Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MO‘UÍ

Kuo ‘Fakatonutonu Hoku Ngaahi Halá’ ‘e Sihova

Kuo ‘Fakatonutonu Hoku Ngaahi Halá’ ‘e Sihova

‘I HE taimi ‘e taha na‘e ‘eke mai ‘e ha tokoua kei si‘i, “Ko e hā ho‘o konga Tohi Tapu manakó?” Na‘á ku tali ange leva ko e, “Palōveepi 3, veesi 5 mo e 6, ‘oku pehē ai: ‘Falala kia Sihova ‘aki ho lotó kotoa, pea ‘oua na‘á ke falala ki ho‘o mahino pē ‘a‘aú. ‘I he kotoa ho ngaahi ‘alungá, tokanga kiate ia, pea te ne fakatonutonu ho ngaahi halá.’” ‘Io, kuo fakatonutonu ‘e Sihova hoku ngaahi halá. ‘O anga-fēfē?

KO E TOKONI ‘EKU MĀTU‘Á NA‘Á KU MA‘U AI ‘A E HALA TOTONÚ

‘I he 1920 tupú ki mu‘a ke mali ‘eku ongo mātu‘á, na‘á na ako ‘a e mo‘oní. Na‘e fanau‘i au ‘i he kamata‘anga ‘o e 1939. ‘I he‘eku kei si‘í ‘i ‘Ingilani, na‘á ku ‘alu mo ‘eku ongo mātu‘á ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea na‘á ku kau ‘i he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí. ‘Oku a‘u mai ki he ‘ahó ni, ‘oku ou kei manatu‘i ‘a e anga ‘eku ongo‘i ‘i he‘eku kaka ‘o tu‘u ‘i ha puha ke a‘u ki he tu‘u‘anga malangá ke fakahoko ‘eku fuofua kongá. Ko hoku ta‘u onó ia pea na‘á ku ongo‘i manavasi‘i, ‘i he vakai atu ki he fa‘ahinga matu‘otu‘a ange ‘i he kau fanongó.

Faifakamo‘oni ‘i he halá mo ‘eku ongo mātu‘á

‘I he ngāue fakamalangá, na‘e taipe‘i ‘e he‘eku tamaí ha kaati tu‘uaki ke u ngāue‘aki ‘i he ngāue fakafaifekaú. Na‘á ku ta‘u valu ‘i he fuofua taimi na‘á ku ngāue toko taha ai ‘i he fale ki he falé. He fiefia ē ko au ‘i he taimi na‘e lau ai ‘e he tokotaha-‘apí ‘eku kātí pea tali leva ‘a e tohi “Let God Be True”! Na‘á ku lele leva he halá ke tala ki he‘eku tamaí. Ko e ngāue fakafaifekaú mo e ngaahi fakatahá na‘á ne ‘omai kiate au ‘a e fiefia pea tokoni‘i au ke fakatupulekina ‘a e holi ke ngāue taimi-kakato kia Sihova.

Na‘e kamata ke maongo loloto ‘a e ngaahi mo‘oni Fakatohitapú kiate au ‘i he hili hono ma‘u he‘eku tamaí ha tukuhau ki he Taua Le‘o ma‘aku. Na‘á ku mahu‘inga‘ia mo‘oni ‘i he tatau taki taha na‘e ma‘u ‘i he meilí. Na‘e tupulaki ‘eku falala kia Sihová pea taki atu ai ke u fai ha fakatapui kiate ia.

