ko Sihova, ‘a e Tokotaha-Fakatupu ‘o e me‘a kotoa pē, ko ia Tokotaha pē ‘okú ne ma‘u ‘a e tau‘atāina faka‘aufuli mo ta‘efakangatangatá. Ko ia ‘oku ‘uhinga lelei ‘a e ‘i ai ‘a e tau‘atāina ‘i he ‘ao ‘o Sihová mo e “feitu‘u pē ‘oku ‘i ai ‘a e laumālie ‘o Sihová.” Ka na‘e pehē ‘e Paula kapau ‘oku tau loto ke ma‘u ‘a e tau‘atāina ko ení, kuo pau ke tau hanga kia Sihova. ‘Oku ‘uhinga ení kuo pau ke tau ma‘u ha vaha‘angatae vāofi mo ia. Ko e kau ‘Isileli ‘i he toafá na‘a nau sio pē ki he ngaahi me‘á mei ha vakai fakaetangata, ‘o ‘ikai mei he vakai ‘a Sihová. Na‘e hangē ia na‘a nau fakapūlou‘i ‘a honau ‘atamaí mo e lotó. Na‘a nau loto ke fakalato ‘enau ngaahi holi pē ‘anautolú ‘aki hono ngāue‘aki ‘enau tau‘atāina fo‘oú.​—Hep. 3:8-10.

5. (a) Ko e hā ‘a e fa‘ahinga tau‘atāina ‘oku ‘omai ‘e he laumālie ‘o Sihová? (e) ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i ‘e kei ma‘u pē ‘e ha taha ‘a ia ko ha pōpula pe ‘oku ‘i he pilīsoné ‘a e tau‘atāina ‘oku ‘omai ‘e Sihová? (f) Ko e hā ‘a e ongo fehu‘i ‘oku fiema‘u ke tau talí?

5 Ko e tau‘atāina ‘oku ‘omai ‘e he laumālie ‘o Sihová ‘oku laka ange ia ‘i he tau‘atāina mei he hoko ko ha pōpulá. Ko e laumālie ko iá ‘okú ne ‘omai ‘a e tau‘atāina lahi ange ‘e lava ‘o faifai ange pea ‘omai ‘e he tangatá. ‘E lava ke ne fakatau‘atāina‘i kitautolu mei he pōpula ki he angahalá mo e maté pea mei he pōpula ki he lotu loí mo ‘ene ngaahi tō‘ongá. (Loma 6:23; 8:2) He tau‘atāina fakaofo mo‘oni ē ko ia! Na‘a mo ha tokotaha ‘a ia ko ha pōpula pe ‘oku ‘i he pilīsoné ‘e lava ke ne ma‘u ‘a e tau‘atāina ko ení. (Sēn. 39:20-23) Ko Tuofefine Nancy Yuen mo Tokoua Harold King na‘e tuku pilīsone kinaua taki taha ‘i he ngaahi ta‘u lahi koe‘uhi ko ‘ena tuí, neongo ia na‘á na kei ma‘u pē ‘a e fa‘ahinga tau‘atāina ko ení. ‘E lava ke ke sio ‘i he‘ena talanoa fekau‘aki mo ‘ena ngaahi hokosiá ‘i he JW Broadcasting. (Sio ‘i he INTERVIEWS AND EXPERIENCES > ENDURING TRIALS.) Sai tau tali angé ‘a e ongo fehu‘i ko ení. ‘E lava fēfē ke tau fakamo‘oni‘i ‘oku mātu‘aki mahu‘inga kiate kitautolu ‘a ‘etau tau‘atāiná? Pea ‘e lava fēfē ke tau ngāue‘aki fakapotopoto ‘a ‘etau tau‘atāiná?

MAHU‘INGA ‘AUPITO ‘A E TAU‘ATĀINA ‘OKU ‘OMAI ‘E HE ‘OTUÁ

6. Na‘e anga-fēfē hono fakahāhā ‘e he kau ‘Isilelí na‘e ‘ikai te nau hounga‘ia ‘i he tau‘atāina na‘e ‘oange ‘e Sihova kiate kinautolú?

