Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 16

Pouaki ‘a e Mo‘oni Fekau‘aki mo e Maté

Pouaki ‘a e Mo‘oni Fekau‘aki mo e Maté

“‘Oku tau fakafaikehekehe‘i ai ‘a e fakamatala fakamānava‘i ‘oku ‘o e mo‘oní mei he fakamatala fakamānava‘i ‘oku ‘o e loí.”​—1 SIO. 4:6.

HIVA 137 ‘Omai Mau Loto-To‘a

‘I HE KUPÚ NI *

‘I he ‘ikai kau ‘i he anga fakafonua ‘oku ta‘efakahōifua ki he ‘Otuá, fakafiemālie‘i ho kāinga ‘oku mole hano ‘ofa‘anga he maté (Sio ki he palakalafi 1-2) *

1-2. (a) ‘I he ngaahi founga fē kuo kākaa‘i ai ‘e Sētane ‘a e kakaí? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

KO Sētane, “ko e tamai ia ‘a e loí,” kuó ne kākaa‘i ‘a e kakaí talu mei he kamata‘anga ‘o e hisitōlia ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá. (Sione 8:44) Ko e ni‘ihi ‘ene ngaahi loí ‘oku kau ai ‘a e ngaahi akonaki loi fekau‘aki mo e maté mo e mo‘ui hili ‘a e maté. Ko e ngaahi akonaki ko iá ‘oku makatu‘unga ai ‘a e ngaahi anga fakafonua manakoa mo e ngaahi tui fakafa‘ahikehe lahi. Ko hono olá, ko e tokolahi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné kuo nau “faitau mālohi ma‘á e tuí” ‘i he mate ha taha ‘i honau fāmilí pe ‘i he koló.​—Sute 3.

2 Kapau ‘okú ke fehangahangai mo e ngaahi ‘ahi‘ahi pehē, ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i koe ke tu‘u mālohi ‘i he me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo e maté? (‘Ef. 6:11) ‘E lava fēfē ke ke fakafiemālie‘i mo fakaivimālohi‘i ha kaungā-Kalisitiane ‘okú ne fehangahangai nai mo ha tenge ke kau ‘i he ngaahi anga fakafonua ‘oku ta‘efakahōifua ki he ‘Otuá? ‘E lāulea ‘a e kupu ko ení ki he tataki kuo ‘omai ‘e Sihova kiate kitautolu. ‘Uluakí, tau lāulea angé ki he me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo e maté.

MO‘ONI FEKAU‘AKI MO E TU‘UNGA ‘O E KAU MATÉ

3. Ko e hā ‘a e ola ‘o e ‘uluaki loí?

3 Na‘e ‘ikai fakataumu‘a ‘a e ‘Otuá ke mate ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Ka ke mo‘ui ta‘engatá, na‘e pau ke talangofua ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi kia Sihova, ‘a ia na‘á ne ‘oange kiate kinaua ha fekau faingofua: “Ko e ‘akau ‘o e ‘ilo ‘o e leleí mo e koví, kuo pau ke ‘oua te ke kai mei ai, he ‘i he ‘aho te ke kai ai mei aí ko e mo‘oni te ke mate.” (Sēn. 2:16, 17) Na‘e fakatupunga leva ‘e Sētane ‘a e palopalemá. ‘I he lea fakafou ‘i ha ngata, na‘á ne pehē kia ‘Ivi: “‘E ‘ikai mo‘oni te mo mate.” Ko e me‘a fakamamahí, na‘á ne tui ki he loí peá ne kai ‘a e fua‘i‘akaú. Ki mui ai, na‘e kai foki ‘e hono husepānití ‘a e fua‘i‘akaú. (Sēn. 3:4, 6) ‘I he foungá ni, na‘e hoko mai ai ‘a e angahalá mo e maté ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá.​—Loma 5:12.

4-5. Kuo anga-fēfē ‘a e hokohoko atu ‘a Sētane ke kākaa‘i ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá?