‘I he tu‘unga ko ha fāmili na‘e fakaafe‘i kimautolu ki he ‘Asemipilī Tupulekina Fakateokalati ‘i Niu ‘Ioke ‘i he 1950. ‘I he Tu‘apulelulu, ‘aho 3 ‘o ‘Aokosí, ko e kaveinga ‘o e ‘aho ko iá ko e “‘Aho ‘o e Kau Misinalé.” ‘I he ‘aho ko iá, ko Tokoua Carey Barber, na‘e ngāue ki mui ‘i he Kulupu Pulé, na‘á ne fai ‘a e malanga papitaisó. ‘I he hili ‘ene ‘eke ki he kau teu papitaisó ‘a e ongo fehu‘i ‘i he faka‘osinga ‘ene malangá, na‘á ku tu‘u hake ki ‘olunga pea tali, “‘Io!” Na‘á ku ta‘u 11 ka na‘á ku fakapapau‘i kuó u laka ‘i ha sitepu mahu‘inga. Kae kehe, na‘á ku ilifia ke ‘alu ki he vaí koe‘uhí na‘e te‘eki ke u poto ‘i he kakaú. Na‘e ‘ave au ‘e he tokoua ‘eku tamaí ki he vaí pea fakapapau‘i mai ‘e sai pē ‘a e me‘a kotoa. Ko e mo‘oni, na‘e vave ‘ene ‘osí he na‘e ‘ikai ke a‘u hoku va‘é ki he takele ‘o e vaí. Na‘e paasi au mei ha tokoua ki ha tokoua ‘e taha; ‘a ia ko e tokotaha na‘á ne papitaiso aú, pea ko e tokotaha ‘e tahá na‘á ne fua au mei he vaí. Talu mei he ‘aho mahu‘inga ko iá, kuo hokohoko atu hono fakatonutonu ‘e Sihova hoku ngaahi halá.

FILI KE FALALA KIA SIHOVA

‘I he ‘osi ‘eku akó, na‘á ku loto ke u tāimu‘a, ka na‘e faka‘ai‘ai au ‘e he‘eku faiakó ke u tuli ki he ako mā‘olunga angé. Na‘á ku tō ‘i hono tenge aú peá u hū ki he ‘univēsití; neongo ia, na‘e vave ‘eku mahino‘i he‘ikai lava ke u hanganaki tu‘u ma‘u ‘i he mo‘oní pea tokangataha ki he‘eku akó ‘i he taimi tatau, ko ia na‘á ku fakapapau‘i ke li‘aki ia. Na‘á ku fakahaa‘i ‘a e ngaahi me‘á kia Sihova fakafou ‘i he lotu pea na‘á ku fai ha tohi fakafisi anga-faka‘apa‘apa ‘o fakamatala te u nofo ‘i he ngata‘anga ‘o e ta‘u ‘uluakí. ‘I he falala kakato kia Sihová, na‘e kamata leva ke u ngāue tāimu‘a.

‘I Siulai 1957 na‘e kamata ai ke u ngāue taimi-kakato ‘i he kolo ko Wellingborough. Na‘á ku kole ki he fanga tokoua ‘i he Pēteli ‘i Lonitoní ke nau fokotu‘u mai ha tokoua tāimu‘a taukei ke ma ngāue. Ko Tokoua Bert Vaisey na‘á ne fakataukei‘i aú, pea ko ‘ene ngāue tōtōiví na‘e tokoni ke u fokotu‘u ai ha taimi-tēpile lelei ki he malangá. Ko e fakataha‘angá na‘e ‘i ai ‘a e fanga tuofāfine ta‘umotu‘a ‘e toko ono pea mo Tokoua Vaisey mo au. ‘I he teuteu pea kau ki he kotoa ‘o e ngaahi fakatahá na‘á ne ‘omai ‘a e ngaahi faingamālie kiate au ke langa hake ‘eku falala kia Sihová pea fakamatala‘i ‘eku tuí.

Hili ha taimi nounou hono tuku pilīsone au ‘i he‘eku fakafisi ke kau ‘i he ngāue fakakautaú, na‘á ku fetaulaki ai mo Barbara, ko ha tuofefine tāimu‘a makehe. Na‘á ma mali ‘i he 1959, pea loto-lelei ke ‘alu ki ha fa‘ahinga feitu‘u pē ‘e vahe‘i mai. ‘I he kamatá, ki Lancashire ‘i he tokelau-hihifo ‘o ‘Ingilaní. Pea ‘i Sanuali 1961, na‘e fakaafe‘i ai au ke kau ‘i ha ako māhina ‘e taha ‘o e Ako Fakafaifekau ‘o e Pule‘angá na‘e fai ‘i he Pēteli ‘i Lonitoní. Na‘á ku ‘ohovale ‘i he kakato ‘a e akó, na‘e vahe‘i au ki he ngāue fefononga‘akí. ‘I he uike ‘e ua, na‘á ku ako ai mei ha ‘ovasia sēketi taukei ‘i he kolo ko Birmingham, pea na‘e ‘atā ke kau ki ai mo Barbara. Pea na‘á ma hoko atu leva ki homa vāhenga-ngāue ‘i he kolo ‘uta ko Lancashire mo Cheshire.