6 ‘I he‘etau ma‘u ha me‘a‘ofa mahu‘ingá, ‘oku tau hounga‘ia ‘i he tokotaha na‘á ne ‘omai ia kiate kitautolú. Neongo ia, na‘e ‘ikai ke hounga‘ia ‘a e kau ‘Isilelí ‘i he tau‘atāina na‘e ‘oange ‘e Sihova kiate kinautolú. ‘I ha ngaahi māhina si‘i pē mei hono fakatau‘atāina‘i kinautolu ‘e Sihova mei ‘Isipité, na‘e kamata ke nau holi ki he me‘akai mo e inu na‘a nau fa‘a ma‘u ‘i aí. Na‘a nau lāunga fekau‘aki mo e maná, ‘a e me‘akai na‘e tokonaki ‘e Sihova ma‘anautolú. Na‘e a‘u ‘o nau loto ke foki ki ‘Isipite! Kiate kinautolu, ‘ko e iká, kiukamipaá, ko e melení, ko e līkí, ko e onioní, pea mo e kālikí’ na‘e mahu‘inga ange ia ‘i he tau‘atāina na‘e ‘oange ‘e Sihova ke nau lotu ange kiate iá. ‘Oku ‘ikai ha ofo ‘i he houhau lahi ‘a Sihova ‘iate kinautolú. (Nōm. 11:5, 6, 10; 14:3, 4) ‘Oku ako‘i mai ‘e he me‘á ni ha lēsoni mahu‘inga kiate kitautolu.

7. Na‘e anga-fēfē hono ngāue‘aki ‘e Paula ‘a ‘ene akonaki tonu ‘i he 2 Kolinitō 6:1, pea ‘e lava fēfē ke tau fai ‘a e me‘a tatau?

7 Na‘e fakatokanga mai ‘a Paula ki he kau Kalisitiane kotoa pē ke ‘oua te nau ta‘ehounga‘ia ‘i he tau‘atāina kuo ‘omai ‘e Sihova fakafou ‘i hono ‘Aló, ‘a Sīsū Kalaisi. (Lau ‘a e 2 Kolinitō 6:1.) Na‘e ta‘ehaohaoa ‘a Paula, ko ha pōpula ia ki he angahalá mo e maté, pea na‘e ‘ai ia ‘e he me‘á ni ke ne ongo‘i kovi lahi. Neongo ia, na‘á ne pehē: “Fakafeta‘i ki he ‘Otuá fakafou ‘ia Sīsū Kalaisi ko hotau ‘Eikí!” Ko e hā na‘á ne lea‘aki ai iá? Na‘e fakamatala ‘a Paula ki hono kaungā-Kalisitiané: “He ko e lao ‘a e laumālie ko ia ‘oku foaki mo‘ui fakafou ‘ia Kalaisi Sīsuú kuó ne fakatau‘atāina‘i koe mei he lao ‘a e angahalá mo e maté.” (Loma 7:24, 25; 8:2) ‘I he hangē ko Paulá, ‘oku ‘ikai ‘aupito totonu ke ngalo ‘iate kitautolu kuo fakatau‘atāina‘i kitautolu ‘e Sihova mei he pōpula ki he angahalá mo e maté. ‘Oku ‘ai ‘e he huhu‘í ke tau malava ‘o tauhi ki hotau ‘Otuá ‘aki ha konisēnisi ma‘a, pea ‘oku ‘omai ‘e he me‘á ni kiate kitautolu ‘a e fiefia mo‘oni.​—Saame 40:8.

‘Okú ke ngāue‘aki ho‘o tau‘atāina ke filí ke tauhi kia Sihova pe ko hono fai pē ‘a e me‘a ‘okú ke loto ki aí? (Sio ki he palakalafi 8-10)

8, 9. (a) Ko e hā ‘a e fakatokanga na‘e fai ‘e he ‘apositolo ko Pitá fekau‘aki mo e founga ‘oku totonu ke tau ngāue‘aki ai ‘etau tau‘atāiná? (e) ‘E lava fēfē ke ngāue‘aki ‘e ha taha ‘a ‘ene tau‘atāiná ‘i he founga hala?

