Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 17

Ngaahi Faʻē​—Ako mei he Faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIunisí

Ngaahi Faʻē​—Ako mei he Faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIunisí

“ʻOua naʻá ke liʻaki ʻa e fakahinohino ʻa hoʻo faʻeé. Ko ha pale fakaʻofoʻofa ia ki ho ʻulú mo ha kahoa lelei ki ho kiá.”​—PAL. 1:8, 9.

HIVA 137 Kau Fefine Faitōnunga, Tuofāfine Kalisitiane

ʻI HE KUPÚ NI a

Ko e faʻē ʻa Tīmoté, ʻa ʻIunisi mo ʻene kui fefiné ʻa Loisi ʻokú na fofonga fiefia mo laukauʻaki ia ʻi heʻene papitaiso ko ha Kalisitiané (Sio ki he palakalafi 1)

1-2. (a) Ko hai ʻa ʻIunisi, pea ko e hā ʻa e pole naʻá ne fehangahangai mo ia ko ha faʻeé? (e) Fakamatalaʻi ʻa e tā ʻi he takafí.

 NEONGO ʻoku ʻikai fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻa e papitaiso ʻa Tīmoté, ʻoku ʻikai faingataʻa ke sioloto atu ki he fiefia ʻene faʻeé, ʻa ʻIunisi, ʻi he ʻaho ko iá. (Pal. 23:25) Sioloto atu kiate ia, ʻi heʻene fofonga fiefia mo laukauʻaki ʻa Tīmote ʻi heʻene hifo atu ʻo tuʻu ʻi he vaí. ʻOkú ne malimali lolotonga ia ʻoku puke ia ʻe Loisi, ʻa e kui fefine ʻa Tīmoté. ʻOku fakatau mānava ʻa ʻIunisi ʻi he puli hifo ʻa Tīmote ʻi he vaí. ʻI heʻene ʻalu haké ʻoku pipihi hake ʻa e vaí, pea ʻokú ne malimali fiefia, pea naʻe ʻikai toe mapukepuke ʻe ʻIunisi hono loʻimatá. Kuo ikuʻi lavameʻa ʻe ʻIunisi ʻa e pole ʻo hono akoʻi ʻene tamasiʻí ke ʻofa kia Sihova pea mo hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi. Ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe pau ke ne ikuʻí ke aʻu mai ai ki he tuʻunga ko ení?

2 Ko Tīmote naʻe ʻohake ia ʻi ha ʻapi māvahevahe fakalotu. Ko ʻene tamaí ko ha Kalisi, pea ko ʻene faʻeé mo e kui fefiné ko e ongo Siu. (Ngā. 16:1) ʻOku ngalingali naʻe taʻu hongofulu tupu ʻa Tīmote ʻi he taimi naʻe tali ai ʻe ʻIunisi mo Loisi ha lotu kehe​—ʻa e lotu faka-Kalisitiané. Neongo ia, naʻe kei māvahevahe pē ʻa e fāmilí. Ko e hala fē ʻe fou ai ʻa Tīmoté? Mahalo naʻá ne ʻosi taʻumotuʻa feʻunga ke fai pē ʻene fili ʻaʻana. Te ne kau mo ʻene tamai taʻetuí? Te ne pīkitai ki he ngaahi talatukufakaholo faka-Siu naʻe akoʻi kiate ia mei heʻene kei siʻí? Pe te ne tali ʻa e tui foʻou ko eni kia Sīsū Kalaisí?

3. Fakatatau ki he Palōveepi 1:8, 9, ʻoku anga-fēfē vakai ʻa Sihova ki he ngāue ʻoku fai ʻe he ngaahi faʻeé ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau hoko ko hono ngaahi kaumeʻá?

3 ʻOku pehē pē mo e ngaahi faʻē Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻoku nau ʻofa ʻi honau fāmilí. Pea mahulu ange ʻi ha toe meʻa, ʻoku nau loto ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke fakatupulekina ha kaumeʻa vāofi mo Sihova. ʻOku fakamahuʻingaʻi lahi ʻe hotau ʻOtuá ʻenau ngaahi feingá. (Lau ʻa e Palōveepi 1:8, 9.) Kuo tataki ʻe Sihova ʻa e ngaahi faʻē taʻefaʻalaua ʻi heʻenau tokoniʻi ʻenau fānaú ke tali ʻa e moʻoní.

4. Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻoku fehangahangai mo e ngaahi faʻē ʻi he ʻaho ní?

4 ʻOku fakanatula pē ki ha faʻē ke ne fifili nai ʻi he taimi ʻe niʻihi pe ʻe tauhi ʻene fānaú kia Sihova, ʻo hangē ko Tīmoté. He ko ē, ʻoku ʻiloʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e tenge lahi ʻoku fehangahangai mo ʻenau fānaú ʻi he māmani ʻo Sētané. (1 Pita 5:8) ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi faʻē tokolahi ʻoku nau fekuki mo e pole ʻo hono ʻohake ʻenau fānaú ʻo ʻikai ha husepāniti pe ko e husepānití ʻoku ʻikai te ne lotu kia Sihova. Ko e fakatātaá, ko ha tuofefine ko Christine b ʻokú ne pehē: “Ko hoku husepānití ko ha tamai lelei mo fua fatongia, ka naʻá ne fakafepakiʻi mālohi au ʻi heʻeku ʻohake ʻa e fānaú ke nau hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova. Naʻá ku tangi ʻa loʻimata ʻi he ngaahi taʻu lahi, ʻo fifili pe ʻe faifai ange pea tauhi ʻeku fānaú kia Sihova.”

5. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

5 Kapau ko ha faʻē Kalisitiane koe, ʻe lava ke ke lavameʻa, ʻo hangē ko ʻIunisí. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he founga ʻe lava ke ke faʻifaʻitaki ai ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻi hono akoʻi hoʻo fānaú ʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke leaʻakí mo e meʻa ʻokú ke faí. Te tau toe vakai foki ki he founga ʻe tokoniʻi ai koe ʻe Sihová.

AKOʻI HOʻO FĀNAÚ ʻAKI ʻA E MEʻA ʻOKÚ KE LEAʻAKÍ

6. Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he 2 Tīmote 3:14, 15, naʻe anga-fēfē hoko ʻa Tīmote ko ha Kalisitiané?

6 ʻI he kei tamasiʻi ʻa Tīmoté, naʻe fai ʻe heʻene faʻeé hono lelei tahá ke akoʻi kiate ia ʻa e “ngaahi tohi māʻoniʻoní,” ʻo fakatatau ki he mahino ʻa e kau Siú. Ko e moʻoni, naʻe fakangatangata pē ʻa e ʻilo ʻa ʻIunisí koeʻuhí naʻe halaʻatā haʻane ʻilo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Neongo ia, ko e meʻa naʻe ako ʻe Tīmote mei he Folofolá naʻe ʻoange ai kiate ia ha makatuʻunga lelei ke tali ʻa e lotu faka-Kalisitiané. Ka te ne tali ia? ʻI he tuʻunga ko ha talavou, naʻá ne maʻu ʻa e totonu ke fili pe te ne moʻui ko ha Kalisitiane. ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe ‘fakatuipauʻi ai ʻa Tīmote ke tui’ ki he moʻoni fekauʻaki mo Sīsuú ko e ngaahi feinga ʻene faʻeé. (Lau ʻa e 2 Tīmote 3:14, 15.) He houngaʻia ē ko ʻIunisi ʻi heʻene ikuʻi lavameʻa ʻa e pole ʻo hono akoʻi ʻene tamasiʻí fekauʻaki mo Sihová! Naʻe moʻui ʻa ʻIunisi ʻo fehoanaki mo hono hingoá, ʻa ia ʻoku haʻu mei ha foʻi lea ʻoku ʻuhingá ko e “ikuna.”

