Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 17

Tali ‘a e Tokoni ‘a Sihova ke Taliteke‘i ‘a e Ngaahi Laumālie Fulikivanú

Tali ‘a e Tokoni ‘a Sihova ke Taliteke‘i ‘a e Ngaahi Laumālie Fulikivanú

“‘Oku tau fai ha fetakai . . . mo e ngaahi kongakau laumālie fulikivanu ‘i he ngaahi potu fakahēvaní.”​—‘EF. 6:12.

HIVA 33 ‘Oua ‘e Manavahē kia Kinautolu!

‘I HE KUPÚ NI *

1. Hangē ko ia ‘oku fakamatala‘i ‘i he ‘Efesō 6:10-13, ko e hā ‘a e taha ‘o e ngaahi founga fakalotomāfana taha ‘oku fakahaa‘i mai ai ‘e Sihova ‘ene tokangá? Fakamatala‘i.

KO E taha ‘o e ngaahi founga fakalotomāfana taha ‘oku fakahaa‘i mai ai ‘e Sihova ‘ene tokanga kiate kitautolu ko ‘ene kau sevānití, ko ‘ene tokoni‘i kitautolu ke tau taliteke‘i hotau ngaahi filí. Ko hotau fili tefitó ko Sētane mo e fanga tēmenioó. ‘Oku fakatokanga mai ‘a Sihova fekau‘aki mo e ngaahi fili ko ení, pea ‘okú ne ‘omai kiate kitautolu ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ke tau taliteke‘i‘aki kinautolú. (Lau ‘a e ‘Efesō 6:10-13.) ‘I he‘etau tali ‘a e tokoni ‘a Sihová pea falala kakato kiate iá, ‘oku lava ke tau lavame‘a ai ‘i hono fakafepaki‘i ‘a e Tēvoló. ‘Oku lava ke tau ma‘u ‘a e falala pau tatau mo ia na‘e ma‘u ‘e he ‘apositolo ko Paulá. Na‘á ne tohi: “Kapau ‘oku kau ‘a e ‘Otuá ma‘atautolu, ko hai ia ‘e fakafepaki mai kiate kitautolu?”​—Loma 8:31.

2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

2 ‘I he tu‘unga ko e kau Kalisitiane mo‘oní, ‘oku ‘ikai te tau tokanga tōtu‘a kia Sētane mo ‘ene fanga tēmenioó. ‘Oku tau fakahangataha ‘etau tokangá ki he ako fekau‘aki mo Sihová pea tauhi kiate ia. (Saame 25:5) Kae kehe, ‘oku fiema‘u ke tau ‘ilo‘i ‘a e ngaahi founga tefito ‘oku ngāue‘aki ‘e Sētané. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ke lava ‘o tau faka‘ehi‘ehi mei ha‘ane kākaa‘i kitautolu. (2 Kol. 2:11; fkm. ‘i lalo) ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki ha founga tefito ‘oku feinga ‘a Sētane mo e fanga tēmenioó ke takihala‘i ‘aki ‘a e kakaí. Te tau toe lāulea ki he founga ‘e lava ke tau taliteke‘i lavame‘a ai kinautolú.

FOUNGA ‘OKU TAKIHALA‘I AI ‘E HE LAUMĀLIE FULIKIVANÚ ‘A E KAKAÍ

3-4. (a) Ko e hā ‘a e ngāue fakafa‘ahikehe? (e) Kuo lahi fēfē mafolalahia ‘a e tui ki he mālohi ‘o e ngāue fakafa‘ahikehé?

3 Ko ha founga tefito ‘oku ngāue‘aki ‘e Sētane mo e fanga tēmenioó ke takihala‘i ‘aki ‘a e kakaí ko e ngāue fakafa‘ahikehé. ‘Oku taukave‘i ‘e he fa‘ahinga ‘oku nau tō‘onga‘aki ‘a e ngāue fakafa‘ahikehé ‘oku nau ‘ilo pe pule‘i ‘a e ngaahi me‘a ko e anga-mahení ‘oku ‘ikai lava ke ‘ilo‘i pe pule‘i ‘e he tangatá. Ko e fakatātaá, ‘oku taukave‘i ‘e he ni‘ihi ‘oku malava ke nau ‘ilo ‘a e kaha‘ú ‘aki hono ngāue‘aki ‘a e vavaló pe ‘asitalolosiá. ‘Oku ‘ai nai ‘e he ni‘ihi ke hā na‘a nau lea ki he fa‘ahinga ko ia kuo nau maté. ‘Oku tō‘onga fakafaimana ‘a e ni‘ihi pe faimana, pea ‘oku nau feinga nai ke talatuki‘i ha tokotaha. *