8 ‘Oku ‘ikai totonu ke ngata pē ‘i he‘etau pehē ‘oku tau hounga‘ia ‘ia Sihová, ka ‘oku totonu ke tau toe tokanga foki ke ‘oua te tau ngāue‘aki ‘etau tau‘atāiná ‘i he founga hala. Ko e fakatātaá, na‘e fakatokanga mai ‘a e ‘apositolo ko Pitá ke ‘oua na‘a tau ngāue‘aki ‘etau tau‘atāiná ko ha kalofanga ke fai ai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku halá. (Lau ‘a e 1 Pita 2:16.) Ko e fakatokanga ko ení ‘oku fakamanatu mai ai ‘a e me‘a na‘e hoko ki he kau ‘Isilelí ‘i he toafá. ‘Oku toe fiema‘u foki kiate kitautolu he ‘ahó ni ‘a e fakatokanga ko ení, pea a‘u nai ‘o toe lahi ange ai. Ko Sētane mo ‘ene māmaní ‘okú na tu‘uaki mai ‘a e ngaahi me‘a manakoa ke tui, kai, inu, pea ma‘u ai ‘a e fiefiá. ‘Oku ngāue‘aki ‘e he kau tu‘uaki pōto‘í ‘a e kakai hoihoifuá ke ‘ai ke tau fakakaukau kuo pau ke tau fakatau mai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku ‘ikai mo‘oni ke tau fiema‘ú. ‘Oku mātu‘aki lavangofua ke kākaa‘i kitautolu ‘e he māmaní ke tau ngāue‘aki ‘etau tau‘atāiná ‘i he founga hala.

9 ‘Oku toe kaunga ‘a e akonaki ‘a Pitá ki he ngaahi me‘a mafatukituki ange ‘i he mo‘uí, hangē ko e ako, ngāue, pe taumu‘a ‘oku tau filí. Ko e fakatātaá, ko e to‘utupu he ‘aho ní ‘oku nau ongo‘i ‘oku tenge kinautolu ke nau ngāue mālohi ‘aupito koe‘uhi ke lava ‘o tali kinautolu ‘e he ngaahi ‘univēsiti lelei tahá. ‘Oku tala ange ‘e he kakai tokolahi kapau te nau ma‘u ha ako mā‘olunga ange, te nau ma‘u ai ha ngaahi ngāue lelei, ma‘u ai ha pa‘anga lahi, pea faka‘apa‘apa‘i kinautolu. Ko e kakai ko iá te nau fakahaa‘i ange nai ha fakamatala ‘oku hā ngali fakamo‘oni‘i ai ko e fa‘ahinga ‘oku ma‘u tohi fakamo‘oni ako mei ha ‘univēsití te nau ma‘u ‘a e pa‘anga lahi ange ‘i he fa‘ahinga ‘oku nau ma‘u tohi fakamo‘oni ako mei he ako‘anga mā‘olungá. Ko e ako mā‘olunga angé ‘e hā ngali hangē ko ha fakakaukau lelei ‘aupito ia ki he to‘utupú ‘i he taimi ‘oku pau ai ke nau fai ha ngaahi fili ‘a ia ‘e lava ke kaunga ki he toenga ‘o ‘enau mo‘uí. Ka ko e hā ‘oku totonu ke nau manatu‘i mo ‘enau ngaahi mātu‘á?