4 Na‘e mate ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi, ‘o hangē ko ia na‘e tala ange ‘e he ‘Otuá. Ka na‘e ‘ikai tuku ‘a e loi ‘a Sētane fekau‘aki mo e maté. Ki mui ai, na‘á ne kamata lave ki he ngaahi loi kehe. Ko e taha ‘o e ngaahi loi ko iá ko e akonaki fekau‘aki mo e mate ‘a e sino fakamatelié ka ‘oku ‘i ai ‘a e konga ‘o e tokotahá ‘oku mo‘ui atu pē, mahalo ‘i ha nofo‘anga laumālie. Ko e ngaahi tafa‘aki kehekehe ‘o e loi ko iá kuó ne kākaa‘i ‘a e fa‘ahinga ta‘efa‘alaua ‘o e tangatá ‘o a‘u mai ki he ‘ahó ni.​—1 Tīm. 4:1.

5 Ko e hā ‘oku tō ai ‘a e kakai tokolahi fau ‘i he kākā ‘a Sētané? ‘Oku ngāuelelei‘aki ‘e Sētane ‘a e anga ‘o e ongo‘i ‘a e kakaí fekau‘aki mo e maté ke kākaa‘i kinautolu. Koe‘uhi na‘e fakatupu kitautolu ke tau mo‘ui ta‘engata, ‘oku ‘ikai te tau loto ke mate. (Tml. 3:11) ‘Oku tau vakai ki he maté ko ha fili.​—1 Kol. 15:26.

6-7. (a) Kuo lavame‘a ‘a Sētane ‘i hono fūfuu‘i ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e kau maté? Fakamatala‘i. (e) Kuo anga-fēfē hono ‘ai ‘e he mo‘oni mei he Tohi Tapú ke tau hao mei he ilifiá?

6 Neongo ‘a e ngaahi feinga ‘a Sētané, ko e mo‘oni fekau‘aki mo e maté kuo ‘ikai lava ke fūfuu‘i. Ko hono mo‘oní, ‘oku tokolahi ange ‘a e kakai he taimí ni ‘i ha toe taimi ‘oku nau ‘ilo pea talaki ‘a e me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo e tu‘unga ‘o e kau maté pea mo e ‘amanaki ki he kau maté. (Tml. 9:5, 10; Ngā. 24:15) ‘Oku fakafiemālie‘i kitautolu ‘e he ngaahi mo‘oni ko ení, ‘o tau hao ai mei he ilifia ta‘etotonu mo e veiveiua fekau‘aki mo e maté. Ko e fakatātaá, ‘oku ‘ikai ke tau ilifia ‘i he kau maté; pe ilifia na‘a hoko ha kovi kiate kinautolu. ‘Oku tau ‘ilo ‘oku ‘ikai ke nau mo‘ui pea ‘ikai lava ke nau fai ha kovi ki ha taha. ‘Oku hangē pē ia ha‘anau mohe ma‘ú. (Sione 11:11-14) ‘Oku tau toe ‘ilo ko e kau maté ‘oku ‘ikai te nau ‘ilo ki he ‘alu ‘a e taimí. Ko ia ‘i he toetu‘ú, na‘a mo e fa‘ahinga kuo nau mate ‘i he laui senituli te nau vakai ki he taimi ko iá ko ha taimi nounou pē, hangē ha fo‘i kemo pē ‘a e matá.

