Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 19

ʻE Lava Fēfē Ke Tau Fakaivimālohiʻi ʻEtau Tui ki he Talaʻofa ʻa Sihova ki ha Māmani Foʻoú?

ʻE Lava Fēfē Ke Tau Fakaivimālohiʻi ʻEtau Tui ki he Talaʻofa ʻa Sihova ki ha Māmani Foʻoú?

“ʻI he taimi ʻokú ne [Sihova] folofolaʻaki ai ha meʻa, ʻikai te ne fai ia?”​—NŌM. 23:19.

HIVA 142 Piki Maʻu ki Heʻetau ʻAmanakí

ʻI HE KUPÚ NI a

1-2. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fai lolotonga ʻa e tatali ki he māmani foʻoú?

 ʻOKU tau koloaʻaki ʻa e talaʻofa ʻa Sihova ke fetongi ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení ʻaki ha māmani foʻou māʻoniʻoni. (2 Pita 3:13) Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e taimi tofu pē ʻe hoko moʻoni mai ai ʻa e māmani foʻou ko iá, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he fakamoʻoní heʻikai fiemaʻu ke tau toe tatali fuoloa.​—Māt. 24:32-34, 36; Ngā. 1:7.

2 Lolotonga iá, tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻetau ʻi he moʻoní, ko kitautolu kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau tui ki he talaʻofa ko iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻa mo e tui mālohí ʻe lava ke hoko ʻo vaivai. Ko hono moʻoní, naʻe ui ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e tui vaivaí ko e “angahala ko ia ʻokú ne fakafihiaʻingofua kitautolú.” (Hep. 12:1) Ke fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻetau tuí ʻo vaivaí, ʻoku fiemaʻu ke tau vakaiʻi maʻu pē ʻa e fakamoʻoni ʻoku fakapapauʻi ai ko e māmani foʻoú ʻoku vavé ni ke hoko moʻoni.​—Hep. 11:1.

3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he founga ʻe tolu ʻe lava ke tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau tui ki he talaʻofa ʻa Sihova ki ha māmani foʻoú: (1) ʻAki ʻa e fakalaulauloto ki he huhuʻí, (2) ʻaki ʻa e fakakaukauloto ki he mālohi ʻo Sihová pea (3) ʻaki ʻa e vaheʻi ʻa e taimi ki he ngaahi ngāue fakalaumālié. Te tau lāulea leva ki he anga hono fakaivimālohiʻi ʻe he pōpoaki ʻa Sihova kia Hapakuké ʻetau tuí ʻi he ʻahó ni. Kae ʻuluakí, tau lāulea angé ki he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻoku tau fehangahangai nai mo ia ʻi he taimí ni ʻa ia ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e tui mālohi ki he talaʻofa fekauʻaki mo ha māmani foʻou ka hoko maí.

NGAAHI TUʻUNGA ʻOKU FIEMAʻU KI AI ʻA E TUI MĀLOHI

4. Ko e hā ʻa e ngaahi fili ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e tui mālohí?

4 ʻI he ʻaho kotoa, ʻoku tau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e tui mālohi. Ko e fakatātaá, ʻoku tau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku kaunga ki heʻetau feohí, fakafiefiá, akó, nofo malí, fānaú mo e ngāue paʻangá. ʻOku lelei ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu: ‘ʻOku fakahaaʻi ʻi heʻeku ngaahi filí ʻoku ou tuipau ko e fokotuʻutuʻu ko ení ʻoku fakataimi pē pea ʻoku vavé ni ke fetongi ʻaki ia ʻa e māmani foʻou ʻa e ʻOtuá? Pe ʻoku tākiekina ʻeku ngaahi filí ʻe he kakai ʻoku nau moʻui ʻo hangē ko e maté pē ʻa e ngataʻanga ʻo e meʻa kotoa?’ (Māt. 6:19, 20; Luke 12:16-21) Te tau fai ʻa e fili lelei tahá kapau ʻoku tau fakaivimālohiʻi ʻetau tui ko e māmani foʻoú ʻoku vavé ni ke hoko mai.