10. Ko e hā kuo pau ke tau manatu‘í ‘i he‘etau fai ha ngaahi fili ‘i he ngaahi me‘a fakafo‘ituituí?

10 ‘E ongo‘i nai ‘e he ni‘ihi koe‘uhi ko e me‘a fakafo‘ituitui ‘a e ngaahi me‘a ko ení, ‘oku totonu ke nau tau‘atāina pē ke fili ‘a e me‘a ‘oku nau loto ki aí kehe pē ‘oku ‘ikai ke fakahoha‘asi ai honau konisēnisí. ‘Oku nau fakakaukau nai ki he lea ‘a Paula: “Ko e hā ke fakamāu‘i ai ‘eku tau‘atāiná ‘aki ‘a e konisēnisi ‘o ha taha kehe?” (1 Kol. 10:29) Neongo ‘oku tau tau‘atāina ke fai ‘etau fili pē ‘atautolu fekau‘aki mo ‘etau akó mo ‘etau ngāué, kuo pau ke tau manatu‘i ko ‘etau tau‘atāiná ‘oku ‘i ai hono fakangatangata pea ko e kotoa ‘o ‘etau ngaahi filí ‘oku ‘i ai hono ngaahi nunu‘a. Ko e ‘uhinga ia na‘e pehē ai ‘e Paula: “‘Oku ‘atā ‘a e ngaahi me‘a kotoa pē, ka ‘oku ‘ikai ke ‘aonga ‘a e ngaahi me‘a kotoa pē. ‘Oku ngofua ‘a e ngaahi me‘a kotoa pē, ka ‘oku ‘ikai ke fakatupu langa hake ‘a e ngaahi me‘a kotoa pē.” (1 Kol. 10:23; fakamatala ‘i lalo) Ko ia neongo ‘oku tau tau‘atāina ke fai ha ngaahi fili ‘i he ngaahi me‘a fakafo‘ituituí, ‘oku ‘ikai ko e me‘a mahu‘inga tahá ‘a e me‘a ‘oku tau loto ki aí.

NGĀUE‘AKI FAKAPOTOPOTO ‘ETAU TAU‘ATĀINÁ ‘I HE‘ETAU TAUHI KIA SIHOVÁ

11. Ko e hā ‘a e ‘uhinga kuo fakatau‘atāina‘i ai kitautolu ‘e Sihová?

11 ‘I he fakatokanga mai ‘a Pita ke ‘oua te tau ngāue‘aki ‘etau tau‘atāiná ‘i he founga halá, na‘á ne pehē ai ko e founga totonu ke ngāue‘aki ai iá ko e hoko “ko ha kau tamaio‘eiki ‘a e ‘Otuá.” Ko e ‘uhinga na‘e ngāue‘aki ai ‘e Sihova ‘a Sīsū ke ne fakatau‘atāina‘i kitautolu mei he pōpula ki he angahalá mo e maté koe‘uhi ke lava ‘o tau ngāue‘aki ‘etau mo‘uí kotoa ke tauhi kiate Ia.

12. Ko e hā ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga na‘e fokotu‘u ‘e Noa mo hono fāmilí kiate kitautolú?

12 Ko e founga lelei taha ke ngāue‘aki ai ‘etau tau‘atāiná ko e ngāue‘aki hotau taimí mo e iví ‘i he tauhi kakato kia Sihová. Ko hono fai ení ‘e malu‘i ai kitautolu mei hono faka‘atā ‘a e ngaahi taumu‘a fakamāmaní mo e ngaahi holi fakafo‘ituituí ke hoko ko e ngaahi me‘a mahu‘inga taha ia ‘i he‘etau mo‘uí. (Kal. 5:16) Fakakaukau ki he me‘a na‘e fai ‘e Noa mo hono fāmilí. Na‘a nau mo‘ui ‘i ha māmani anga-fakamālohi mo ‘ulungaanga ta‘etaau. Ka na‘e ‘ikai te nau kau ‘i he ngaahi taumu‘a mo e ngāue ‘a e kakai takatakai ‘iate kinautolú. Na‘a nau fili ke hanganaki femo‘uekina ‘i hono fai ‘a e ngāue na‘e ‘oange ‘e Sihova ke nau faí. Na‘a nau fa‘u ‘a e ‘a‘aké, tānaki ‘a e me‘akai ma‘anautolu mo e fanga manú, pea fakatokanga ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e Lōmakí. “Na‘e fai ‘e Noa ‘o fakatatau ki he me‘a kotoa pē na‘e tu‘utu‘uni ‘e he ‘Otuá kiate iá. Na‘á ne fai ‘a e me‘a tofu pē ko iá.” (Sēn. 6:22) Ko hono olá, na‘e hao ‘a Noa mo hono fāmilí ‘i he ngata ‘a e māmani ko iá.​—Hep. 11:7.

