Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 8

HIVA 123 Moʻulaloa Mateaki ki he Maau Fakateokalati

Hanganaki Muimui ʻi he Tataki ʻa Sihová

Hanganaki Muimui ʻi he Tataki ʻa Sihová

“Ko au Sihova, . . . ʻa e Tokotaha ʻokú ne tataki koe.”ʻAI. 48:17.

TAUMUʻÁ

ʻI he kupu ko ení te ne tokoniʻi kitautolu ke vakai ki he anga hono tataki ʻe Sihova ʻene kakaí ʻi he ʻaho ní pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau muimui ki heʻene tatakí.

1. Fakatātaaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau muimui ʻia Sihova ko hotau Tokotaha Tatakí.

 SIOLOTO atu ʻokú ke hē ʻi ha vaotā. ʻOku maluʻaki mai ʻa e fakatuʻutāmakí kiate koe: ʻA e fanga manu kaivaó, fanga ʻinisēkite maumaú, ʻakau koná, mo e ngaahi feituʻu makaʻiá. He houngaʻia ē ko koe ʻi he ʻi ai ha tokotaha tataki taukei ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e feituʻu fakatuʻutāmakí pea mo e founga ke fakaʻehiʻehi ai mei aí! Ko e māmani ko ení ʻoku hangē ko e vaotā ko iá. ʻOku fonu ʻi he fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻoku tautefito ʻene fakamanamanaʻi ʻetau moʻui lelei fakalaumālié. Ka ʻoku tau maʻu ha Tokotaha Tataki haohaoa—ko Sihova. ʻOkú ne tataki kitautolu ke mamaʻo mei he fakatuʻutāmakí, pea tataki kitautolu ki he feituʻu ʻoku tau fononga ki aí—ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻoú.

2. ʻOku anga-fēfē hono tataki kitautolu ʻe Sihová?

2 ʻOku anga-fēfē hono tataki kitautolu ʻe Sihová? Ko e meʻa tefitó, ʻoku fakafou mai ia ʻi heʻene Folofola tohí, ʻa e Tohi Tapú. Kae kehe, ʻokú ne toe ngāueʻaki ʻa e kau fakafofonga fakaetangata. Ko e fakatātaá, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” ke tokonaki mai ʻa e meʻakai fakalaumālie ʻa ia ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto. (Māt. 24:45) ʻOku toe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau tangata lavameʻa kehe ke tataki kitautolu. Ko e fakatātaá, ko e kau ʻovasia sēketí mo e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau tokonaki mai ʻa e fakalototoʻa mo e fakahinohino ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke kātekina ʻa e ngaahi taimi faingataʻá. He houngaʻia ē ko kitautolu ki he tataki alafalalaʻanga lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi faingataʻa ko ení! ʻOku tokoniʻi ai kitautolu ke tauhi maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová pea ke tau hanganaki fononga ai pē ʻi he hala ki he moʻuí.

3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 Neongo ia, ʻoku faʻa hoko nai ko ha pole ke tau muimui ʻi he tataki ʻa Sihová, tautefito ʻi hono fakahoko mai ʻe he kau tangata taʻehaohaoá. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e faleʻí ʻe fepaki nai ia mo e meʻa ʻoku tau saiʻia aí pe ko e meʻa ʻoku ʻikai ke tau saiʻia aí. Pe ʻoku tau ongoʻi nai ko e fakahinohino ʻoku tau maʻú ʻoku taʻefakapotopoto pea fakamulitukuʻaki ko e faleʻí kuo pau pē ʻoku ʻikai meia Sihova. Ko e taimi peheé, ʻoku tautefito ʻa e fiemaʻu ke tau falala pau ko Sihova ʻokú ne tataki ʻene kakaí pea ko ʻene tatakí ʻoku iku atu ki he ngaahi tāpuaki. Ke tokoni ke fakaivimālohiʻi ʻetau falala paú, ʻi he kupu ko ení ʻe lāulea ai ki he (1) founga naʻe tataki ai ʻe Sihova ʻene kakaí ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú, (2) founga ʻokú ne tataki ai kitautolu ʻi he ʻaho ní, pea (3) founga ʻoku tau maʻu ʻaonga ai ʻi heʻetau hanganaki muimui ki heʻene tatakí.