7 ‘Okú ke tui ko e mo‘oni fekau‘aki mo e tu‘unga ‘o e kau maté ‘oku mā‘ala‘ala, faingofua mo ‘uhinga lelei? He kehe ē ko ia mei he ngaahi loi fakatupu puputu‘u ‘a Sētané! Tānaki atu ki hono takihala‘i ‘a e kakaí, ko e ngaahi loi ko iá ‘oku toe lau‘ikovi loi ai ‘a hotau Tokotaha-Fakatupú. Ke tokoni‘i kitautolu ke mahino‘i kakato ange ‘a e maumau kuo fakatupunga ‘e Sētané, te tau lāulea ki he ngaahi fehu‘i ko ení: Kuo anga-fēfē hono lau‘ikovi loi ‘e he ngaahi loi ‘a Sētané ‘a Sihová? Kuo anga-fēfē hono fakavaivai‘i ai ‘a e tui ki he feilaulau huhu‘i ‘a Kalaisí? Kuo anga-fēfē hono fakalahi ai ‘a e mamahi mo e faingata‘a‘ia ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá?

FAKATUPU MAUMAU LAHI ‘A E NGAAHI LOI ‘A SĒTANÉ

8. Hangē ko ia ‘oku hā ‘i he Selemaia 19:5, ‘oku anga-fēfē hono lau‘ikovi loi ‘e he ngaahi loi ‘a Sētane fekau‘aki mo e maté ‘a Sihová?

8 Ko e ngaahi loi ‘a Sētane fekau‘aki mo e maté ‘oku lau‘ikovi loi ai ‘a Sihova. Ko e ngaahi loi ko iá ‘oku kau ai ‘a e akonaki loi ko ia ‘oku faingata‘a‘ia ‘a e kau maté ‘i ha afi fakamamahi. Ko ha akonaki pehē ‘oku lau‘ikovi loi ai ‘a e ‘Otuá! Anga-fēfē? ‘Oku ‘ai ‘e he ngaahi akonaki ko ení ke tui ‘a e kakaí ko e ‘Otua ‘o e ‘ofá ‘okú ne anga-fakamamahi tatau mo e Tēvoló. (1 Sio. 4:8) ‘Oku anga-fēfē ho‘o ongo‘i fekau‘aki mo iá? Ko e mahu‘inga tahá, ‘oku anga-fēfē ongo‘i ‘a Sihova fekau‘aki mo iá? He ko ē, ‘okú ne fehi‘a ‘i he founga kotoa pē ‘o e anga-fakamamahí.​—Lau ‘a e Selemaia 19:5.

9. ‘Oku anga-fēfē hono uesia ‘e he ngaahi loi ‘a Sētané ‘a e tui ki he feilaulau huhu‘i ‘a Kalaisí ‘a ia ‘oku fakamatala‘i ‘i he Sione 3:16 mo e 15:13?

9 Ko e ngaahi loi ‘a Sētane fekau‘aki mo e maté ‘oku fakavaivai‘i ai ‘a e tui ki he feilaulau huhu‘i ‘a Kalaisí. (Māt. 20:28) Ko e toe loi fakasētane ‘e taha ko e pehē ko ia ‘oku ma‘u ‘e he fa‘ahinga ‘o e tangatá ha laumālie ta‘efa‘amate. Kapau ko e mo‘oni ia, ‘e mo‘ui ta‘engata ‘a e tokotaha kotoa. Na‘e ‘ikai mei fiema‘u ia kia Kalaisi ke foaki ‘ene mo‘uí ko ha huhu‘i ma‘atautolu ke tau ma‘u ai ‘a e mo‘ui ta‘engatá. Manatu‘i ko e feilaulau ‘a Kalaisí ko e fakahāhā lahi taha ia ‘o e ‘ofá kuo faifai ange pea fakahaa‘i ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá. (Lau ‘a e Sione 3:16; 15:13.) Sioloto atu ki he anga ‘o e ongo‘i ‘a Sihova mo hono ‘Aló fekau‘aki mo e ngaahi akonaki kuó ne fakavaivai‘i ‘a e mahu‘inga ‘o e me‘a‘ofa ma‘ongo‘onga ko ení!

10. Kuo anga-fēfē hono fakalahi ‘e he ngaahi loi ‘a Sētane fekau‘aki mo e maté ‘a e mamahi mo e faingata‘a‘ia ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá?