5-6. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e tui mālohí ʻi he taimi ʻo e faingataʻá? Fakatātaaʻi.

5 ʻOku tau toe fehangahangai foki mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e tui mālohi. Te tau fehangahangai nai mo e fakatanga, mahaki tauhi, pe ko e ngaahi meʻa kehe ʻoku lava ke ne ʻai kitautolu ke tau loto-siʻi. ʻI he kamatá, te tau fekuki nai mo hotau ʻahiʻahí ʻi he tuipau. Ka ʻo kapau ʻe toe fuoloa ange​—ʻo hangē ko ia ʻoku faʻa hokó​—te tau fiemaʻu ʻa e tui mālohi koeʻuhi ke kātekina ia pea ke hokohoko atu ke tauhi kia Sihova ʻi he fiefia.​—Loma 12:12; 1 Pita 1:6, 7.

6 ʻI he lolotonga ʻetau fehangahangai mo ha ʻahiʻahi, te tau ongoʻi nai heʻikai pē ke toe hoko mai ʻa e māmani foʻou ia ʻa Sihová. ʻOku ʻuhinga ení ʻoku vaivai ʻetau tuí? ʻIkai ʻaupito. Fakakaukau ki ha fakatātā. ʻI he lolotonga ha faʻahitaʻu momoko fakamanavahē, te tau ongoʻi nai heʻikai ʻaupito pē ke hoko mai ʻa e faʻahitaʻu māfaná ia. Ka ʻoku faai atu pē ʻo hoko mai ʻa e faʻahitaʻu māfaná. ʻOku pehē pē, ʻi he taimi ʻoku tau mātuʻaki loto-siʻi aí, te tau ongoʻi nai ko e māmani foʻoú heʻikai ʻaupito pē hoko mai ia. Neongo ia, kapau ʻoku mālohi ʻetau tuí, ʻoku tau ʻiloʻi ko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻe fakahoko. (Saame 94:3, 14, 15; Hep. 6:17-19) ʻI hono maʻu ʻa e falala pau ko iá, ʻe lava ke hokohoko atu ʻetau fakamuʻomuʻa ʻetau lotu kia Sihová ʻi heʻetau moʻuí.

7. Ko e hā ʻa e fakakaukau kuo pau ke tau maluʻi kitautolu mei aí?

7 Fakakaukau ki ha toe tafaʻaki ʻe taha ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e tui mālohí​—ko e ngāue fakamalangá. Ko e kakai tokolahi ʻa ia ʻoku tau malanga ki aí ʻoku nau ongoʻi ko e “ongoongo lelei” fekauʻaki mo e māmani foʻou ʻa e ʻOtuá ka hoko maí ʻoku fuʻu tōtōatu ia ke moʻoni. (Māt. 24:14; ʻIsi. 33:32) ʻOku ʻikai ʻaupito ke tau loto ke fakaʻatā ʻenau fakataʻetaʻetuí ke ne uesia kitautolu. Ke taʻofi ia mei heʻene hokó, kuo pau ke tau hanganaki fakaivimālohiʻi ʻetau tuí. Tau lāulea angé ki he founga ʻe tolu ʻe lava ke tau fai ai ia.

FAKALAULAULOTO KI HE HUHUʻÍ

8-9. ʻE lava fēfē ke kaunga ki heʻetau tuí ʻa e fakalaulauloto ki he huhuʻí?

8 Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí ko e fakalaulauloto ki he huhuʻí. Ko e huhuʻí ko ha fakapapauʻiʻanga ia ko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻe hoko moʻoni. ʻI he taimi te tau fakakaukauloto fakalelei ai ki he ʻuhinga naʻe tokonaki mai ai ʻa e huhuʻí pea mo e meʻa naʻe kaunga ki aí, ʻoku tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau tui ko e talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e moʻui taʻengata ʻi ha māmani lelei angé ʻoku pau ke fakahoko. Ko e hā ʻoku lava ke tau lea pehē aí?