Mei he kuonga muʻá ki he ʻahó ni, kuo ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau fakafofonga ke tataki ʻene kakaí (Sio ki he palakalafi 3)


FOUNGA NAʻE TATAKI AI ʻE SIHOVA ʻA E PULEʻANGA ʻO ʻISILELÍ

4-5. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova naʻá ne ngāueʻaki ʻa Mōsese ke tataki ʻa ʻIsilelí? (Sio ki he fakatātaá.)

4 Naʻe fakanofo ʻe Sihova ʻa Mōsese ke ne tataki ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipite. Pea naʻá Ne ʻoange ki he kau ʻIsilelí ʻa e fakamoʻoni hā mahino naʻá Ne tataki kinautolu fakafou ʻia Mōsese. Ko e fakatātaá, naʻá Ne tokonaki ha pou ʻao ʻi he ʻahó pea mo ha pou afi ʻi he poʻulí. (ʻEki. 13:21) Naʻe muimui ʻa Mōsese ʻi he pou ʻaó mo e pou afí, ʻa ia naʻe taki atu ai ia mo e kau ʻIsilelí ki he Tahi Kulokulá. Naʻe hohaʻatuʻu ʻa e kakaí ʻi heʻenau fakakaukau naʻa nau fihia ʻi he vahaʻa ʻo e tahí mo e kau tau ʻIsipite naʻa nau tulimui atú. Naʻa nau fakamulitukuʻaki naʻe hala hono ʻomai kinautolu ʻe Mōsese ki he Tahi Kulokulá. Ka naʻe ʻikai ke hala ia. Naʻe fakataumuʻa ʻa Sihova ke tataki hono kakaí ki ai fakafou ʻia Mōsese. (ʻEki. 14:2) Naʻe fakahaofi leva kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he founga mātuʻaki fakaofo tahá.—ʻEki. 14:​26-28.

Naʻe fakafalala ʻa Mōsese ki he pou ʻaó ke tataki ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he toafá (Sio ki he palakalafi 4-5)


5 Hili ha taʻu ʻe 40 mei ai, naʻe hokohoko atu ʻa e fakafalala ʻa Mōsese ki he pou ʻaó ke tataki ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he toafá. a ʻI ha vahaʻa taimi, naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e pou ʻaó ʻi ʻolunga ʻi he tēniti ʻo Mōsesé, ʻa ia naʻe lava ʻa ʻIsileli kotoa ʻo sio ki ai. (ʻEki. 33:​7, 9, 10) Mei he pou ʻaó naʻe folofola ai ʻa Sihova kia Mōsese, ʻa ia naʻá ne fakahoko ʻene fakahinohinó ki he kakaí. (Saame 99:7) Naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ha fakamoʻoni feʻunga naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Mōsese ke tataki kinautolu.

Mōsese mo hono fetongí, ʻa Siosiua (Sio ki he palakalafi 5, 7)


6. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa e kau ʻIsilelí ki he tataki ʻa Sihová? (Nōmipa 14:​2, 10, 11)

6 Ko e meʻa fakamamahí, ko e tokolahi taha ʻo e kau ʻIsilelí naʻa nau talitekeʻi ʻa e fakamoʻoni māʻalaʻala ko Sihova naʻá ne ngāueʻaki ʻa Mōsese ko Hono fakafofongá. (Lau ʻa e Nōmipa 14:​2, 10, 11.) Naʻa nau toutou fakafisi ke tali ʻa e ngafa ʻo Mōsesé. Ko hono olá, ko e toʻutangata ko eni ʻo e kau ʻIsilelí naʻe ʻikai tali ke nau hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá.—Nōm. 14:30.

7. Lave ki ha ngaahi fakatātā ʻo e faʻahinga naʻa nau muimui ʻi he tataki ʻa Sihová. (Nōmipa 14:24) (Sio foki ki he fakatātaá.)

7 Kae kehe, naʻe muimui ʻa e kau ʻIsileli ʻe niʻihi ʻi he tataki ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova: “Ko Kēlepi naʻá ne . . . hanganaki muimui ʻaufuatō kiate au.” (Lau ʻa e Nōmipa 14:24.) Naʻe fakapaleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Kēlepi, naʻa mo hono ʻoange kiate ia ʻa e fonua naʻá ne saiʻia ai ʻi Kēnaní. (Sios. 14:​12-14) Ko e toʻutangata hoko ʻo e kau ʻIsilelí naʻa nau toe fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he muimui ki he tataki ʻa Sihová. ʻI hono fetongi ʻe Siosiua ʻa Mōsese ko e taki ʻosi fakanofo ʻo e kau ʻIsilelí, naʻa nau “fakaʻapaʻapaʻi lahi ia ʻi he ngaahi ʻaho kotoa ʻo ʻene moʻuí.” (Sios. 4:14) Ko hono olá, naʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihova ʻaki hono ʻave kinautolu ki he fonua naʻá ne talaʻofá.—Sios. 21:​43, 44.

8. Fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe tataki ai ʻe Sihova ʻene kakaí lolotonga ʻa e taimi ʻo e ngaahi tuʻí. (Sio foki ki he fakatātaá.)

8 ʻI he ngaahi taʻu ki mui aí, naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ha kau fakamaau ke tataki ʻene kakaí. Hili iá, lolotonga ʻa e taimi ʻo e ngaahi tuʻí, naʻe fakanofo ʻe Sihova ʻa e kau palōfita ke tataki ʻene kakaí. Ko e ngaahi tuʻi faitōnungá naʻa nau muimui ʻi he faleʻi ʻa e kau palōfitá. Ko e fakatātaá, ko Tuʻi Tēvita naʻá ne tali anga-fakatōkilalo ʻa e fakatonutonu mei he palōfita ko Nētané. (2 Sām. 12:​7, 13; 1 Kal. 17:​3, 4) Ko Tuʻi Sihosafate naʻá ne falala ki he palōfita ko Sehesilí ki ha tataki pea fakalototoʻaʻi ʻa e kakai ʻo Siutá ke ‘tui ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá.’ (2 Kal. 20:​14, 15, 20) ʻI he taimi faingataʻá, ko Tuʻi Hesekaia naʻá ne hanga ki he palōfita ko ʻAiseá. (ʻAi. 37:​1-6) ʻI he taimi taki taha naʻe muimui ai ʻa e ngaahi tuʻí ki he tataki ʻa Sihová, naʻe tāpuakiʻi kinautolu pea naʻe maluʻi ai ʻa e puleʻangá. (2 Kal. 20:​29, 30; 32:22) Naʻe totonu ke hoko ʻo hā mahino ki he tokotaha kotoa ko Sihova naʻá ne ngāueʻaki ʻene kau palōfitá ke tataki ʻene kakaí. Neongo ia, ko e tokolahi ʻo e ngaahi tuʻí pehē foki ki he kakaí naʻa nau talitekeʻi ʻa e kau palōfita ʻa Sihová.—Sel. 35:​12-15.

Tuʻi Hesekaia mo e palōfita ko ʻAiseá (Sio ki he palakalafi 8)


FOUNGA NAʻE TATAKI AI ʻE SIHOVA ʻA E MUʻAKI KAU KALISITIANÉ

9. Ko hai naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ke tataki ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

9 ʻI he ʻuluaki senituli T.S., naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻe anga-fēfē ʻene tataki ʻa e muʻaki kau Kalisitiane ko iá? Naʻá ne fakanofo ʻa Sīsū ko e ʻulu ʻo e fakatahaʻangá. (ʻEf. 5:23) Ka naʻe ʻikai ke tataki fakahangatonu ʻe Sīsū ʻa e ākonga taki taha. Naʻá ne ngāueʻaki ʻa e kau ʻapositoló mo e kau mātuʻa ʻi Selusalemá ke nau takimuʻa. (Ngā. 15:​1, 2) Pehē foki, ko e kau mātuʻá naʻe fakanofo ke nau tataki ʻa e ngaahi fakatahaʻangá.—1 Tes. 5:12; Tai. 1:5.

Kau ʻapositoló mo e kau mātuʻa ʻi Selusalemá (Sio ki he palakalafi 9)


10. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa e tokolahi taha ʻo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ki he tataki naʻa nau maʻú? (Ngāue 15:​30, 31) (e) Ko e hā naʻe ʻikai ke tali ai ʻe he niʻihi ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú ʻa e kau fakafofonga ʻa Sihová? (Sio ki he puha “ ʻUhinga Kuo Talitekeʻi Ai ʻe he Niʻihi ʻa e Fakamoʻoni Māʻalaʻalá.”)