FALALA KIA SIHOVÁ HE‘IKAI ‘AUPITO IKUNOA

Lolotonga ‘ema mālōlō ‘eve‘eva ‘i ‘Aokosi 1962, na‘á ma ma‘u ha tohi mei he ‘ōfisi va‘á. Ko ha foomu tohi kole ki he Ako‘anga Kiliatí! ‘I he hili ‘ema fai ha lotu fekau‘aki mo e me‘a ko iá, na‘á ku fakafonu leva mo Barbara ‘a e fōmú pea fakafoki leva ki he ‘ōfisi va‘á. Hili ‘a e māhina ‘e nima mei ai, na‘á ma ‘alu leva ki Brooklyn, Niu ‘Ioke ke kau ‘i he kalasi hono 38 ‘o Kiliatí, ko ha ako fakateokalati māhina ‘e hongofulu.

Na‘e ‘ikai ngata pē hono ako‘i kimautolu ‘e he kau faiako ‘i Kiliatí ‘o fekau‘aki mo e Folofola ‘a e ‘Otuá mo ‘ene kautahá kae pehē foki ki he‘etau fetokoua‘akí. ‘I he‘ema kei ta‘u 20 tupu si‘í, na‘á ma ako ‘a e me‘a lahi mei homa kaungāako ‘i he‘emau kalasí. Na‘e hoko ia ko ha monū kiate au ke ngāue ‘i he ‘aho taki taha mo Tokoua Fred Rusk, ko e taha ‘o ‘emau kau faiakó. Ko e taha ‘o e lēsoni tu‘u-ki-mu‘a na‘á ne fakamamafa‘í ko e fiema‘u ko ia ke fai ha fale‘i totonu ma‘u pē, ‘a ia ko hono fakapapau‘i ko e fale‘i ‘oku ‘oatú na‘e makatu‘unga fefeka ia ‘i he Folofolá. Ko e fa‘ahinga na‘a nau fai ‘a e ngaahi malanga ‘i he lolotonga ‘a e akó, ko e fanga tokoua taukei hangē ko Nathan Knorr, Frederick Franz, mo Karl Klein. Pea na‘a mau ako lahi mei he fa‘ifa‘itaki‘anga anga-fakatōkilalo ‘a Tokoua A. H. Macmillan, ‘a ia ko ‘ene malangá na‘e ‘omai ai ‘a e fakamaama ki he tataki ‘a Sihova lolotonga ‘a e taimi ‘o e ‘ahi‘ahí mei he 1914 ki he konga ki mu‘a ‘o e 1919.

LILIU ‘O E VĀHENGA-NGĀUÉ

‘I he mei ‘osi ‘a e akó, na‘e tala mai ‘e Tokoua Knorr kiate au mo Barbara ‘e vahe‘i kimaua ki Pulunitī ‘i ‘Afilika. Na‘á ma fakavave ki he laipeli ‘i Pētelí ke sio ‘i he Yearbook pe ko e kau malanga ‘e toko fiha ‘i Pulunitī ‘i he taimi ko iá. Na‘á ma ‘ohovale ‘i he ‘ikai ke ma ma‘u ha fika ki he fonua ko iá! ‘Io, na‘e teu ke ma ‘alu ki he feitu‘u ngāue na‘e te‘eki ke ngāue‘i, ‘a ia na‘e tu‘u ‘i ha konitinēniti na‘e ‘ikai ke ma fu‘u ‘ilo fekau‘aki mo ia. Na‘á ma fu‘u loto-tailiili. Ko e lotu tōtōiví na‘e fakanonga ai kimaua.