4 Kuo lahi fēfē mafolalahia ‘a e tui ki he mālohi ‘o e ngāue fakafa‘ahikehé? Na‘e fai ha savea ‘i he fonua ‘e 18 ‘i ‘Amelika Latina mo e Kalipiané ‘o ‘ilo ko e toko taha ‘i he toko tolu kotoa pē ‘o e kakai na‘e kau ki he saveá ‘oku nau tui ki he faimaná, tō‘onga fakafaimaná, pe faifakalou‘akaú, pea ofi ‘i he tokolahi tatau ‘oku nau tui ‘oku malava ke fai ha fetu‘utaki mo e ngaahi laumālié. Na‘e fai ha savea ‘e taha ‘i he fonua ‘e 18 ‘i ‘Afilika. ‘Oku faka‘avalisi laka hake ‘i he vaeua ‘o e kakai na‘e fai ki ai ‘a e saveá ‘oku nau pehē ‘oku nau tui ki he tō‘onga fakafaimaná. Ko e mo‘oni, pe ko fē pē ‘oku tau nofo aí, kuo pau ke tau malu‘i kitautolu mei he ngāue fakafa‘ahikehé. He ko ē, ko Sētane ‘okú ne feinga ke takihala‘i “‘a e kotoa ‘o e māmani kuo nofo‘í.”​—Fkh. 12:9.

5. ‘Oku anga-fēfē ongo‘i ‘a Sihova fekau‘aki mo e ngāue fakafa‘ahikehé?

5 Ko Sihova “ko e ‘Otua ‘o e mo‘oní.” (Saame 31:5) Ko ia ‘oku anga-fēfē ‘ene ongo‘i fekau‘aki mo e ngāue fakafa‘ahikehé? ‘Okú ne fehi‘a ai! Na‘e tala ‘e Sihova ki he kau ‘Isilelí: “‘Oku ‘ikai totonu ke ‘ilo ‘iate koe ha taha ‘okú ne ‘ai hono fohá pe ko hono ‘ofefiné ke ne fou atu ‘i he afí, ha taha ‘okú ne fai ha vavalo, ha taha ‘oku faimana, ha taha ‘oku kumi ki ha ngaahi faka‘ilonga, ko ha tokotaha faifakalou‘akau, ha taha ‘okú ne faimana ‘o talatuki‘i ‘a e ni‘ihi kehé, ha taha ‘oku kumi fale‘i ki ha taula fa‘ahikehe pe ko ha tokotaha ‘oku tala me‘a ki he kaha‘ú, pe ko ha taha ‘oku kumi ki he kau maté. He ‘ilonga ‘a ia ‘okú ne fai ‘a e ngaahi me‘á ni ‘oku fakalielia ia kia Sihova.” (Teu. 18:10-12) Ko e kau Kalisitiané ‘oku ‘ikai ke nau ‘i he malumalu ‘o e Lao na‘e ‘oange ‘e Sihova ki he kau ‘Isilelí. Kae kehe, ‘oku tau ‘ilo ko ‘ene ngaahi ongo‘i fekau‘aki mo e ngāue fakafa‘ahikehé kuo ‘ikai ke liliu.​—Mal. 3:6.

6. (a) ‘Oku anga-fēfē hono ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e ngāue fakafa‘ahikehé ke fakatupu maumau ki he kakaí? (e) Fakatatau ki he Tangata Malanga 9:5, ko e hā ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e tu‘unga ‘o e kau maté?

6 ‘Oku fakatokanga mai ‘a Sihova fekau‘aki mo e ngāue fakafa‘ahikehé koe‘uhi ‘okú ne ‘ilo‘i ‘oku ngāue‘aki ia ‘e Sētane ke fakatupu maumau ki he kakaí. ‘Oku ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e ngāue fakafa‘ahikehé ke pouaki ‘a e ngaahi loí​—kau ai ‘a e loi ko ia ‘oku toe mo‘ui atu ‘a e kau maté ‘i ha feitu‘u kehe. (Lau ‘a e Tangata Malanga 9:5.) ‘Oku toe ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e ngāue fakafa‘ahikehé ke fakailifia‘i ‘aki ‘a e kakaí pea ke fakatafoki‘i kinautolu meia Sihova. Ko ‘ene taumu‘á ke falala ‘a e kakai ‘oku nau tō‘onga‘aki ‘a e ngāue fakafa‘ahikehé ki he ngaahi laumālie fulikivanú kae ‘ikai kia Sihova.