10 Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa e kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí? Ko e tokolahi naʻa nau fiefia ke muimui ʻi he ngaahi fakahinohino naʻa nau maʻú. Ko hono moʻoní, “naʻa nau fiefia ʻi he fakalototoʻa” naʻa nau maʻú. (Lau ʻa e Ngāue 15:​30, 31.) Neongo ia, kuo anga-fēfē hono tataki ʻe Sihova ʻene kakaí ki muí ni maí?

FOUNGA HONO TATAKI KITAUTOLU ʻE SIHOVA ʻI HE ʻAHO NÍ

11. ʻOmai ha fakatātā ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e founga hono tataki ʻe Sihova ʻa e faʻahinga takimuʻa ʻi he ngaahi taimi ki mui ní.

11 ʻOku hokohoko atu ʻa Sihova ke tataki ʻene kakaí ʻi he ʻahó ni. Kuó ne fai pehē fakafou ʻi heʻene Folofolá pea mo hono ʻAló, ʻa e ʻulu ʻo e fakatahaʻangá. ʻE lava ke tau sio ki he fakamoʻoni ki hono toe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e kau fakafofonga fakaetangatá? ʻIo. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he ngaahi fakalakalaka pau naʻe hoko ʻi he konga ki mui ʻo e 1800 tupú. Ko Charles Taze Russell mo hono kaungāfeohí naʻe kamata ke nau ʻiloʻi ko e 1914 ʻe fakaʻilongaʻi ko ha taʻu mahuʻinga ʻi hono fokotuʻu ai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Tan. 4:​25, 26) Ke fai ʻa e fakamulituku ko iá, naʻa nau fakafalala ki he kikite Fakatohitapú. Naʻe tataki ʻe Sihova ʻenau fekumi Fakatohitapú? ʻOku hā mahino naʻá ne fai pehē. ʻI he 1914 ko e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he māmaní naʻe fakapapauʻi ai ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kuo kamata pule. Naʻe hoko ʻa e Tau I ʻa Māmaní, hoko atu ai ʻa e ngaahi mahaki fakaʻauha, mofuike mo e nounou fakameʻatokoni. (Luke 21:​10, 11) Naʻe ngāueʻaki moʻoni ʻe Sihova ʻa e kau tangata Kalisitiane loto-moʻoni ko iá ke tokoniʻi ʻene kakaí.

12-13. Ko e hā ʻa e fokotuʻutuʻu naʻe fai ke fakalahi ai ʻa e ngāue fakamalangá mo e faiakó lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní?

12 Fakakaukau foki ki he meʻa naʻe hoko ʻi he lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní. Hili hono ako ʻa e Fakahā 17:​8, ko e fanga tokoua fua fatongia ʻi he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmaní naʻa nau ʻiloʻi ko e taú ʻe taki atu, ʻo ʻikai ki ʻĀmaketone, ka ki ha vahaʻa taimi nonga ʻe fakaava ai ʻa e ngaahi faingamālie ke fakalahi ʻa e ngāue fakamalangá. Ko ia naʻe fokotuʻu ʻe he kautaha ʻa Sihová ʻa e Kolisi (Akoʻanga) Tohi Tapu Taua Leʻo ko Kiliatí ke akoʻi ai ʻa e kau misinale ke malanga mo faiako ʻi he ngaahi fonua kotoa ʻo e māmaní, neongo ko e ngaʻunu nai ko ení naʻe hā ngali ʻikai ʻaonga ʻi he taimi ko iá. Naʻe fekauʻi atu ʻa e kau misinale naʻa mo e ʻi he lolotonga ʻa e taú. ʻIkai ko ia pē, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he tamaioʻeiki anga-tonú ʻa e Koosi ʻi he Ngāue Fakafaifekau Fakateokalatí b ke akoʻi ai ʻa e faʻahinga kotoa ʻi he fakatahaʻangá ke hoko ko e kau malanga mo e kau faiako lelei ange. ʻI he ngaahi founga ko ení, naʻe mateuteu ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ki he ngāue naʻe hanga mei muʻá.

13 ʻI he vakai atu ki he kuohilí, ʻe lava ke tau vakai māʻalaʻala ki hono tataki ʻe Sihova ʻene kakaí lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ko iá. Talu mei he Tau II ʻa Māmaní, ko e kakai ʻa Sihová ʻi he ngaahi fonua lahi kuo nau maʻu ha taimi nonga mo e tauʻatāina lolotonga hono fakahoko ʻa e ngāue fakamalangá. Ko hono moʻoní, kuo lakalakaimonū ʻa e ngāué.