10 Ko e ngaahi loi ‘a Sētané ‘okú ne fakalahi ‘a e mamahi mo e faingata‘a‘ia ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Ko e ngaahi mātu‘a ‘oku nau mamahi ‘i he mate ha ki‘i tama ‘e tala ange nai kuo ‘ave ‘e he ‘Otuá ‘a e ki‘i tamá, mahalo ke hoko ko ha ‘āngelo ‘i hēvani. ‘Oku fakasi‘isi‘i ‘e he loi fakasētane ko ení ‘enau mamahí pe toe fakalahi ia? Kuo ngāue‘aki ‘a e akonaki loi fekau‘aki mo e afi ‘o helí ke fakatonuhia‘i ‘aki ‘a e fakamamahí, kau ai hono tutu ‘i ha ‘akau ‘a e fa‘ahinga na‘a nau fakafepaki ki he ngaahi akonaki ‘a e siasí. Fakatatau ki ha tohi fekau‘aki mo e Faka‘eke‘eke Anga-Fakamamahi ‘i Sipeiní, ko e ni‘ihi ‘o e fa‘ahinga na‘e kaunga ki he anga-fakamamahi ko ení na‘a nau tui nai na‘a nau ‘oatu ki he kau lotu hē ko ení “ha ki‘i ‘ahi‘ahi‘i ‘o e afi ‘o helí” koe‘uhi ke nau fakatomala ki mu‘a ke nau mate pea fakahaofi ai kinautolu mei he afi ‘o helí. ‘I he ngaahi fonua lahi, ‘oku ongo‘i ‘e he kakaí ‘oku kouna‘i kinautolu ke nau lotu ki he‘enau fanga kui kuo maté, faka‘apa‘apa‘i kinautolu, pe kumi ki ha tāpuaki meiate kinautolu. ‘Oku loto ‘a e ni‘ihi ke nau fakafiemālie‘i ‘enau fanga kuí koe‘uhi ke faka‘ehi‘ehi ai mei hano tautea‘i kinautolu. Ko e me‘a fakamamahí, ko e tui ‘o makatu‘unga ‘i he ngaahi loi fakasētané ‘oku ‘ikai ‘omi ai ha fakafiemālie mo‘oni. ‘I hono kehé, ‘oku nau fakatupunga ‘a e ngaahi loto-mo‘ua ‘ikai fiema‘u pe na‘a mo e ilifia.

FOUNGA ‘E LAVA KE TAU POUAKI AI ‘A E MO‘ONI FAKATOHITAPÚ

11. ‘E anga-fēfē nai ‘a e feinga ha ngaahi kāinga pe kaungāme‘a ke tenge kitautolu ke fai ha ngaahi tō‘onga ta‘efakatohitapu?

11 ‘Oku fakaivimālohi‘i kitautolu ‘e he ‘ofa ki he ‘Otuá mo ‘ene Folofolá ke tau talangofua kia Sihova ‘o a‘u ki he taimi ‘oku feinga ai ha ngaahi kāinga pe kaungāme‘a ‘i ha ‘uhinga lelei ke tenge kitautolu ke kau ‘i he ngaahi tō‘onga ta‘efakatohitapu fekau‘aki mo e maté. ‘Oku nau feinga nai ke fakamaa‘i kitautolu, mahalo ‘aki ‘a e pehē na‘e ‘ikai ke tau ‘ofa pe faka‘apa‘apa‘i ‘a e tokotaha maté. Pe te nau pehē ko ‘etau tō‘ongá ‘e ‘ai ai ‘a e tokotaha maté ke ne fai ha kovi ki he kau mo‘uí ‘i ha founga ‘e ni‘ihi. ‘E lava fēfē ke tau pouaki ‘a e mo‘oni Fakatohitapú? Fakakaukau ki he founga ‘e lava ke ke ngāue‘aki ai ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu ko ení.