13. Ko e hā ‘oku fekau mai ‘e Sihova ke tau faí?

13 Ko e hā ‘oku fekau‘i mai ‘e Sihova ke tau fai ‘i he ‘aho ní? ‘I he hoko ko e kau ākonga ‘a Sīsuú, ‘oku tau ‘ilo‘i ‘oku fekau‘i mai ‘e he ‘Otuá ke tau malanga. (Lau ‘a e Luke 4:18, 19.) ‘I he ‘ahó ni, kuo fakakuihi ai ‘e Sētane ‘a e tokolahi taha ‘o e kakaí pea ‘oku ‘ikai te nau ‘ilo‘i ko e kau pōpula kinautolu ki he lotu loí, ngaahi me‘a fakamatelié, mo e fokotu‘utu‘u fakapolitikalé. (2 Kol. 4:4) ‘I he hangē ko Sīsuú, ‘oku tau ma‘u ‘a e monū ko hono tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau ‘ilo‘i mo lotu kia Sihova, ‘a e ‘Otua ‘o e tau‘atāiná. (Māt. 28:19, 20) ‘Oku ‘ikai ke faingofua ‘a e malanga ki he ni‘ihi kehé. ‘I he ngaahi feitu‘u ‘e ni‘ihi, ‘oku ‘ikai ke mahu‘inga‘ia ai ‘a e kakaí ‘i he ‘ilo ki he ‘Otuá, pea ‘oku a‘u ‘o ‘ita ‘a e ni‘ihi ‘i he‘etau malanga kiate kinautolú. Ka koe‘uhi ‘oku fekau‘i mai ‘e Sihova ke tau malanga, ‘oku totonu ke tau ‘eke hifo, ‘‘E lava ke u ngāue‘aki ‘eku tau‘atāiná ke fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i he ngāue ‘a Sihová?’

14, 15. Ko e hā kuo fili ‘e he tokolahi ‘o e kakai ‘a Sihová ke nau faí? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

14 ‘Oku fakalototo‘a ‘a e ‘ilo‘i ‘e he tokolahi ‘o e kakai ‘a Sihová ‘oku mātu‘aki ofi ‘a e ngata‘anga ‘o e fokotu‘utu‘u ko ení pea kuo nau fili ke fakafaingofua‘i ‘enau mo‘uí pea nau kamata tāimu‘a. (1 Kol. 9:19, 23) ‘Oku tāimu‘a ‘a e ni‘ihi ‘i honau feitu‘ú, lolotonga ia ‘oku hiki ‘a e ni‘ihi ki he ngaahi fakataha‘anga ‘oku nau fiema‘u tokoní. ‘I he ta‘u ‘e nima fakamuimuí, kuo kamata tāimu‘a ai ‘a e toko 250,000 tupu, pea ‘i he taimi ní ‘oku ‘i ai ‘a e kau tāimu‘a tu‘uma‘u ‘e toko 1,100,000 tupu. He me‘a fakaofo mo‘oni ‘a hono ngāue‘aki ‘e he fu‘u tokolahi ‘enau tau‘atāiná ke tauhi kia Sihova ‘i he founga ko ení!​—Saame 110:3.

15 Ko e hā na‘á ne tokoni‘i kinautolu ke nau ngāue‘aki fakapotopoto ai ‘enau tau‘atāiná? Fakakaukau angé kia John mo Judith, ‘a ia kuó na ngāue ‘i he ngaahi fonua ‘e ni‘ihi ‘i he ta‘u ‘e 30 kuohilí. ‘Okú na fakamatala ‘i he taimi na‘e kamata ai ‘a e Ako Ngāue Tāimu‘á ‘i he 1977, na‘e fakalototo‘a‘i ai ‘a e kau akó ke nau hiki ‘o ngāue ‘i he feitu‘u na‘e lahi ange ai ‘a e fiema‘ú. Ke a‘usia ‘a e taumu‘a ko iá, na‘e fiema‘u kia John mo Judith ke na tauhi ke faingofua ‘ena mo‘uí. Ko ia na‘e fa‘a fetongi ai ‘e John ‘ene ngāué. Na‘e faifai pē ‘o na ō ‘o malanga ‘i ha fonua muli. Ko e hā na‘á ne tokoni‘i kinaua ke na iku‘i ‘a e ngaahi faingata‘a hangē ko hono ako ha lea fo‘ou mo e fe‘unuaki ki ha anga fakafonua mo e ‘ea fo‘ou? Na‘á na lotu kia Sihova pea falala kiate ia te ne tokoni‘i kinaua. ‘Oku fēfē ‘ena ongo‘i fekau‘aki mo e tauhi kia Sihova ‘i he foungá ni ‘i he ngaahi ta‘u kotoa ko ení? ‘Oku pehē ‘e John: “Na‘á ku ongo‘i na‘á ku femo‘uekina ‘i he ngāue lelei taha kuo faifai ange peá u ‘ilo‘i pe hokosiá. Na‘e hoko ‘o toe mo‘oni ange ‘a Sihova kiate au, ‘i hono tu‘unga ko ha tamai ‘ofá. ‘Oku ou mahino‘i lelei ange he taimí ni ‘a e ‘uhinga ‘o e Sēmisi 4:8: ‘‘Unu‘unu ofi ki he ‘Otuá, pea te ne ‘unu‘unu ofi mai kiate kimoutolu.’ Na‘á ku ‘ilo‘i kuó u ma‘u ‘a e me‘a na‘á ku kumi ki aí, ko ha taumu‘a fakafiemālie ‘i he mo‘uí.”