‘I homa vāhenga-ngāue fo‘oú, na‘e kehe ‘aupito ‘a e me‘a kotoa mei he me‘a na‘á ma anga ki aí​—ko e ‘eá, anga fakafonuá mo e leá. Na‘e pau ke ma ako ‘a e lea faka-Falaniseé. Na‘á ma toe fekuki mo e pole ‘i hono kumi ha feitu‘u ke nofo ai. ‘I he hili ‘a e ‘aho ‘e ua ‘ema a‘u ki aí, ko e taha homa ngaahi kaungāako Kiliatí, ko Harry Arnott, na‘á ne ‘a‘ahi mai kiate kimaua ‘i he‘ene fononga ki hono vāhenga-ngāue ‘i Semipiá. Na‘á ne tokoni ke ma ma‘u ha ‘apaatimeni, ‘a ia na‘e hoko ia ko e fuofua ‘api misinalé. Neongo ia, na‘e vave hono fakafepaki‘i kimaua ‘e he kau ma‘u mafai fakalotofonuá, ‘a ia na‘e ‘ikai ‘aupito ha‘anau ‘ilo fekau‘aki mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. ‘I he kamata pē ke ma fiefia ‘i homa vāhenga-ngāué, na‘e fakahaa‘i mai ‘e he kau ma‘u mafaí he‘ikai lava ke ma nofo ai ta‘ema‘u ha ngofua ngāue. Ko e me‘a fakamamahí, na‘e pau ke ma hiki pea fe‘unu‘aki ki ha fonua fo‘ou, ko ‘Iukanitā.

Ko e falala kia Sihová na‘e fakasi‘isi‘i ai ‘ema manavasi‘i ‘i he a‘u ki ‘Iukanitā ‘o ‘ikai ‘i ai ha visá. Ko ha tokoua Kānata ‘a ia na‘á ne ngāue ‘i he feitu‘u na‘e lahi ange ai ‘a e fiema‘ú ‘i ‘Iukanitā, na‘á ne fakamatala fekau‘aki mo homa tu‘ungá ki ha ‘ōfisa ‘imikuleisoni, pea na‘e lava ke ma nofo ai ‘i ha ngaahi māhina kae kole ke fakalao ‘ema nofo aí. ‘I he me‘á ni na‘e fakamo‘oni‘i ai na‘e tokoni‘i kimaua ‘e Sihova.

Ko e ngaahi tu‘unga ‘i he vāhenga-ngāue fo‘ou ko ení na‘e kehe ‘aupito ia mei Pulunitī. Na‘e ‘osi kamata ai ‘a e ngāue ‘o e Pule‘angá, neongo ia ko e Kau Fakamo‘oni pē ‘e toko 28 na‘e ‘i he fonuá kotoa. Na‘e tokolahi ‘a e fa‘ahinga ‘i he feitu‘u ngāué na‘a nau lea faka-Pilitānia. Kae kehe, na‘á ma ‘ilo‘i na‘e fiema‘u ke ma ako ha taha ‘o e ngaahi lea tu‘ufonuá koe‘uhi ke tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga mahu‘inga‘iá ke nau fakalakalaka. Na‘e kamata ke ma malanga ‘i he feitu‘u ko Kampala, ‘a ia na‘e ngāue‘aki lahi ai ‘a e lea faka-Lukanitaá, ko ia na‘á ma fili ke ako ‘a e lea ko iá. Na‘e fe‘unga mo e ngaahi ta‘u lahi peá ma toki poto lelei ‘i he leá, ka he ola lelei ē ko ia ki he‘ema ngāué! Na‘e kamata ke ma mahino‘i lelei ange ‘a e ngaahi fiema‘u fakalaumālie ‘ema kau ako Tohi Tapú. Na‘e malava leva ke nau fakaava honau lotó pea fakahaa‘i ‘a e anga ‘enau ongo‘i fekau‘aki mo e me‘a na‘a nau akó.

NGAAHI FONONGA MOHU POLE

‘I he‘ema fononga mohu pole, ‘i ‘Iukanitā

Ko ‘ema fiefia ‘i hono ma‘u ‘a e kakai anga-fakatōkilalo na‘a nau fiefanongo ki he mo‘oní na‘e fakalahi ia ‘i he‘ema ma‘u ha toe monū ta‘e‘amanekina​—ko e ngāue fefononga‘aki ‘i he kotoa ‘o e fonuá. ‘I he malumalu ‘o e tataki ‘a e va‘a Keniā, na‘á ma fononga ‘i he fonuá ‘o kumi ‘a e ngaahi feitu‘u na‘e fiema‘u lahi taha ai ‘a e kau tāimu‘a makehé. ‘I he ngaahi taimi lahi na‘á ma hokosia ‘a e anga-talitali kakai makehe mei he kakai na‘e te‘eki ai ‘aupito ke nau fetaulaki mo e Kau Fakamo‘oní. Na‘a nau talitali lelei kimaua pea a‘u ‘o nau teuteu ‘a e me‘akai ma‘a kimaua.