12. Ko e hā ‘a e ngaahi ouau fekau‘aki mo e kau maté ‘oku hā mahino ‘ene ta‘efakatohitapú?

12 Fakapapau‘i ke “fakamavahe‘i kimoutolu” mei he ngaahi tui mo e anga fakafonua ta‘efakatohitapú. (2 Kol. 6:17) ‘I ha fonua ‘i he Kalipiané, ‘oku tui ‘a e tokolahi ‘i he hili ‘a e mate ‘a ha taha, ‘oku pehē tokua ko hono laumālié ‘oku nofo holo pē peá ne tautea‘i ‘a e fa‘ahinga ko ia na‘a nau ngaohikovi‘i iá. ‘E a‘u nai ‘o fai ‘e he laumālié ha “maumau ki he koló,” ko e lau ia ‘a e ma‘u‘anga fakamatala ‘e taha. ‘I he ngaahi fonua ‘e ni‘ihi ‘i he Pasifikí ‘oku fai ai ‘a e ngaahi ouau ‘āpō ‘a ia ko hono fai ‘a e hiva fakalotu lolotonga ‘a e putú ‘o a‘u ki hono ‘ave ‘o tanú. Ko e hā hono ‘uhingá? ‘Oku pehē ‘e he ni‘ihi ko e founga eni hono fakafiemālie‘i mo fakafe‘ao ‘a e laumālie ‘o e tokotaha ‘oku maté. ‘I he tu‘unga ko e kau sevāniti ‘a Sihová, ko hono mo‘oní ‘oku ‘ikai ke tau tui ki ha fa‘ahinga talatupu‘a pe kau ‘i ha fa‘ahinga tō‘onga ‘oku pouaki ai ‘a e ngaahi loi ‘a Sētané!​—1 Kol. 10:21, 22.

Kumi fakalelei ha ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu pea fetu‘utaki lelei mo e kāinga ‘ikai Fakamo‘oní ke faka‘ehi‘ehi ai mei he palopalemá (Sio ki he palakalafi 13-14) *

13. Kapau ‘oku ‘ikai te ke fakapapau‘i ha anga fakafonua pau, ko e hā ‘oku totonu ke ke faí, hangē ko ia ‘oku hā ‘i he Sēmisi 1:5?

13 Kapau ‘oku ‘ikai te ke fakapapau‘i ha anga fakafonua pe tō‘onga pau, hanga kia Sihova ‘i he lotu, ‘o kōlenga ‘i he tui ki ha poto faka‘otua. (Lau ‘a e Sēmisi 1:5.) Pea fai leva ha fekumi ‘i he‘etau ‘ū tohí. Kapau ‘oku fiema‘u, kole tokoni ki he kau mātu‘a ‘i ho fakataha‘angá. He‘ikai te nau tala atu ‘a e me‘a ke faí, ka ‘e lava ke nau tokoni‘i koe ke ma‘u ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni fe‘ungamālie, hangē ko ia ‘oku lāulea ki ai hení. ‘I ho‘o fou ‘i he ngaahi sitepu ko ení, ‘okú ke teu‘i ai ho‘o “mafai ‘ilo‘iló,” pea ko e mālohi ko ení te ne tokoni‘i koe ke “fakafaikehekehe‘i ‘a e tonú mo e halá.”​—Hep. 5:14.

14. ‘I he ngaahi founga fē ‘e lava ke tau faka‘ehi‘ehi ai mei hono fakatūkia‘i ‘a e kakaí?