7. Naʻe lava fēfē ke tokoniʻi ʻe ʻIunisi ʻene tamasiʻí ke fakalakalaka hili ʻene papitaisó?

7 Ko e papitaisó ko ha sitepu mahuʻinga ia ʻi he moʻui ʻa Tīmoté, ka naʻe ʻikai ngata ai ʻa e hohaʻa ʻa ʻIunisí. ʻE anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe heʻene tamasiʻí ʻa e toenga ʻene moʻuí? Te ne feohi kovi nai? Te ne ʻalu ʻo ako ʻi ʻAtenisi pea tali ʻa e ngaahi akonaki ʻa e kau filōsefa pangani aí? Te ne ngāue fakatamaioʻeiki ki he koloá, ʻo fakamoleki noa ai hono taimí, iví mo hono tuʻunga talavoú? Naʻe ʻikai lava ʻe ʻIunisi ke fai ʻa e filí maʻa Tīmote, ka naʻe lava ke ne tokoniʻi ia. Anga-fēfē? Naʻe lava ke hokohoko atu ʻene ngāue mālohi ke uhuʻi ki heʻene tamasiʻí ʻa e ʻofa loloto kia Sihova pea mo e houngaʻia ʻi hono ʻAló. Ko e ngaahi polé ʻoku ʻikai foʻou ia ki he faʻahinga ʻoku nofo ʻi he ngaahi ʻapi māvahevahe fakalotú. Naʻa mo e taimi ʻoku ʻi he moʻoní fakatouʻosi ai ʻa e ongo mātuʻá, ʻe lava ke faingataʻa ke aʻu ki he loto ʻo e fānaú koeʻuhi ke nau hoko ai ko e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihova. Ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he ngaahi mātuʻá mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIunisí?

8. ʻE lava fēfē ke tokoni ha faʻē ki hono husepāniti tuí ke tokangaekina ʻa e fiemaʻu fakalaumālie ʻena fānaú?

8 Ako ʻa e Tohi Tapú fakataha mo hoʻo fānaú. Fanga tuofāfine, kapau ʻoku ʻi he moʻoní ʻa ho husepānití, ʻoku loto ʻa Sihova ke ke tokoni kiate ia ʻi hono tokangaekina ʻa e fiemaʻu fakalaumālie hoʻomo fānaú. Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke ke fai ai ení ko e poupou maʻu pē ki he Lotu Fakafāmilí. Lea fakalanga hake fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻú pea fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke ke fai ke fakatupulekina ai ha ʻatimosifia māfana mo fakafiefia. Mahalo ʻe lava ke ke tokoni ki ho husepānití ʻi hono palani ha poloseki ako Tohi Tapu makehe. Tānaki atu ki aí, kapau ʻoku taʻumotuʻa feʻunga ʻa e niʻihi ʻo e fānaú ke maʻu ʻaonga mei ha ako Tohi Tapu ʻi he tohi Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!, mahalo ʻe lava ke ke tokoni ki ho husepānití ke fai ʻa e akó.

9. Ko fē feituʻu ʻe lava ke hanga ki ai ha faʻē ʻoku taʻetui hono husepānití ki ha tokoni?

9 Ko e ngaahi faʻē ʻe niʻihi kuo pau ke nau tamuʻomuʻa ʻi hono ako ʻa e Tohi Tapú mo ʻenau fānaú, koeʻuhi ko e mātuʻa taʻehoa kinautolu pe koeʻuhí ʻoku ʻikai ko ha tokotaha tui honau husepānití. Kapau ko e tuʻunga ia ʻi ho fāmilí, ʻoua ʻe hoko ʻo loto-moʻua tōtuʻa. ʻE tokoniʻi koe ʻe Sihova. Ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻangāue fakafaiako ola lelei kuó ne tokonaki mai fakafou ʻi heʻene kautahá ke ako ai mo hoʻo fānaú. Fēfē ke ke kumi faleʻi mei he ngaahi mātuʻa taukeí ki ha ngaahi fakakaukau foʻou ki he founga ke ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi meʻangāue ko ení ki he lotu fakafāmilí? c (Pal. 11:14) ʻE lava foki ke tokoniʻi koe ʻe Sihova ʻi he fetuʻutaki mo hoʻo fānaú. Kole kiate ia ke ne tokoniʻi koe ke ke fusi hake ʻa e meʻa ʻoku ʻi honau lotó mo ʻenau fakakaukaú. (Pal. 20:5) Ko ha fehuʻi faingofua hangē ko e ‘Ko e hā ʻa e pole lahi taha ʻokú ke fehangahangai mo ia ʻi he ʻapiakó?’ ʻe lava ke taki atu ki ha fetalanoaʻaki ola lelei.

10. ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ke ke toe tokoniʻi ai hoʻo fānaú ke ako fekauʻaki mo Sihová?

10 Kumi ki ha ngaahi faingamālie ke akoʻi hoʻo fānaú fekauʻaki mo Sihova. Talanoa fekauʻaki mo Sihova pea mo e ngaahi meʻa lelei lahi kuó ne fai maʻaú. (Teu. 6:6, 7; ʻAi. 63:7) ʻOku tautefito ʻa e mahuʻinga ení kapau ʻoku ʻikai lava ke ke ako tuʻumaʻu mo hoʻo fānaú ʻi ʻapi. Ko Christine, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Naʻe ʻikai loko lahi ʻa e faingamālie ke lāulea ai ki he ngaahi meʻa fakalaumālié ko ia naʻá ku ngāueʻaongaʻaki ha taimi pē naʻa mau maʻu. Naʻa mau ʻalu ʻo lue pe heka ʻi ha pōpao ʻo ʻaʻalo mei he matāfangá ke talanoa fekauʻaki mo e fakatupu fakaofo ʻa Sihová pea mo e ngaahi meʻa fakalaumālie lahi. ʻI he lalahi feʻunga pē ʻeku fānaú, naʻá ku fakalototoʻaʻi kinautolu ke nau ako fakafoʻituitui ʻa e Tohi Tapú.” Tānaki atu ki aí, talanoa lelei fekauʻaki mo e kautaha ʻa Sihová pea pehē ki ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻOua ʻe fakaangaʻi ʻa e kau mātuʻá. Ko e meʻa ʻokú ke leaʻaki fekauʻaki mo kinautolú ʻe lava ke fakapapauʻi ai pe ʻe hanga hoʻo fānaú ki he kau mātuʻá ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu tokoni aí.

11. Fakatatau ki he Sēmisi 3:18, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke pouaki ʻa e melinó ʻi ʻapí?

11 Pouaki ʻa e melinó ʻi ʻapi. Fakahāhā maʻu pē hoʻo ʻofa ʻi ho husepānití mo hoʻo fānaú. Talanoa fekauʻaki mo ho husepānití ʻi ha founga anga-lelei mo fakaʻapaʻapa, pea akoʻi hoʻo fānaú ke nau fai ʻa e meʻa tatau. ʻI hoʻo fai ení, te ke fakatupulekina ai ha ʻatimosifia melino ʻa ia ʻe faingofua ai ke ako fekauʻaki mo Sihova. (Lau ʻa e Sēmisi 3:18.) Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Jozsef, ʻa ia ʻokú ne ngāue ko ha tāimuʻa makehe ʻi Lumēnia. ʻI heʻene tupu haké, naʻe ʻai ʻe heʻene tamaí ke mātuʻaki faingataʻa kiate ia mo ʻene faʻeé mo e toenga ʻo e fānaú ke tauhi kia Sihova. ʻOku pehē ʻe Jozsef: “Naʻe feinga mālohi ʻeku faʻeé ke fakatupulekina ha ʻātakai melino ʻi ʻapi. Ko e lahi ange ʻa e anga-kakaha ʻeku tamaí, ko e lahi ange ia ʻa e anga-lelei ʻeku faʻeé. ʻI he taimi naʻe fakatokangaʻi ai ʻe heʻemau faʻeé naʻe faingataʻa ke mau fakaʻapaʻapa mo talangofua ki heʻemau tamaí, naʻá ne lāulea mo kimautolu ki he ʻEfesō 6:1-3. Pea naʻá ne talanoa mai kiate kimautolu fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo ʻemau tamaí pea tokoniʻi kimautolu ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ke mau koloaʻaki ai iá. Ko e founga eni naʻá ne fakaleleiʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá.”