Na‘e hoko atu ai ha ‘a‘ahi na‘e kehe. Na‘á ku fononga lēlue ‘i he ‘aho ‘e ua mei Kampala ki he taulanga ‘o Keniā ko Mombasa pea ‘alu vaka ki he ‘Otu Motu Seiselesí, ‘a ia ‘oku ‘i he ‘Ōseni ‘Initiá. Ki mui ai, mei he 1965 ki he 1972, na‘á ku ‘alu mo Barbara ‘i he ngaahi ‘a‘ahi tu‘uma‘u ki he ‘Otu Motu Seiselesí. Lolotonga ‘a e taimi ko iá, ko e toko ua ‘o e kau malanga na‘e ‘i aí na‘e hoko ko ha kulupu pea hoko leva ko ha fakataha‘anga lakalakaimonū. Ko e ngaahi fononga ‘e ni‘ihi na‘á ku ‘a‘ahi ai ki he fanga tokoua ‘i ‘Elitilia, ‘Itiopea mo Sutani.

‘I ‘Iukanitā, na‘e liliu fakafokifā ‘a e tu‘unga fakapolitikalé ‘o iku atu ki ha liukava fakakautau. Ko e ngaahi ta‘u hoha‘atu‘u hoko atu aí, na‘á ku manatu‘i ai ‘a e fakapotopoto ‘o e talangofua ki he fakahinohino ke “‘oange kia Sisa ‘a e ngaahi me‘a ‘a Sisá.” (Mk. 12:17) ‘I he taimi ‘e taha, na‘e fiema‘u ki he kau muli kotoa ‘i he fonuá ke nau lēsisita ‘i he ‘api polisi ofi taha ki honau ‘apí. Na‘a mau talangofua ki ai. ‘I ha ngaahi ‘aho si‘i ki mui ai, lolotonga ‘ema faka‘uli atu ‘i Kampala, na‘e fakaofiofi mai ha kau ‘ōfisa polisi fufū kiate au mo ha misinale ‘e taha. Na‘e tā vave homa mafú! Na‘a nau tukuaki‘i kimaua ko e ongo sipai pea ‘ave kimaua ki he ‘apitanga polisí ‘a ia na‘á ma fakamatala ange ko ha ongo misinale fakamelino kimaua. Na‘á ma tala ange na‘á ma ‘osi lēsisita ka na‘e ‘ikai ke fiefanongo ‘a e kau polisí. Na‘e puke kimaua ‘o ‘ave ki he ‘api polisi ofi taha ki he ‘api misinalé. He fiemālie ē ko kimaua he ko e ‘ōfisa na‘e ngāue ‘i mu‘á, na‘á ne ‘ilo‘i na‘á ma ‘osi lēsisita, pea na‘á ne tala ange ki he kau polisí ke tuku ange kimaua!

‘I he ngaahi ‘aho ko iá, na‘á ma hokosia ha taimi faingata‘a ‘i hono ta‘ofi ‘e he kau taú ‘a e halá, tautefito ‘i hono ta‘ofi ‘e he kau sōtia kuo nau konā. Ka ‘i he taimi taki taha, na‘á ma lotu peá ma ma‘u ‘a e nonga ‘i loto ‘i hono faka‘atā ke hoko atu ‘ema fonongá. Ko e me‘a fakamamahí, ‘i he 1973 na‘e fekau‘i ‘a e kau misinale muli kotoa ke nau mavahe mei ‘Iukanitā.

Hiki-tatau ‘a e Ko ‘Etau Ngāue Fakafaifekau, ‘i Abidjan, ‘i he va‘a Kōtevuā

Na‘e toe liliu homa vāhenga-ngāué, ‘i he taimi ko ení ki Kōtevuā, ‘i ‘Afilika Hihifo. Na‘e toe fiema‘u ke ma fe‘unu‘aki. Na‘á ma ako ha anga fakafonua fo‘ou ‘aupito, hokohoko atu ‘ema lea faka-Falanisē ‘i he taimi kotoa pea fe‘unu‘aki ki he ngāue mo e kau misinale mei he ngaahi puipuitu‘a kehekehe. Neongo ia, na‘á ma toe sio ki he tataki ‘a Sihová ‘i hono tali vave ‘e he fa‘ahinga anga-fakatōkilalo mo loto-totonú ‘a e ongoongo leleí. Na‘á ma toe sio ai ki he anga hono fakatonutonu homa halá ‘i he‘ema falala kia Sihová.