14 “Fai ‘a e ngaahi me‘a kotoa pē ma‘á e lāngilangi ‘o e ‘Otuá. Hanganaki faka‘ehi‘ehi mei he hoko ko ha ngaahi fakatūkia‘anga.” (1 Kol. 10:31, 32) ‘I he fili pe te tau kau ki ha anga fakafonua pe talatukufakaholo, ‘oku totonu foki ke tau fakakaukau fekau‘aki mo e anga hono tākiekina nai he‘etau filí ‘a e konisēnisi ‘o e ni‘ihi kehé, tautefito ki hotau kaungā-Kalisitiané. He‘ikai ‘aupito te tau loto ke fakatūkia‘i ha taha! (Mk. 9:42) Pehē foki, ‘oku tau loto ke faka‘ehi‘ehi mei hono fakalotomamahi‘i ta‘etotonu ‘a e fa‘ahinga ‘oku ‘ikai ko e Kau Fakamo‘oní. Ko e ‘ofá te ne ue‘i kitautolu ke tau lea kiate kinautolu ‘i ha founga anga-faka‘apa‘apa, ‘a ia ‘oku fakalāngilangi‘i ai ‘a Sihova. Ko hono mo‘oní ‘oku ‘ikai totonu ke tau fakafekiki mo e kakaí pe fakaanga‘i ‘enau talatukufakaholó. Manatu‘i, ko e ‘ofá ‘oku mālohi! ‘I he‘etau fakahaa‘i atu ia ‘i ha founga faka‘atu‘i mo anga-faka‘apa‘apá, te tau fakavaivai‘i ai ‘a e loto ‘o e kau fakafepakí.

15-16. (a) Ko e hā ‘oku fakapotopoto ai ke ‘ai ke ‘ilo ‘e he ni‘ihi kehé ‘a ho‘o tuí? ‘Omai ha fakatātā. (e) ‘Oku anga-fēfē hono ngāue‘aki ‘a e lea ‘a Paula ‘i he Loma 1:16 kiate kitautolú?

15 ‘Ai ke ‘ilo‘i ‘i ho koló ko e taha koe ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. (‘Ai. 43:10) Ngalingali te ke ‘ilo‘i ‘e faingofua ange ke ke fekuki mo ha ngaahi tu‘unga fakamamahi fakaeongo kapau ‘oku ‘ilo ‘e ho kāingá mo e kaungā‘apí ‘okú ke lotu kia Sihova ko e ‘Otuá. Ko Francisco, ‘oku nofo ‘i Mosemipiiki, ‘okú ne tohi: “‘I he‘eku ako mo hoku uaifí, ‘a Carolina, ‘a e mo‘oní, na‘á ma tala ki homa fāmilí he‘ikai te ma toe lotu ki he kau maté. Na‘e ‘ahi‘ahi‘i ‘ema filí ‘i he mate ‘a e tokoua ‘o Carolina. Ko e anga fakafonuá ke kaukau‘i ‘a e sino ‘o e maté lolotonga ha ouau fakalotu. Pea ko e kāinga ofi tahá kuo pau ke ne mohe ‘i he ‘aho ‘e tolu ‘i he feitu‘u na‘e hua‘i ai ‘a e vai kaukaú. Ko e anga fakafonua ko ení na‘e fakahu‘unga ai ke fakafiemālie‘i ‘a e laumālie ‘o e tokotaha maté. Na‘e ‘amanekina ‘e he fāmili ‘o Carolina ke ne fakahoko ‘a e fatongia ko ení.”

16 Na‘e anga-fēfē fakafeangai ‘a Francisco mo hono uaifí? ‘Oku fakamatala ‘a Francisco: “Koe‘uhi ‘okú ma ‘ofa kia Sihova pea loto ke fakahōifua‘i ia, na‘á ma fakafisi ai ke fai ‘a e anga fakafonuá. Na‘e ‘ita lahi ‘a e fāmili ‘o Carolina. Na‘a nau tukuaki‘i kimaua ‘okú ma ta‘efaka‘apa‘apa ki he maté pea pehē he‘ikai toe ‘a‘ahi pe tokoni mai ‘a e fāmilí kiate kimaua. Koe‘uhi na‘á ma ‘osi fakamatala‘i ki mu‘a ‘ema tuí kiate kinautolu, na‘e ‘ikai ke ma toe talanoa ki he tu‘ungá mo kinautolu lolotonga ‘enau ‘itá. Na‘e a‘u ‘o taukapo‘i ‘e he kāinga ‘e ni‘ihi kimaua, ‘o pehē na‘á ma ‘osi fakamatala homa tu‘ungá. ‘I he faai atu ‘a e taimí, na‘e mokomoko hifo ‘a e kāinga ‘o Carolina, pea na‘e malava ke mau fakamelino. Ko hono mo‘oní, na‘e a‘u ‘o ha‘u ‘a e ni‘ihi ki homa ‘apí ‘o kole ha tohi Fakatohitapu.” ‘Ofa ke ‘oua te tau mā ke tu‘u ‘o taukapo‘i ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e maté.​—Lau ‘a e Loma 1:16.