AKOʻI HOʻO FĀNAÚ ʻAKI ʻA E MEʻA ʻOKÚ KE FAÍ

12. Fakatatau ki he 2 Tīmote 1:5, naʻe tākiekina fēfē ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIunisí ʻa Tīmote?

12 Lau ʻa e 2 Tīmote 1:5. Naʻe fokotuʻu ʻe ʻIunisi ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kia Tīmote. Kuo pau pē naʻá ne akoʻi ange kiate ia ko e tui moʻoní ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ngāue. (Sēm. 2:26) ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe sio ʻa Tīmote ko e fakaueʻiloto ki he ngaahi ngāue ʻene faʻeé ko ʻene ʻofa mālohi kia Sihová. Ko hono moʻoní, naʻe vakai ʻa Tīmote ko e meʻa naʻá ne ʻai ke fiefia ʻene faʻeé ko e tauhi kia Sihová. Naʻe tākiekina fēfē ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIunisí ʻa Tīmote? Hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá, naʻe tui ʻa Tīmote ʻo hangē ko ʻene faʻeé. Naʻe ʻikai ke hoko fakafokifā pē eni. Naʻe vakai ʻa Tīmote ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻene faʻeé pea naʻe maongo ia kiate ia ʻo ne faʻifaʻitaki ki ai. ʻI he tuʻunga meimei tatau ʻi he ʻahó ni, ko e ngaahi faʻē tokolahi kuo nau aʻu ki he loto ʻo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí “ʻo ʻikai ʻaki ha lea.” (1 Pita 3:1, 2) ʻE lava ke ke fai ʻa e meʻa tatau. Anga-fēfē?

13. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻai ʻe ha faʻē hono vahaʻangatae mo Sihová ko e meʻa muʻomuʻa tahá ia?

13 ʻAi ho vahaʻangatae mo Sihová ko e meʻa muʻomuʻa tahá ia. (Teu. 6:5, 6) Hangē ko e tokolahi taha ʻo e ngaahi faʻeé, ʻokú ke fai ʻa e ngaahi feilaulau lahi. ʻOkú ke feilaulauʻi ho taimí, paʻangá, taimi mohé mo e ngaahi meʻa kehe ke tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakaesino hoʻo fānaú. Ka ʻoku ʻikai totonu ke ke fuʻu femoʻuekina ʻi he tokanga ki he ngaahi fiemaʻu ko iá ʻo feilaulauʻi ai ho vahaʻangatae mo Sihová. Vaheʻi maʻu pē ʻa e taimi ki he lotu fakafoʻituituí, ako fakafoʻituitui ʻa e Tohi Tapú pea mo e fakataha ʻa e fakatahaʻangá. ʻI hono fai iá, te ke fakaivimālohiʻi fakalaumālie ai koe pea fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki ho fāmilí pea pehē ki he niʻihi kehé.

14-15. Ko e hā ʻokú ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Leanne, Maria mo João?

14 Tau vakai angé ki ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻe niʻihi ʻo e fānau naʻa nau ako ke ʻofa kia Sihova pea falala kiate ia ʻaki ʻa e vakai ki heʻenau faʻeé. Ko e taʻahine ʻa Christine ko Leanne ʻokú ne pehē: “Naʻe ʻikai lava ke mau ako ʻa e Tohi Tapú ʻi ʻapi. Ka ko ʻemau faʻeé naʻá ne faitōnunga ʻaupito ʻi he taimi naʻe haʻu ai ki hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá. Ko ʻene faʻifaʻitakiʻangá mo e tuipaú naʻe feʻungaʻānoa pē ia ke ne fakaivimālohiʻi ʻemau tuí. Naʻa mau ʻiloʻi fuoloa ko e moʻoní eni naʻa mo e ki muʻa ke mau maʻu ʻa e fakatahá.”