14. Ko e hā ʻe lava ke tau falala ai ki he fakahinohino mei he kautaha ʻa Sihová pea mei he kau mātuʻa kuo fakanofó? (Fakahā 2:1) (Sio foki ki he fakatātaá.)

14 ʻI he ʻahó ni ko e kau mēmipa ʻo e Kulupu Pulé ʻoku hokohoko atu ʻenau hanga kia Kalaisi ki ha tataki. ʻOku nau loto ke tapua atu ʻi he ngaahi fakahinohino ʻoku nau ʻoange ki he fanga tokouá ʻa e vakai ʻi hēvani ki he ngaahi meʻá. Ko ia ko e kau ʻovasia sēketí mo e kau mātuʻá ʻoku nau tokonaki ʻa e fakahinohino ki he ngaahi fakatahaʻangá. c Ko e kau mātuʻa kuo paní ʻoku nau ʻi he ʻnima toʻomataʻu’ ʻo Kalaisí. (Lau ʻa e Fakahā 2:1.) Ko e moʻoni, ko e kau mātuʻa ko ení ʻoku nau taʻehaohaoa mo fai ʻa e ngaahi fehālaaki. Naʻe fai ʻe Mōsese mo Siosiua ʻa e fehālaaki ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻo hangē ko e kau ʻapositoló. (Nōm. 20:12; Sios. 9:​14, 15; Loma 3:23) Neongo ia, ʻoku tataki tokanga ʻe Kalaisi ʻa e tamaioʻeiki anga-tonú mo e kau mātuʻa kuo fakanofó, pea te ne hokohoko atu ke fai pehē “ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo aʻu ki he fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.” (Māt. 28:20) Ko ia ai ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga kotoa ke falala ki he tataki ʻokú ne tokonaki mai fakafou ʻi he faʻahinga kuo fakanofo ko ia ke takimuʻá.

Kulupu Pulé ʻi he ʻahó ni (Sio ki he palakalafi 14)


ʻOKU TAU MAʻU ʻAONGA ʻI HE HANGANAKI MUIMUI KI HE TATAKI ʻA SIHOVÁ

15-16. Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi hokosia ʻa e faʻahinga naʻa nau muimui ʻi he tataki ʻa Sihová?

15 ʻI heʻetau hanganaki muimui ʻi he tataki ʻa Sihová, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki naʻa mo e ʻi he taimí ni. Ko e fakatātaá, ko Andy mo Robyn naʻá na muimui ʻi he fakalototoʻa ke hanganaki tauhi ʻena moʻuí ke faingofuá. (Māt. 6:22) Ko hono olá, naʻe malava ke na pole ke ngāue ʻi he ngaahi poloseki langa fakateokalatí. ʻOku pehē ʻe Robyn: “Kuó ma nofo ʻi ha feituʻu siʻisiʻi ʻaupito, ʻo ʻikai ke faʻa ʻi ai ha peito. Pea naʻe pau ke u fakatau ʻa e lahi ʻo e naunau naʻá ku ngāueʻaki ki he faitaá, ko ha ngāue naʻá ku manako ai. Naʻá ku tangi ʻi hono fai iá. Kae hangē ko e uaifi ʻo ʻĒpalahamé, ʻa Sela, naʻá ku fakapapauʻi ke hanga ki muʻa, ʻo ʻikai toe sio ki mui.” (Hep. 11:15) Ko e hā naʻe maʻu ʻe he ongo meʻa ko ení mei heʻena hokosiá? ʻOku pehē ʻe Robyn: “ʻOkú ma maʻu ʻa e fiemālie lahi ʻi hono ʻiloʻi ʻokú ma foaki kia Sihova ʻa e meʻa kotoa ʻokú ma maʻú. ʻI he taimi ʻokú ma ngāue ai ʻi he vāhenga-ngāue fakateokalatí, ʻoku tomuʻa fakalika mai ai ʻa e tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa e moʻuí ʻi he māmani foʻoú.” ʻOku loto-tatau ki ai ʻa Andy, ʻo ne pehē: “ʻOkú ma fiemālie ʻi hono foaki atu homa ʻosiʻosingamālié ke poupouʻi ʻa e Puleʻangá.”