FAKAFIEMĀLIE‘I MO POUPOU‘I ‘A E FA‘AHINGA ‘OKU MAMAHÍ

Ko e kaume‘a mo‘oní ‘okú ne fakafiemālie‘i mo poupou‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku mole hanau ‘ofa‘anga ‘i he maté (Sio ki he palakalafi 17-19) *

17. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke hoko ko ha kaume‘a mo‘oni ki ha kaungā-Kalisitiane ‘oku mamahi?

17 ‘I he mole ‘i he maté ha ‘ofa‘anga ‘o ha kaungā-Kalisitiane, ‘oku totonu ke tau feinga mālohi ke hoko “ko ha kaume‘a mo‘oni . . . , ko ha tokoua . . . ‘oku fanau‘i mai ki he taimi faingata‘á.” (Pal. 17:17) ‘E lava fēfē ke tau hoko “ko ha kaume‘a mo‘oni,” tautefito kapau ‘oku tenge ha tokoua pe tuofefine ‘oku mamahi ke kau ‘i ha tō‘onga ta‘efakatohitapu? Fakakaukau ki ha tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu ‘e ua ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke fakafiemālie‘i ‘a e tokotaha mamahí.

18. Ko e hā na‘á ne ue‘i ‘a Sīsū ke tangí, pea ko e hā ‘oku lava ke tau ako mei he‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá?

18 “Tangi mo e fa‘ahinga ‘oku tangí.” (Loma 12:15) ‘E faingata‘a nai ke ‘ilo ‘a e me‘a ke lea‘aki ki ha tokotaha ‘oku lōmekina ‘e he mamahí. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘i he‘etau tangí ‘oku maongo ange ia ‘i ha‘atau fai ha lea. ‘I he mate ‘a e kaume‘a ‘o Sīsū ko Lāsalosí, na‘e tangi ‘a Mele, Mā‘ata mo e ni‘ihi kehé koe‘uhi ko e mate honau tuonga‘ane mo e kaume‘a ‘ofeiná. ‘I he ‘aho ‘e fā ki mui ai na‘e a‘u atu ‘a Sīsū, na‘á ne “tangi” foki mo ia, neongo na‘á ne ‘ilo te ne fokotu‘u hake ‘a Lāsalosi. (Sione 11:17, 33-35) Ko e tangi ‘a Sīsuú na‘e tapua atu ai ‘a e ongo‘i ‘a ‘ene Tamaí. Na‘a nau toe fakapapau‘i mo e ‘ofa ‘a Sīsū ‘i he fāmilí, ‘a ia na‘e ‘ikai ha veiveiua na‘e fakafiemālie kia Mele mo Mā‘ata. ‘I he tu‘unga meimei tatau, ‘i he taimi ‘oku ongo‘i ai ‘e hotau fanga tokouá ‘etau ‘ofa mo e tokangá, ‘oku nau ‘ilo ‘oku ‘ikai te nau toko taha ka ‘oku takatakai‘i kinautolu ‘e he ngaahi kaungāme‘a tokanga mo fietokoni.