FOUNGA KE TAU TALITEKE‘I AI ‘A E LAUMĀLIE FULIKIVANÚ

7. Ko e hā ‘oku tala mai ‘e Sihova kiate kitautolú?

7 Hangē ko ia na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘oku tala mai ‘e Sihova kiate kitautolu ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ke tau ‘ilo ki aí koe‘uhi ke faka‘ehi‘ehi ai mei hono takihala‘i ‘e Sētane mo e fanga tēmenioó. Fakakaukau ki he ngaahi founga ‘e lava ke tau fakahoko ‘i he‘etau tau‘i ‘a Sētane mo e fanga tēmenioó.

8. (a) Ko e hā ‘a e founga tefito ‘oku tau taliteke‘i ‘aki ‘a e ngaahi laumālie fulikivanú? (e) ‘Oku anga-fēfē hono fakae‘a ‘e he Saame 146:4 ‘a e loi ‘a Sētane fekau‘aki mo e kau maté?

8 Lau ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá pea fakalaulauloto ki ai. Ko e founga tefito eni ke tau taliteke‘i ai ‘a e ngaahi loi ‘oku pouaki ‘e he ngaahi laumālie fulikivanú. Ko e Folofola ‘a e ‘Otuá ‘oku hangē ia ha heletā māsila ‘okú ne vaetu‘ua ‘a e ngaahi loi ‘oku pouaki ‘e Sētané. (‘Ef. 6:17) Ko e fakatātaá, ‘oku fakae‘a ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a e loi ko ia ‘oku lava ke fetu‘utaki ‘a e kau maté mo e kau mo‘uí. (Lau ‘a e Saame 146:4.) ‘Oku toe fakamanatu mai ai ko Sihova toko taha pē ‘oku lava ke ne tala totonu ‘a e kaha‘ú. (‘Ai. 45:21; 46:10) Kapau ‘oku tau lau ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá pea fakalaulauloto ma‘u pē ki ai, te tau mateuteu ai ke taliteke‘i pea fehi‘a ‘i he ngaahi loi ‘oku loto ‘a e ngaahi laumālie fulikivanú ke tau tui ki aí.

9. Ko e hā ‘a e fa‘ahinga ngāue fakafa‘ahikehe ‘oku tau faka‘ehi‘ehi mei aí?

9 Fakafisi ke fai ha me‘a pē ‘oku fekau‘aki mo e ngāue fakafa‘ahikehé. ‘I he tu‘unga ko e kau Kalisitiane mo‘oní, ‘oku ‘ikai ‘aupito te tau fai ha fa‘ahinga ngāue fakafa‘ahikehe pē. Ko e fakatātaá, ‘oku ‘ikai ke tau ‘alu ki he kau taula fa‘ahikehé pe feinga ke fetu‘utaki mo e kau maté ‘i ha fa‘ahinga founga. Hangē ko ia na‘a tau lāulea ki ai ‘i he kupu ki mu‘á, ‘oku tau faka‘ehi‘ehi mei he ngaahi anga fakafonua ‘i he putú ‘oku makatu‘unga ‘i he tui ‘oku toe mo‘ui atu ‘a e kau maté ‘i ha feitu‘u kehe. Pea ‘oku ‘ikai ke tau ngāue‘aki ‘a e ‘asitalolosiá pe ko e tala me‘a ki he kaha‘ú ke feinga ke ‘ilo ‘a e kaha‘ú. (‘Ai. 8:19) ‘Oku tau ‘ilo ko e ngaahi tō‘onga kotoa ko iá ‘oku fakatu‘utāmaki ‘aupito pea ‘oku lava ke nau ‘ai ai kitautolu ke tau fetu‘utaki hangatonu mo Sētane mo e fanga tēmenioó.