9 Ko ia, ko e hā naʻe kaunga ki he huhuʻí? Naʻe fekauʻi mai ʻe Sihova ʻa hono ʻAlo ʻuluaki fakatupu ʻofeiná, ʻa hono kaumeʻa ofi tahá, mei hēvani ke ʻaloʻi ko ha tangata haohaoa. Lolotonga ʻa e ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻá ne kātekina ʻa e faʻahinga faingataʻa kotoa pē. Pea naʻá ne faingataʻaʻia pea pekia ʻi ha mate fakamamahi. He totongi mahuʻinga lahi ē naʻe fai ʻe Sihová! Ko hotau ʻOtua ʻofá naʻe ʻikai ʻaupito ke ne mei fakaʻatā ʻa hono ʻAló ke faingataʻaʻia pea pekia koeʻuhí pē ke tokonaki mai kiate kitautolu ha moʻui lelei ange kae mātuʻaki fuonounou pē. (Sione 3:16; 1 Pita 1:18, 19) ʻI hono totongi ha mahuʻinga lahi pehē, ʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ko e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻoú ʻe hoko moʻoni.

FAKAKAUKAULOTO KI HE MĀLOHI ʻO SIHOVÁ

10. Fakatatau ki he ʻEfesō 3:20, ko e hā ʻoku malava ke fai ʻe Sihová?

10 Ko ha founga hono ua ke fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí ko e fakakaukauloto ki he mālohi ʻo Sihová. ʻOkú ne maʻu ʻa e mālohi ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne talaʻofa ke faí. Ko e moʻoni, ko hono fakahoko ʻo e talaʻofa fekauʻaki mo e moʻui taʻengata ʻi ha māmani foʻoú ʻe hā ngali taʻemalava nai ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ka ʻoku toutou talaʻofa mai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa heʻikai ʻaupito lava ʻe he tangatá ʻo fakahoko. He ko ē, ko ia ʻa e ʻOtua Māfimafi-Aoniú. (Siope 42:2; Mk. 10:27) Te tau ʻamanekina te ne fai ha ngaahi talaʻofa lau pē?​—Lau ʻa e ʻEfesō 3:20.

11. ʻOmai ha fakatātā ʻo e ngaahi talaʻofa anga-kehe ʻa e ʻOtuá. (Sio ki he puha “ Ngaahi Talaʻofa Anga-Kehe ʻe Niʻihi Naʻe Fakahoko.”)

11 Fakakaukau ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻa hā ngali taʻemalava naʻe talaʻofa ʻe Sihova ki heʻene kakaí ʻi he kuohilí. Naʻá ne fakapapauʻi kia ʻĒpalahame mo Sela te na maʻu ha foha ʻi heʻena taʻumotuʻá. (Sēn. 17:15-17) Naʻá ne toe tala foki kia ʻĒpalahame ko hono hakó ʻe foaki ki ai ʻa e fonua ʻo Kēnaní. Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu lahi naʻe nofo pōpula ai ʻa e hako ʻo ʻĒpalahamé, ʻa e kau ʻIsilelí ʻi ʻIsipité, kuo pau pē naʻe hā ngali ko e talaʻofa ko iá heʻikai ʻaupito ke hoko moʻoni. Ka naʻe hoko ia. Ki mui ai, naʻe fanongonongo ʻe Sihova ko e fefine taʻumotuʻa ko ʻIlisapesí te ne maʻu ha tama. Naʻá ne toe tala ange kia Mele, ko ha tāupoʻou, te ne fanauʻi ʻa hono ʻAló tonu, ʻa ia ko ʻene hoko maí naʻe talaʻofa ʻe Sihova ʻi he laui afeʻi taʻu ki muʻa ange ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení​—ko ha toe talaʻofa ia naʻe fakahoko!​— Sēn. 3:15.