19. ‘I he ngaahi founga fē ‘e lava ke tau ngāue‘aki ai ‘a e Tangata Malanga 3:7 ke fakafiemālie‘i ha kaunga-Kalisitiane ‘oku mamahi?

19 “Ko ha taimi ke fakalongolongo mo ha taimi ke lea.” (Tml. 3:7) Ko e founga ‘e taha ke fakafiemālie‘i ai ha kaungā-Kalisitiane ‘oku mamahi ko e hoko pē ko ha tokotaha fanongo lelei. Faka‘atā ho tokouá ke ne hua‘i atu hono lotó, pea ‘oua ‘e loto-mamahi ‘i he “lea ta‘efakakaukau‘í.” (Siope 6:2, 3) Mahalo ‘okú ne toe loto-mafasia fakaeongo lahi ange koe‘uhi ko e tenge mei he kāinga ‘ikai ko ha Fakamo‘oní. Ko ia lotu fakataha mo ia. Kōlenga ki he “Tokotaha-Fanongo ki he lotú” ke ne ‘oange kiate ia ‘a e mālohi mo e nonga ‘o e fakakaukaú. (Saame 65:2) Kapau ‘e faka‘atā ‘e he tu‘ungá, lau fakataha ‘a e Tohi Tapú. Pe lau ha kupu fe‘ungamālie mei he‘etau ‘ū tohí, hangē ko ha talanoa fakalototo‘a ki he mo‘uí.

20. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hono hokó?

20 He monū ē ko ia ‘etau ‘ilo‘i ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e maté pea mo e ‘amanaki fakaofo ‘oku fakatatali mai ki he fa‘ahinga ko ia ‘i he fonualoto fakamanatú! (Sione 5:28, 29) Ko ia, ‘i he lea mo e ngāue, tau pouaki loto-to‘a ‘a e mo‘oni Fakatohitapú pea vahevahe ia mo e ni‘ihi kehé ‘i he faingamālie fe‘ungamālie kotoa pē. ‘I he kupu hono hokó te tau sio ai ki ha toe tafa‘aki ‘e taha ‘oku feinga ai ‘a Sētane ke tauhi ‘a e kakaí ‘i he fakapo‘uli fakalaumālié​—ko e ngāue fakafa‘ahikehé. Te tau sio ki he ‘uhinga ‘oku fiema‘u ai ke tau faka‘ehi‘ehi mei he ngaahi tō‘onga mo e fakafiefia ‘oku fekau‘aki mo e tauhele fakatēmeniō ko iá.

HIVA 16 Hola ki he Pule‘anga ‘o e ‘Otuá!

^ pal. 5 Kuo kākaa‘i ‘e Sētane mo ‘ene fanga tēmenioó ‘a e kakaí ‘aki ‘a e ngaahi loi fekau‘aki mo e tu‘unga ‘o e kau maté. Ko e ngaahi loi ko ení kuo taki atu ki he ngaahi anga fakafonua ta‘efakatohitapu lahi. Ko e kupu ko ení te ne tokoni‘i koe ke nofo‘aki faitōnunga kia Sihova ‘i he feinga ‘a e ni‘ihi kehé ke tenge koe ke kau ‘i he ngaahi anga fakafonua peheé.

^ pal. 55 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘I he mamahi ha kāinga ‘i he mole hano ‘ofa‘anga ‘i he maté, ‘oku fakafiemālie‘i ia ‘e he mēmipa hono fāmilí ko ha ongo Fakamo‘oni ‘a Sihova.

^ pal. 57 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Hili e fekumi ki he anga fakafonua ‘i he putú, ‘oku fakamatala‘i anga-‘ofa ‘e ha tokotaha Fakamo‘oni ‘ene tuí ki hono kāingá.

^ pal. 59 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘Oatu ‘e ha ongo mātu‘a ‘i he fakataha‘angá ha fakafiemālie mo e poupou ki ha Fakamo‘oni na‘e mate hano ‘ofa‘anga.