Fa‘ifa‘itaki ki he mu‘aki kau Kalisitiané ‘aki hono faka‘auha ha me‘a pē ‘oku fekau‘aki mo e me‘a fakamēsikí pea taliteke‘i ha fakafiefia fakafa‘ahikehe (Sio ki he palakalafi 10-12)

10-11. (a) Ko e hā na‘e fai ‘e he ni‘ihi ‘i he ‘uluaki senitulí ‘i he‘enau ako ‘a e mo‘oní? (e) Fakatatau ki he 1 Kolinitō 10:21, ko e hā ‘oku totonu ai ke tau fa‘ifa‘itaki ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e mu‘aki kau Kalisitiané, pea ‘e lava fēfē ke tau fai pehē?

10 Faka‘auha ha me‘a ‘oku fekau‘aki mo e me‘a fakamēsikí. Ko e ni‘ihi ‘o e kakai na‘a nau nofo ‘i ‘Efesō ‘i he ‘uluaki senitulí na‘a nau kau ‘i he ngāue fakafa‘ahikehé. ‘I he‘enau ako ‘a e mo‘oní, na‘a nau fai ha ngāue mafatukituki. “Ko ha tokolahi ‘o e fa‘ahinga na‘a nau fai ‘a e ngaahi tō‘onga fakafaimaná na‘a nau ‘omai ‘enau ‘ū tohí ‘o tutu kinautolu ‘i he ‘ao ‘o e tokotaha kotoa.” (Ngā. 19:19) Na‘a nau fai ‘a e me‘a kotoa na‘a nau malavá ke taliteke‘i ‘a e ngaahi laumālie fulikivanú. Ko ‘enau ‘ū tohi fakafaimaná na‘e fakamoleki ki ai ‘a e pa‘anga lahi. Ka ‘i he ‘ikai ke ‘ave ia ki ha taha pe fakatau atu ia ki he ni‘ihi kehé, na‘a nau faka‘auha ia. Na‘a nau tokanga lahi ange ki hono fakahōifua‘i ‘a Sihová ‘i he mahu‘inga fakapa‘anga ‘o e ‘ū tohí.

11 ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e kau Kalisitiane ko ia ‘i he ‘uluaki senitulí? ‘Oku fakapotopoto ke tau faka‘auha ha fa‘ahinga me‘a pē ‘oku ‘i ai hano kaunga nai ki he me‘a fakamēsikí. ‘Oku kau heni ‘a e ngaahi me‘a ‘omi monū, fanga ki‘i me‘a-teuteu ‘omi monū pe ko ha me‘a pē ‘oku tui pe ma‘u ‘e he kakaí ke malu‘i kinautolu mei he ngaahi laumālie fulikivanú.​—Lau ‘a e 1 Kolinitō 10:21.

12. Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i ‘oku totonu ke tau ‘eke hifo kiate kitautolu fekau‘aki mo ‘etau fakafiefiá?

12 Sivisivi‘i fakalelei ho‘o ngaahi fakafiefiá. ‘Eke hifo kiate koe: ‘‘Oku ou lau ‘a e ‘ū tohi, makasini pe kupu ‘i he ‘Initanetí fekau‘aki mo e me‘a fakamēsiki? Fēfē ‘a e hiva ‘oku ou fanongo aí, vitiō mo e polokalama TV ‘oku ou sio aí, pe ko e keimi vitiō ‘oku ou va‘inga aí? ‘Oku kau ‘i he‘eku fakafiefiá ha fa‘ahinga me‘a ‘oku kaunga ki he ngāue fakafa‘ahikehé? ‘Oku kau ai ha me‘a hangē ko e vemipaeá, somipī, pe mālohi mahulu hake ‘i natulá? ‘Oku hā ai ‘a e me‘a fakafaimaná pe talatukí ko ha me‘a fakaoli ‘o ‘ikai hano maumau?’ Ko e mo‘oni, ‘oku ‘ikai ko e fakafiefia kotoa pē ‘oku hā ai ‘a e talanoa fanangá ‘oku ‘i ai hono kaunga ki he ngāue fakafa‘ahikehé. ‘I hono sivisivi‘i ho‘o fakafiefiá, fakapapau‘i ke fai ‘a e ngaahi fili ‘e tokoni kiate koe ke fakamama‘o ai mei ha me‘a pē ‘oku fehi‘a ai ‘a Sihova. ‘Oku tau loto ke tau fai hotau lelei tahá ke “tauhi ma‘u ha konisēnisi ‘ata‘atā” ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá.​—Ngā. 24:16. *