12. Ko e hā ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Siosiua 23:14 mo e ʻAisea 55:10, 11 fekauʻaki mo e mālohi ʻo Sihová?

12 ʻOku tau fakaivimālohiʻi ʻetau tui ki he mālohi ʻo Sihova ke ne ʻomai ʻa e māmani foʻoú ʻaki ʻa e fakakaukauloto ki he lēkooti ʻo e ngaahi talaʻofa ʻokú ne fai mo fakahokó. (Lau ʻa e Siosiua 23:14; ʻAisea 55:10, 11.) ʻOku ʻai ai ke tau mateuteu lelei ange ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau mahinoʻi ko e māmani foʻou kuo talaʻofá ʻoku ʻikai ko ha misi, ʻoku ʻikai ko ha fakaʻānaua pē. ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi langi foʻoú mo e māmani foʻoú naʻe fanongonongo tonu ʻe Sihova: “Ko e ngaahi foʻi folofola ko ení ʻoku pau mo moʻoni.”​—Fkh. 21:1, 5.

FAKAFONU HOʻO MOʻUÍ ʻAKI ʻA E NGAAHI NGĀUE FAKALAUMĀLIE

NGAAHI FAKATAHÁ

ʻE lava fēfē ke fakaivimālohiʻi ʻe he ngāue fakalaumālie ko ení hoʻo tuí? (Sio ki he palakalafi 13)

13. ʻE lava fēfē ke fakaivimālohiʻi ʻe he ngaahi fakatahá ʻetau tuí? Fakamatalaʻi.

13 Ko ha founga hono tolu ʻe lava ke fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí ko hono vaheʻi ʻa e taimi ki he ngaahi ngāue fakalaumālié. Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he founga ʻoku tau maʻu ʻaonga ai mei heʻetau ngaahi fakatahá. Ko Anna, kuó ne fakamoleki ʻa e laui hongofuluʻi taʻu ʻi he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e ngāue fakafaifekau taimi-kakató, ʻokú ne pehē: “Ko e ngaahi fakatahá ʻokú ne ʻai ke fefeka mo tuʻu maʻu ʻeku tuí. Neongo kapau ko e tokotaha-malangá ʻoku fakangatangata ʻene malava fakafaiakó pe ʻoku ʻikai ke ne akoʻi mai ha meʻa foʻou, te u faʻa fanongo ki ha meʻa ʻoku ʻai ai ke u mahinoʻi lelei ange ha moʻoni Fakatohitapu, pea ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻeku tuí.” b ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku tau toe houngaʻia ʻi he ngaahi tali fakatupu tui mālohi ʻa e faʻahinga ʻoku maʻu fakatahá.​—Loma 1:11, 12; 10:17.

NGĀUE FAKAFAIFEKAÚ

ʻE lava fēfē ke fakaivimālohiʻi ʻe he ngāue fakalaumālie ko ení hoʻo tuí? (Sio ki he palakalafi 14)

14. ʻOku anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻe he ngāue fakafaifekaú ʻetau tuí?

14 ʻOku tau toe fakaivimālohiʻi ʻetau tuí ʻi he taimi ʻoku tau kau ai ʻi he ngāue fakafaifekaú. (Hep. 10:23) Ko Barbara, ʻa ia kuó ne tauhi kia Sihova ʻi he taʻu ʻe 70 tupu, ʻokú ne pehē: “Kuo hoko maʻu pē ʻa e ngāue fakamalangá ʻo fakatupu tui mālohi kiate au. Ko e lahi ange ʻeku talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e ngaahi talaʻofa fakaofo ʻa Sihová, ko e toe moʻui ange ia mo mālohi ʻeku tuí.”