16. Kuo anga-fēfē hono ngāuefakapotopoto‘aki ‘e he laui afe ‘a ‘enau tau‘atāiná?

16 Ko e ni‘ihi, hangē ko John mo Judith, ‘oku lava ke nau tāimu‘a ‘i ha taimi lōloa. Koe‘uhi ko e ngaahi tu‘ungá, ‘e lava ke tāimu‘a ‘a e ni‘ihi ‘i ha vaha‘a taimi si‘i pē. Neongo ia, ‘oku pole ‘a e tokolahi ke nau ngāue ‘i he ngaahi langa takatakai ‘i he māmaní. Ko e fakatātaá, ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine nai ‘e toko 27,000 na‘a nau ‘alu ‘o tokoni ‘i he langa ‘o e ‘ulu‘i ‘apitanga ‘i he māmaní ‘i Warwick, Niu ‘Ioke. Na‘e ‘alu ‘a e ni‘ihi ‘i he uike ‘e ua, ko e ni‘ihi ‘i ha ngaahi māhina, pea ko e ni‘ihi ‘i he ta‘u ‘e taha pe lōloa ange ai. Ko e tokolahi ‘o e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko iá na‘a nau fai ‘a e ngaahi feilaulau koe‘uhi ke nau ngāue ‘i Warwick. Ko e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga fisifisimu‘a kinautolu ‘o e kakai kuo nau ngāue‘aki ‘enau tau‘atāiná ke fakahīkihiki‘i mo fakalāngilangi‘i ‘a Sihova, ko e ‘Otua ‘o e tau‘atāiná!

17. Ko e hā ‘e lava ke tau fakatu‘amelie atu ki ai kapau ‘oku tau ngāuefakapotopoto‘aki he taimí ni ‘etau tau‘atāiná?

17 ‘Oku tau hounga‘ia ‘i he‘etau ‘ilo‘i ‘a Sihová mo ‘etau ma‘u ‘a e tau‘atāina ‘oku tupu mei he lotu kiate iá. Tau fakamo‘oni‘i ‘aki ‘a e ngaahi fili ‘oku tau faí ko e tau‘atāina ko ení ‘oku mātu‘aki mahu‘inga kiate kitautolu. ‘I he ‘ikai ke ngāue‘aki ia ‘i ha founga halá, tau ngāue‘aki ia ke tauhi ‘a Sihova ‘i he kakato taha ‘o ‘etau malavá. ‘E lava leva ke tau fiefia ai ‘i he ngaahi tāpuaki kuo tala‘ofa mai ‘e Sihova fekau‘aki mo e taimi ‘a ia ‘e hoko mo‘oni ai ‘a e kikite ni: “Ko e ngaahi me‘a fakatupú ‘e fakatau‘atāina‘i foki mei he pōpula ki he ‘auhá pea nau ma‘u ‘a e tau‘atāina lāngilangi‘ia ‘a e fānau ‘a e ‘Otuá.”​—Loma 8:21.