13. Ko e hā ‘oku tau loto ke faka‘ehi‘ehi mei hono faí?

13 Faka‘ehi‘ehi mei he talanoa fekau‘aki mo e fanga tēmenioó. ‘I he fekau‘aki mo e me‘á ni, ‘oku tau loto ke fa‘ifa‘itaki ki he fa‘ifa‘itaki‘anga na‘e fokotu‘u mai ‘e Sīsuú. (1 Pita 2:21) Ki mu‘a ke ha‘u ‘a Sīsū ki he māmaní, na‘á ne mo‘ui ‘i hēvani, pea na‘á ne ‘ilo‘i ‘a e me‘a lahi fekau‘aki mo Sētane mo e fanga tēmenioó. Ka na‘e ‘ikai te ne lave ki ha ngaahi talanoa fekau‘aki mo e me‘a na‘e fai ‘e he ngaahi laumālie fulikivanu ko iá. Na‘e loto ‘a Sīsū ke hoko ko ha fakamo‘oni ‘a Sihova, ‘o ‘ikai ko ha fakafofonga fakahāhā ‘o Sētane. ‘E lava ke tau fa‘ifa‘itaki kia Sīsū ‘i he ‘ikai ke tau fakamafola ‘a e ngaahi talanoa fekau‘aki mo e fanga tēmenioó. ‘I hono kehé, ‘oku tau fakahaa‘i ‘i he‘etau leá “‘oku ue‘i [hotau] lotó ‘e ha me‘a lelei,” ‘a ia ko e mo‘oní.​—Saame 45:1.

‘Oku hala‘atā ha‘atau ilifia ‘i he ngaahi laumālie fulikivanú. ‘Oku mālohi mama‘o ange ‘a Sihova, Sīsū mo e kau ‘āngeló (Sio ki he palakalafi 14-15) *

14-15. (a) Ko e hā ‘oku ‘ikai totonu ai ke tau ilifia ‘i he ngaahi laumālie fulikivanú? (e) Ko e hā ‘a e fakamo‘oni ‘oku malu‘i ‘e Sihova ‘ene kakaí he ‘ahó ni?

14 ‘Oua ‘e hoko ‘o ilifia ‘i he ngaahi laumālie fulikivanú. ‘I he māmani ta‘ehaohaoa ko ení, ‘e hoko nai ha ngaahi me‘a ‘oku kovi kiate kitautolu. Ko e fakatu‘utāmakí, mahamahakí pe na‘a mo e maté ‘oku hoko ta‘e‘amanekina pē. Ka ‘oku totonu ke ‘oua te tau fakakaukau ‘oku kaunga ki ai ‘a e ngaahi laumālie ta‘ehāmaí. ‘Oku fakamatala ‘a e Tohi Tapú ko e “ngaahi taimi faingata‘a mo e ngaahi me‘a ‘oku hoko ta‘e‘amanekina.” (Tml. 9:11) Ka ki he fanga tēmenioó, kuo fakahaa‘i ‘e Sihova ‘okú ne mālohi mama‘o ange ‘iate kinautolu. Ko e fakatātaá, na‘e ‘ikai faka‘atā ‘e he ‘Otuá ‘a Sētane ke ne tāmate‘i ‘a Siope. (Siope 2:6) ‘I he ‘aho ‘o Mōsesé, na‘e fakahāhā ai ‘e Sihova ‘okú ne mālohi ange ‘i he kau taula‘eiki faimana ‘o ‘Isipité. (‘Eki. 8:18; 9:11) ‘I hono fakaivia ‘e Sihová, ko Sīsū kuo fakalāngilangi‘í na‘á ne ma‘u ‘a e mafai kia Sētane mo e fanga tēmenioó ‘o ne lī hifo ai kinautolu mei hēvani ki he māmaní. Pea ‘i he kaha‘u vave maí, ‘e lī kinautolu ki he luo ta‘ehanotakelé, ‘a ia he‘ikai lava ai ke nau toe fai ha maumau ki ha taha.​—Fkh. 12:9; 20:2, 3.