16 ʻOku anga-fēfē ʻetau toe maʻu ʻaonga mei heʻetau hanganaki muimui ʻi he tataki ʻa Sihová? Hili ʻa e ʻosi ʻa Marcia mei he kolisí, naʻe maongo kiate ia ʻa e fakalototoʻa ke tuli ki ha taumuʻa ʻi he ngāue ʻa Sihová. (Māt. 6:33; Loma 12:11) ʻOkú ne pehē: “Naʻe tuʻuaki mai kiate au ha sikolasipi taʻu ʻe fā ʻi ha ʻunivēsiti. Ka naʻá ku loto ke tuli ki he ngaahi taumuʻa fakalaumālié. Ko ia naʻá ku fili ke ʻalu ki ha ako fakatekinikale ke ako ha pōtoʻi te ne poupouʻi au ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú. Ko e taha ia ʻi he ngaahi fili lelei taha kuo faifai ange peá u faí. ʻOku ou fiefia ʻi he taimí ni ʻi he ngāue tāimuʻa tuʻumaʻú, pea ko ʻeku taimi-tēpile ngāue feʻunuʻakingofuá kuo fakaʻatā ai au ke tokoni ʻi Pēteli pea fiefia ʻi he ngaahi monū kehe.”

17. Ko e hā ha toe ngaahi tāpuaki te tau maʻu ʻi he hanganaki muimui ʻi he tataki ʻa Sihová? (ʻAisea 48:​17, 18)

17 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau maʻu ʻa e faleʻi ʻokú ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi meʻa hangē ko e tuli ki he meʻa fakamatelié mo e ngaahi ngāue ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá. ʻI hení foki, ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau muimui ʻi he tataki ʻoku tokonaki mai ʻe Sihová. ʻOku tau tauhi maʻu ha konisēnisi maʻa pea fakahaofi kitautolu mei he loto-mafasia ʻikai fiemaʻú. (1 Tīm. 6:​9, 10) Ko hono olá, ʻoku lava ke tau pouaki loto-kakato ai ʻa e lotu kia Sihová, ʻa ia ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefia, nonga mo e fiemālie lahi tahá.—Lau ʻa e ʻAisea 48:​17, 18.

18. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ai ke hanganaki muimui ʻi he tataki ʻa Sihová?

18 ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻe hokohoko atu hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau fakafofonga fakaetangatá ke tokonaki ʻa e tataki lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí pea aʻu ki he Pule Taʻu ʻe Afé. (Saame 45:16) Te tau hanganaki muimui ki he tataki ko iá neongo ʻe ʻuhinga iá ko hono tuku ki tafaʻaki ʻetau ngaahi saiʻia fakafoʻituituí? ʻOku fakatuʻunga lahi nai ia ʻi he anga ʻetau fakafeangai ki he tataki ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ʻi he taimi ní. Ko ia ai, ʻofa ke tau muimui maʻu pē ʻi he tataki ʻa Sihová, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e tataki mei he kau tangata kuo fakanofo ke nau leʻohi kitautolu. (ʻAi. 32:​1, 2; Hep. 13:17) Pea ʻi heʻetau fai iá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻuhinga kotoa ke falala ki hotau Tokotaha Tatakí, ʻa Sihova, ʻokú ne tataki kitautolu ke tau mamaʻo mei he fakatuʻutāmaki fakalaumālié pea tataki atu kitautolu ki he feituʻu ʻoku tau fononga ki aí—ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻoú.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Naʻe anga-fēfē hono tataki ʻe Sihova ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí?

  • Naʻe anga-fēfē hono tataki ʻe Sihova ʻa e muʻaki kau Kalisitiané?

  • ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei he muimui ʻi he tataki ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní?

HIVA 48 ʻAʻeva Fakaʻaho mo Sihova

a Naʻe toe fakanofo ʻe Sihova ha ʻāngelo “ʻa ia naʻe ʻalu muʻomuʻa,” ʻo tataki ʻa e puleʻangá ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. ʻOku hā mahino, ko e ʻāngelo ko iá ko Maikeli—ko Sīsū ʻi he ki muʻa ke hoko ko e tangatá.—ʻEki. 14:19; 32:34.

b Naʻe ʻiloa ia ki mui ko e Ako Fakafaifekau Fakateokalatí. ʻI he ʻahó ni ko e ako ko ení ko e konga ia ʻo ʻetau fakataha lolotonga e uiké.

c Sio ki he puha “Ngafa ʻo e Kulupu Pulé” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo, ʻo Fepueli 2021, p. 18.