15 Ko Maria, ʻa ia ko ʻene tamaí naʻá ne faʻa fakatangaʻi ʻa e fāmilí ʻi heʻenau maʻu ʻa e fakatahá, ʻokú ne pehē: “Ko ʻeku faʻeé ko e taha ia ʻo e fanga tuofāfine loto-toʻa taha ʻoku ou ʻiló. ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku faʻa fakafisi ke fai ha meʻa koeʻuhí naʻá ku ilifia ʻi he meʻa ʻe leaʻaki ʻe he niʻihi kehé. Ka ko e sio ki he loto-toʻa naʻá ne maʻú pea mo ʻene fakamuʻomuʻa maʻu pē ʻa Sihova ʻi heʻene moʻuí naʻe tokoniʻi ai au ke ikuʻi ʻeku manavahē tangatá.” Ko João, ʻa ia ko ʻene tamaí naʻá ne tapui ke fai ha talanoa fakalaumālie ʻi ʻapi, ʻokú ne pehē: “Mahalo ko e meʻa naʻe maongo lahi taha kiate aú ko e loto-lelei ʻeku faʻeé ke tuku ange ʻa e meʻa kotoa​—tuku kehe ʻene ʻofa kia Sihová​—ke fakahōhōʻiaʻi ʻeku tamaí.”

16. ʻE anga-fēfē hono tākiekina ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ha faʻē ʻa e niʻihi kehé?

16 Ngaahi faʻē, manatuʻi ko hoʻomou faʻifaʻitakiʻangá te ne tākiekina ʻa e niʻihi kehé. Anga-fēfē? Fakakaukau ki he maongo ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIunisí ki he ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne ʻiloʻi ko e tui taʻemālualoi ʻa Tīmoté ‘naʻe tomuʻa nofoʻia ʻia ʻIunisi.’ (2 Tīm. 1:5) Ko fē taimi naʻe fuofua vakai ai ʻa Paula ki he tui ʻa ʻIunisí? ʻOku ngalingali ʻi he lolotonga ʻene ʻuluaki fononga fakamisinalé naʻá ne fetaulaki ai mo Loisi mo ʻIunisi ʻi Līsita, pea naʻá ne tokoniʻi nai kinaua ke na hoko ko ha Kalisitiane. (Ngā. 14:4-18) Fakakaukau atu angé: ʻI he taimi naʻe tohi ai ʻa Paula kia Tīmoté​—ko e hili atu ia ha taʻu ʻe 15 nai mei ai​—naʻe kei manatuʻi pē ʻe Paula ʻa e ngaahi ngāue faitōnunga ʻa ʻIunisí pea naʻá ne ngāueʻaki ia ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻoku tuha ke faʻifaʻitaki ki ai! ʻOku hā mahino, ko ʻene faʻifaʻitakiʻangá naʻe maongo tuʻuloa ia ki he ʻapositoló pea ngalingali ki he kau Kalisitiane tokolahi kehe ʻi he ʻuluaki senitulí. Kapau ʻokú ke ʻohake hoʻo fānaú ʻo ʻikai ha hoa mali pe ʻi ha ʻapi māvahevahe fakalotu, hoko ʻo fakapapauʻi ko hoʻo faʻifaʻitakiʻanga faitōnungá ʻokú ne fakaivimālohiʻi mo ueʻi ʻa e faʻahinga takatakai kiate koé.

Ko hono tokoniʻi ha kiʻi tama ke tupu fakalaumālié ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi. ʻOua ʻe foʻi! (Sio ki he palakalafi 17)

17. Ko e hā ʻoku totonu ke ke fai kapau ʻoku hā ngali ʻoku ʻikai tali ʻe hoʻo kiʻi tamá hoʻo feinga ke akoʻi iá?

17 Kae fēfē kapau ʻoku hā ngali ʻoku ʻikai tali ʻe hoʻo kiʻi tamá ʻa hoʻo ngaahi feingá? Manatuʻi ko hono akoʻi ha kiʻi tama ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he fakatātaá, ʻi he taimi ʻokú ke tō ai ha tengaʻiʻakau, te ke fifili nai ʻi he taimi ʻe niʻihi pe ʻe faifai ange pea tupu ʻo laku fua mai. Neongo heʻikai lava ke ke puleʻi ʻa e olá, ʻokú ke hokohoko atu ke fuʻifuʻi ia he ko e founga lelei taha pē ia ʻe malava ke tupu ai. (Mk. 4:26-29) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he tuʻunga ko ha faʻē, te ke fifili nai ʻi he taimi ʻe niʻihi pe ʻokú ke aʻu ki he loto hoʻo fānaú. Heʻikai lava ke ke puleʻi ʻa e olá. Ka ʻo kapau ʻokú ke hokohoko atu ke fai ʻa e kotoa hoʻo malavá ke akoʻi kinautolu, ko e founga lelei taha ia ʻe malava ai ke nau tupu fakalaumālié.​—Pal. 22:6.