15 ‘Oku tau sio ki he fakamo‘oni lahi fau ‘oku malu‘i ‘e Sihova ‘ene kakaí he ‘ahó ni. Fakakaukau ki heni: ‘Oku tau malanga mo faiako‘aki ‘a e mo‘oní ‘i he feitu‘u kotoa ‘o e māmaní. (Māt. 28:19, 20) Ko hono olá, ‘oku tau fakae‘a ai ‘a e ngaahi ngāue fulikivanu ‘a e Tēvoló. Ko e mo‘oni, kapau na‘e malava ‘e Sētane, te ne ta‘ofi ‘etau ngāué kotoa, ka ‘oku ‘ikai te ne malava. Ko ia ‘oku ‘ikai fiema‘u ia ke tau ilifia ki he ngaahi laumālie fulikivanú. ‘Oku tau ‘ilo “ko e ongo fo‘i fofonga ‘o Sihová ‘oku fetoutoumoliliu‘aki ‘i he māmaní kotoa ke fakahāhā hono mālohí koe‘uhi ko e fa‘ahinga ko ia ‘oku kakato honau lotó kiate iá.” (2 Kal. 16:9) Kapau ‘oku tau faitōnunga kia Sihova, ‘oku ‘ikai lava ke fakatupunga ‘e he fanga tēmenioó ha maumau tu‘uloa kiate kitautolu.

TĀPUAKI KI HE FA‘AHINGA ‘OKU NAU TALI ‘A E TOKONI ‘A SIHOVÁ

16-17. ‘Omai ha fa‘ifa‘itaki‘anga ‘o e loto-to‘a ‘oku fiema‘u ke taliteke‘i ‘aki ‘a e ngaahi laumālie fulikivanú.

16 ‘Oku fiema‘u ‘a e loto-to‘a ke taliteke‘i ‘aki ‘a e ngaahi laumālie fulikivanú, tautefito ‘i hono fakafepaki‘i kitautolu ‘i he taumu‘a lelei ‘e he ngaahi kaume‘á pe kāingá. Ka ‘oku tāpuaki‘i ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau fakahāhā ‘a e loto-to‘a peheé. Fakakaukau ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a ha tuofefine ko Erica, ‘oku nofo ‘i Kana. Na‘e ta‘u 21 ‘a Erica ‘i he‘ene tali ha ako Tohi Tapu. ‘I he tu‘unga ko ha ‘ofefine ‘o ha faifekau faimana, na‘e ‘amanekina ke ne kau ‘i he ngaahi tō‘onga fakafa‘ahikehe na‘e kau ai ‘a e kai ‘o e kakano‘i-manu mei he ngaahi feilaulau fakaeouau ki he ngaahi ‘otua ‘ene tamaí. ‘I he fakafisi ‘a Erica, na‘e lau ia ‘e he fāmilí ko ha faka‘ita‘i ‘o e ngaahi ‘otuá. Na‘e tui ‘a e fāmilí ‘e tautea‘i kinautolu ‘e he ngaahi ‘otuá ‘aki ‘a e puke faka‘atamai mo fakaesino.

17 Na‘e feinga ‘a e fāmili ‘o Erica ke fakamālohi‘i ia ke ne muimui he tō‘onga ko iá, ka na‘á ne taliteke‘i ia, neongo na‘e ‘uhinga iá ko ‘ene mavahe mei honau ‘apí. Na‘e faka‘atā ‘e he Kau Fakamo‘oní ke ne nofo mo kinautolu. ‘I he tu‘unga ko iá, na‘e tāpuaki‘i ‘e Sihova ‘a Erica ‘aki ha fāmili fo‘ou​—ko e kaungātuí na‘a nau hoko ko ha fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kiate ia. (Mk. 10:29, 30) Neongo na‘e li‘aki ia ‘e hono kāingá tonu pea a‘u ‘o tutu ‘ene ‘ū me‘á, na‘e hanganaki mateaki ‘a Erica kia Sihova, hoko ‘o papitaiso, pea tāimu‘a tu‘uma‘u he taimí ni. ‘Oku ‘ikai te ne ilifia ‘i he fanga tēmenioó. Pea ‘i he fekau‘aki mo hono fāmilí, ‘oku pehē ‘e Erica, “‘Oku ou lotu he ‘aho taki taha ke ‘i ai ha taimi ‘e hokosia ai ‘e hoku fāmilí ‘a e tāpuaki ‘o hono ‘ilo‘i ‘a Sihova pea ma‘u ‘a e tau‘atāina ‘i he tauhi ki hotau ‘Otua ‘ofá.”