Fakafokifā pē na‘e ma‘u ‘e he kanisaá ‘a Barbara. Neongo ‘ema toutou foki ki ‘Iulope ke faito‘o iá, ‘i he 1983 na‘e hā mahino he‘ikai lava ke ma kei nofo ‘i homa vāhenga-ngāue ‘i ‘Afiliká. He fakalotomamahi ē ko e me‘á ni kiate kimaua!

LILIU ‘O E NGAAHI TU‘UNGÁ

Na‘e toe mafola lahi ange ‘a e kanisaá ‘i he sino ‘o Barbara ‘i he‘ema ngāue ‘i he Pēteli ‘i Lonitoní, pea na‘e faai atu pē ‘o ne mate. Na‘e hoko mo‘oni ‘a e fāmili Pētelí ko ha poupou fakaofo. Na‘e tokoni‘i au ‘e ha ongo me‘a ke u fe‘unu‘aki pea hokohoko atu ke falala kia Sihova. Ki mui ai na‘á ku fetaulaki mo ha tuofefine na‘e ngāue ki Pēteli ‘a ia na‘á ne tāimu‘a makehe pea ko ‘ene ‘ofa kia Sihová na‘e fakahaa‘i ai ko ha tokotaha fakalaumālie ia. Na‘á ku mali mo Ann ‘i he 1989, pea talu mei ai kuó ma ngāue ‘i he Pēteli ‘i Lonitoní.

Mo Ann ‘i mu‘a ‘i he Pēteli fo‘ou ‘i Pilitāniá

Mei he 1995 ki he 2018, na‘á ku fiefia ‘i he monū ‘o e hoko ko ha fakafofonga ‘o e ‘ulu‘i ‘apitanga ‘i māmaní (na‘e ui ki mu‘a ko e ‘ovasia soné), ‘o ‘a‘ahi ki he ngaahi fonua kehekehe ‘e 60 nai. ‘I he ‘a‘ahi taki taha, na‘á ku fakamo‘oni‘i ai hono tāpuaki‘i ‘e Sihova ‘ene kau sevānití ‘i he ngaahi tu‘unga kehekehe.

‘I he 2017 ko ‘ema ‘a‘ahí na‘á ku toe foki ai ki ‘Afilika. He fakafiefia ē ke ‘a‘ahi ‘a Ann ki Pulunitī pea ke ma fakatou fakamo‘oni‘i ‘a e tupu ‘i he ngāue fakamalangá! ‘I he hala ko ia na‘á ku malanga fale ki he fale ai ‘i he 1964, na‘e tu‘u ai ha ‘api Pēteli faka‘ofo‘ofa ‘o ngāue ai ‘a e kau malanga ‘e toko 15,500 tupu.

Na‘á ku fiefia lahi ‘i he‘eku ma‘u ‘a e taimi-tēpile ki he‘eku ‘a‘ahi ‘i he 2018. ‘I he lisi ‘o e ngaahi fonuá na‘e kau ai ‘a Kōtevuā. ‘I he‘ema a‘u ki Abidjan, ‘a e kolomu‘á, na‘e hangē ia ha‘aku foki ki ‘apí. ‘I he‘eku vakai ki he lisi ‘o e ngaahi fika telefoní, pe ko hai na‘e nofo ‘i he loki hoko mai ‘i he Pētelí, ko ha tokoua ko hono hingoá na‘á ku ‘ilo‘i, ko Sossou. Na‘á ku manatu‘i na‘á ne hoko ko ha ‘ovasia ‘i he koló ‘i he‘eku ‘i Abidjan. Ka na‘e hala ‘eku ma‘ú. Ko e Sossou ia ‘e taha​—ko hono foha ia.

Kuo fai ‘a Sihova ki he‘ene folofolá. ‘I he ngaahi faingata‘a lahi, kuó u lāu‘ilo ‘i he taimi ‘oku tau falala ai kia Sihová, ‘okú ne fakatonutonu mo‘oni hotau ngaahi halá. ‘I he taimí ni ‘oku tau tatali vēkeveke atu ki he hala tu‘uloa ‘a ia ‘e toe maama ange ‘i he mo‘ui ‘i he māmani fo‘oú.​—Pal. 4:18.