FALALA KI HE TOKONI ʻA SIHOVÁ

18. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe Sihova hoʻo fānaú ke nau tupu fakalaumālie?

18 Talu mei he taimi ʻo e Tohi Tapú, kuo tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kei siʻi taʻefaʻalaua ke nau hoko ko hono ngaahi kaumeʻa. (Saame 22:9, 10) ʻE lava foki ke ne tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau tupu fakalaumālie, kapau ko ʻenau holí ia. (1 Kol. 3:6, 7) Neongo kapau ʻoku hā ngali ʻalu hē hoʻo fānaú, ʻe kei hāngaifofonga hifo pē ʻa Sihova kiate kinautolu. (Saame 11:4) ʻI he taimi ʻoku nau fakahāhā ai naʻa mo ha kiʻi fakaʻilonga ʻoku nau “hehema totonu,” te ne ʻi ai ke tokoniʻi kinautolu. (Ngā. 13:48; 2 Kal. 16:9) Te ne tokoniʻi foki koe ke leaʻaki ʻa e meʻa totonú ʻi he taimi totonu​—ʻi he taimi ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ai ia ʻe hoʻo fānaú. (Pal. 15:23) Pe te ne ueʻi nai ha tokoua pe tuofefine tokanga ʻi he fakatahaʻangá ke ne fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia moʻoni ʻiate kinautolu. Naʻa mo e lalahi hoʻo fānaú, ʻe fakamanatu nai ʻe Sihova kiate kinautolu ha meʻa naʻá ke akoʻi ange ʻi he kuohilí. (Sione 14:26) ʻOkú ke ʻoange kia Sihova ʻa e meʻa lahi ke ne tāpuakiʻi ʻi hoʻo hokohoko atu ke akoʻi hoʻo fānaú ʻi he leá mo e faʻifaʻitakiʻanga.

19. ʻE lava fēfē ke ke fakapapauʻi ʻokú ke maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová?

19 Ko e ʻofa ʻa Sihova kiate koé ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi he ngaahi fili ʻoku fai ʻe hoʻo fānaú. ʻOkú ne ʻofa ʻiate koe koeʻuhí ʻokú ke ʻofa kiate ia. Kapau ko ha mātuʻa taʻehoa koe, ʻoku talaʻofa ʻe Sihova ke hoko ko ha Tamai ki hoʻo fānaú pea mo ha Tokotaha Maluʻi kiate koe. (Saame 68:5) Heʻikai lava ke ke puleʻi ʻa e fili ʻoku fai ʻe hoʻo fānaú. Ka ʻo kapau ʻokú ke hokohoko atu ke falala ki he tokoni meia Sihová pea fai ho lelei tahá, te ke maʻu ʻa ʻene hōifuá.

HIVA 134 Fānaú ko ha Meʻaʻofa mei he ʻOtuá

a Ko e kupu ko ení ʻe sivisiviʻi ai ʻa e founga ʻe lava ke maʻu ʻaonga ai ʻa e ngaahi faʻē Kalisitiané mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e faʻē ʻa Tīmoté, ʻa ʻIunisi, pea mo e founga ke nau tokoniʻi ai ʻenau fānaú ke nau hoko ʻo ʻiloʻi mo ʻofa kia Sihova.

b Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

c Ko e fakatātaá, sio ki he lēsoni 50 ʻi he tohi Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata! mo e kupu “Ngaahi Fakakaukau Maʻá e Lotu Fakafāmilí mo e Ako Fakafoʻituituí,” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo ʻAokosi 15, 2011, p. 6-7.