18. Ko e hā ‘a e ngaahi tāpuaki ‘oku tau ma‘u mei he falala kia Sihová?

18 He‘ikai ke tau fehangahangai kotoa mo hano ‘ahi‘ahi‘i mae‘ee‘a pehē ‘etau tuí. Kae kehe, ‘oku fiema‘u kiate kitautolu kotoa ke taliteke‘i ‘a e ngaahi laumālie fulikivanú pea falala kia Sihova. Kapau ‘oku tau fai ia, te tau ma‘u ai ‘a e ngaahi tāpuaki lahi pea te tau faka‘ehi‘ehi ai mei hano takihala‘i ‘e he ngaahi loi ‘a Sētané. Pehē foki, he‘ikai ke tau mate manavahē ai ‘i he fanga tēmenioó. Hiliō he me‘a kotoa, te tau fakaivimālohi‘i ai ‘etau kaume‘a mo Sihová. “Fakamo‘ulaloa‘i kimoutolu ki he ‘Otuá,” ko e tohi ia ‘a e ākonga ko Sēmisí, “kae taliteke‘i ‘a e Tēvoló, pea te ne hola meiate kimoutolu. ‘Unu‘unu ofi ki he ‘Otuá, pea te ne ‘unu‘unu ofi mai kiate kimoutolu.”​—Sēm. 4:7, 8.

HIVA 49 Sihova Hotau Hūfanga

^ pal. 5 Kuo fakatokanga anga-‘ofa mai ‘a Sihova fekau‘aki mo e ngaahi laumālie fulikivanú mo e maumau ‘oku lava ke nau fakatupungá. ‘Oku anga-fēfē feinga ‘a e ngaahi laumālie fulikivanú ke takihala‘i ‘a e kakaí? Ko e hā ‘a e ngaahi founga ‘e lava ke tau fakahoko ke taliteke‘i ai ‘a e ngaahi laumālie fulikivanú? ‘E lāulea ‘a e kupu ko ení ki he founga hono tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova ke tau faka‘ehi‘ehi mei he‘enau tākiekiná.

^ pal. 3 LEA MO HONO ‘UHINGA: Ko e ngāue fakafa‘ahikehé ‘oku ‘uhinga ia ki he ngaahi tui mo e tō‘onga ‘oku fekau‘aki mo e fanga tēmenioó. ‘Oku kau ai ‘a e tui ko e laumālie ‘o e fa‘ahinga ‘oku maté ‘oku nau mo‘ui atu ‘i he mate ‘a e sino fakamatelié pea ‘oku nau fetu‘utaki mo e kau mo‘uí, tautefito fakafou ‘i ha tokotaha (taula). ‘Oku toe kau ‘i he ngāue fakafa‘ahikehé ‘a e ngaahi tō‘onga fakafaimana mo e vavalo. Hangē ko hono ngāue‘aki ‘i he kupú ni, ko e faimaná ‘oku ‘uhinga ia ki he ngaahi tō‘onga ‘oku fekau‘aki mo e me‘a fakamēsiki, pe mālohi mahulu hake ‘i natula. ‘Oku lava ke kau ai ‘a e ngaahi talatuki. ‘Oku ‘ikai ‘uhinga ia ki he fanga ki‘i faimana va‘inga ‘oku ngāue‘aki ai ‘a e ngaue vave ‘o e nimá, ‘a ia ‘oku fa‘a fai pē ‘e he ni‘ihi ko ha fakafiefia.

^ pal. 12 ‘Oku ‘ikai ma‘u ‘e he kau mātu‘á ‘a e mafai ke fokotu‘u ‘a e ngaahi lao fekau‘aki mo e fakafiefiá. ‘I hono kehé, ko e Kalisitiane taki taha kuo pau ke ne ngāue‘aki hono konisēnisi kuo ako‘i ‘e he Tohi Tapú ‘i hono fili ‘a e me‘a ke lau, sio pe va‘inga aí. Ko e ngaahi ‘ulu‘i fāmili fakapotopotó ‘oku nau fakapapau‘i ko e fakafiefia honau fāmilí ‘oku fehoanaki mo e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú.​—Sio ki he kupu ‘i he jw.org® ko e “‘Oku Ta‘ofi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ha Ngaahi Faiva, Tohi pe Hiva Pau?” ‘i he FEKAU‘AKI MO KIMAUTOLU > NGAAHI FEHU‘I ‘OKU TOUTOU ‘EKE.

^ pal. 54 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko ha fakatātā ‘o Sīsū ko hotau Tu‘i fakahēvani mālohí ‘okú ne taki ha kongakau ‘āngelo. ‘Oku ‘i ‘olunga ‘iate kinautolu ‘a e taloni ‘o Sihová.