AKO FAKAFOʻITUITUI

ʻE lava fēfē ke fakaivimālohiʻi ʻe he ngāue fakalaumālie ko ení hoʻo tuí? (Sio ki he palakalafi 15)

15. ʻOku anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻe he ako fakafoʻituituí ʻetau tuí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

15 Fakakaukau ki ha toe ngāue fakalaumālie ʻe taha ʻokú ne fakaivimālohiʻi ʻetau tuí: Ko e ako fakafoʻituituí. Ko Susan, ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku ʻaonga ke fakataimitēpileʻi ʻene taimi akó. ʻOkú ne pehē: “ʻI he ʻaho Sāpaté, ʻoku ou teuteu ai ki he Ako Taua Leʻo ki he uike hokó. ʻI he Mōnité mo e Tūsité, ʻoku ou teuteu ki he fakataha lolotonga e uiké. ʻI he toenga ʻo e ngaahi ʻahó, ʻoku ou fai ha ako fakafoʻituitui.” ʻI hono tauhi maʻu ha taimi-tēpile ako tuʻumaʻu, ʻoku hokohoko atu ai ʻa Susan ke langa hake ʻene tuí. Ko Irene, ʻa ia kuó ne ngāue ʻi ha laui hongofuluʻi taʻu ʻi he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmaní, kuo fakatupu tui mālohi kiate ia hono ako ʻa e kikite ʻi he Tohi Tapú. ʻOkú ne pehē: “ʻOku fakaofo kiate au hono fakahoko ʻa e ngaahi kikite ʻa Sihová ʻo aʻu ki he fakaikiiki siʻi tahá.” c

“KUO PAU KE HOKO MOʻONI IA”

16. Ko e hā ʻoku kaunga ai kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni ʻa e fakapapauʻiʻanga ʻa Sihova kia Hapakuké? (Hepelū 10:36, 37)

16 Ko e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová kuo nau tatali ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení ʻi ha taimi fuoloa. Mei he vakai ʻa e tangatá, ko hono fakahoko ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻe hā ngali toloi nai. Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e hohaʻa ko iá ʻi he taimi naʻá ne fakapapauʻi ange ai ki he palōfita ko Hapakuké: “Ko e vīsoné ʻoku tuʻu ia ki hono taimi kuo kotofa, pea ʻoku vave ke aʻu ia ki hono ngataʻangá, pea ʻe ʻikai loi ia. Neongo kapau ʻe toloi ia, hanganaki ʻamanaki pē ki ai! He kuo pau ke hoko moʻoni ia. ʻE ʻikai ke tōmui!” (Hap. 2:3) Naʻe tokonaki ʻe he ʻOtuá ʻa e fakapapauʻiʻanga ko iá ke maʻu ʻaonga toko taha pē ʻa Hapakuke mei ai? Pe ʻoku ʻi ai ha kaunga ʻEne ngaahi foʻi folofolá kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni? ʻI hono fakamānavaʻí, naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi lea ko iá ki he kau Kalisitiané, ʻa ia ʻoku nau ʻamanaki ki ha māmani foʻoú. (Lau ʻa e Hepelū 10:36, 37.) ʻIo, ʻe lava ke tau fakapapauʻi neongo kapau ko hotau fakahaofi kuo talaʻofá ʻoku hā ngali toloi, “kuo pau ke hoko moʻoni ia. ʻE ʻikai ke tōmui!”

17. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe ha tuofefine ʻe taha ʻa e faleʻi naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Hapakuké?

17 Ko e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová kuo nau ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻa Sihova ke “hanganaki ʻamanaki”​—naʻa mo e ʻi ha laui hongofuluʻi taʻu. Ko e fakatātaá, ko Louise, naʻá ne kamata tauhi kia Sihova ʻi he 1939. ʻOkú ne pehē: “ʻI he taimi ko iá, naʻá ku fakakaukau ʻe hoko mai ʻa ʻĀmaketone ki muʻa ke u ʻosi mei he kolisí. Naʻe ʻikai ke hoko ia. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, naʻe ʻaonga kiate au hono lau ʻa e meʻa ʻoku ou ui ko e ‘talanoa ki he kau faʻa tatalí’​—ko e talanoa ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo Noa, ʻĒpalahame, Siosifa mo e niʻihi kehe naʻe pau ke nau tatali ʻi ha taimi fuoloa ki muʻa ke nau maʻu ʻa e pale naʻe talaʻofa ʻe Sihová. Ko e hanganaki ʻamanakí kuó ne ʻai au mo e niʻihi kehé ke tokangataha ki he papau ko ia ʻa e panaki mai ʻa e māmani foʻoú.” Ko e tokolahi ʻo e kau lotu fuoloa ʻa Sihová ʻoku nau loto-tatau mo ia!

18. ʻE lava fēfē ke fakaivimālohiʻi ʻetau tui ki he māmani foʻou ka hoko maí ʻi heʻetau vakai ki he fakatupú?

18 Ko e moʻoni, ʻoku teʻeki ai ke hoko mai ʻa e māmani foʻoú. Kae kehe, fakatokangaʻi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi hení​—ko e fetuʻú, ʻuluʻakaú, fanga manú pea mo ho kaungāfaʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku ʻikai ha taha ʻe veiveiua ko e ngaahi meʻa kotoa ko ení ʻoku moʻoni, neongo naʻe ʻi ai ʻa e taimi naʻe ʻikai ke nau ʻi ai. ʻOku nau ʻi heni ʻi he taimi ní koeʻuhí pē naʻe fakatupu kinautolu ʻe Sihova. (Sēn. 1:1, 26, 27) Ko hotau ʻOtuá kuó ne toe fakataumuʻa ke fokotuʻu ha māmani foʻou. Te ne fakahoko ʻa e taumuʻa ko iá. ʻI he māmani foʻoú, ko e kakaí te nau fiefia ʻi he moʻui lelei taʻengata mo haohaoa. ʻI he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá, ko e māmani foʻoú ʻe hoko ʻo moʻoni ʻo hangē pē ko e ʻuniveesi takatakai kiate kitautolu he ʻaho ní.​—ʻAi. 65:17; Fkh. 21:3, 4.

19. ʻE lava fēfē ke ke fakaivimālohiʻi hoʻo tuí?

19 ʻI he lolotonga ní, ngāueʻaki ʻa e faingamālie kotoa pē ʻokú ke maʻú ke fakaivimālohiʻi hoʻo tuí. Langa hake ʻa e houngaʻia ʻi he huhuʻí. Fakakaukauloto ki he mālohi ʻo Sihová. Fakafonu hoʻo moʻuí ʻaki ʻa e ngaahi ngāue fakalaumālie. ʻI hono fai iá, ʻe lava ke ke kau ʻi he lotolotonga ʻo e “faʻahinga ʻa ia fakafou ʻi he tuí mo e kātakí ʻoku nau maʻu ai ʻa e ngaahi talaʻofá.”​—Hep. 6:11, 12; Loma 5:5.

HIVA 139 Sioloto Kiate Koe ʻi he Foʻou ʻa e Meʻa Kotoa Pē

a Ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻikai ke nau tui ki he talaʻofa ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo ha māmani foʻoú. ʻOku nau fakakaukau ko ha misi pē ia, ko ha talanoa fananga, ʻo fuʻu tōtōatu ia ke moʻoni. Kae kehe, ʻoku tau fakapapauʻi ko e ngaahi talaʻofa kotoa ʻa Sihová ʻe fakahoko ia. Neongo ia, ke tauhi ʻetau tuí ke moʻuí, kuo pau ke hokohoko atu ʻetau fakaivimālohiʻi iá. Anga-fēfē? ʻE fakamatalaʻi ia ʻi he kupu ko ení.

b Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

c Ko e ngaahi kupu lahi fekauʻaki mo e kikite ʻi he Tohi Tapú ʻe lava ke maʻu ia ʻi he vakai ki he kaveinga “Kikite” ʻi he Tataki Fakaefekumi Maʻá e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, sio ki he kupu “Meʻa ʻOku Tomuʻa Tala ʻe Sihová ʻOku Hoko Moʻoni” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Sanuali 1, 2008.