Skip to content

Skip to table of contents

Feinga ke mahinoʻi ʻa e tokoni ʻaonga, poupou fakaeongo, mo e fakalototoʻa mei he Tohi Tapú ʻoku fiemaʻu ʻe ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné

ʻE Lava Ke Ke Tokoni ʻi Ho Fakatahaʻangá?

ʻE Lava Ke Ke Tokoni ʻi Ho Fakatahaʻangá?

KI MUʻA ke foki ʻa Sīsū ki hēvaní, naʻá ne tala ki heʻene kau ākongá: ‘Te mou hoko ko e kau fakamoʻoni kiate au ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.’ (Ngā. 1:8) ʻE malava fēfē ke nau malanga ʻi he kotoa ʻo e māmaní?

ʻOku pehē ʻe Martin Goodman, ko ha palōfesa ʻi he ʻUnivēsiti Oxford ko e “mahuʻinga ʻo e ngāué naʻe ʻai ai ʻa e kau Kalisitiané ke nau kehe mei he ngaahi kulupu lotu kehé, kau ai ʻa e kau Siu ʻi he muʻaki ʻemipaea Lomá.” Naʻe ʻalu ʻa Sīsū mei he feituʻu ki he feituʻu ʻo malanga. Naʻe pau ke faʻifaʻitaki ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá pea malangaʻi “ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” ʻi he feituʻu kotoa pē. Naʻe pau ke nau kumi ki he kakai naʻa nau loto ke ʻilo ʻa e moʻoní. (Luke 4:43) ʻI he ʻuluaki senitulí, ko e ʻuhinga ia, naʻe ʻi ai ʻa e “kau ʻapositolo,” ko ha kupuʻi lea ʻoku ʻuhingá ki he faʻahinga ʻoku fekauʻi atu ke nau fai ha meʻa. (Mk. 3:14) Naʻe fekau ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “Ko ia ai, mou ō ʻo ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē.”​—Māt. 28:18-20.

ʻOku ʻikai ke kei ʻi māmani ʻa e kau ʻapositolo ʻe toko 12 ʻa Sīsuú, ka ko e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku nau faʻifaʻitaki ki heʻenau faʻifaʻitakiʻangá ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻI he taimi ʻoku fakaafeʻi ai ke nau malanga ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú, ʻoku nau pehē: “Ko au eni; fekau au.” (ʻAi. 6:9 [6:8PM]) Kuo hiki ʻa e niʻihi ki he ngaahi fonua mamaʻo ʻaupito, ʻo hangē ko e laui afe kuo nau maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he Akoʻanga Kiliatí. Kuo hiki ʻa e niʻihi ki ha feituʻu kehe ʻi honau fonuá tonu. Kuo ako ʻe he tokolahi ha lea foʻou ke tokoni ki ha fakatahaʻanga pe ki ha kulupu. Naʻe ʻikai ke faingofua maʻu pē, ka naʻe loto-lelei ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kotoa ko ení ke fai ʻa e ngaahi feilaulau ke fakahāhā ʻenau ʻofa kia Sihová pea ki he kakaí. Ko ia kuo nau palani lelei pea ngāueʻaki honau taimí, iví, mo e paʻangá ke tokoni ki he malanga ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. (Luke 14:28-30) Ko e meʻa ko eni ʻoku fai ʻe he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku mātuʻaki mahuʻinga.

ʻOku ʻikai malava ke tau hiki kotoa ki he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú pe ako ha lea foʻou. Ka ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau hangē ko e kau misinalé ʻi heʻetau fakatahaʻangá tonu.

HOKO KO HA MISINALE ʻI HO FAKATAHAʻANGÁ TONU

ʻOatu ha tokoni ʻaonga

ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe faivelenga ʻa e kau Kalisitiané ʻi he ngāue fakamalangá neongo ko e tokolahi taha ʻo kinautolú naʻa nau nofo ʻi honau kolo tupuʻangá pea naʻe ʻikai ko e kau misinale kinautolu. Naʻe tala ʻe Paula kia Tīmote: “Fai ʻa e ngāue ʻo ha ʻevangeliō, fakahoko kakato ʻa hoʻo ngāue fakafaifekaú.” (2 Tīm. 4:5) Naʻe ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea ko ení ki he muʻaki kau Kalisitiané, pea ʻoku kei ngāueʻaki ia kia kitautolu he ʻahó ni. Ko e kau Kalisitiane kotoa pē kuo pau ke nau talangofua ki he fekau ke malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá pea ngaohi ākonga. Pea naʻa mo ʻetau fakatahaʻangá tonu, ʻoku lahi ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau hangē ai ko e kau misinalé.

Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku hiki ai ha kau misinale ki ha fonua ʻe taha, ʻoku kehe ʻaupito ʻa e ngaahi meʻá, pea ʻoku fiemaʻu ke nau kumi ha ngaahi founga ke feʻunuʻaki ai ki he founga moʻui foʻou ko iá. Neongo heʻikai lava ke tau hiki ki he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú, ʻe lava ke tau kumi ha ngaahi founga foʻou ke malanga ai ki he kakaí? Ko e fakatātaá, ʻi he 1940, naʻe ʻuluaki fakalototoʻaʻi hotau fanga tokouá ke nau faifakamoʻoni ʻi he halá ʻi he ʻaho ʻe taha ʻi he uike kotoa pē. Kuó ke ʻahiʻahiʻi ʻa e faifakamoʻoni ʻi he halá? Kuo faifai ange ʻo ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa tuʻuaki-tohi fakavaʻé? Ko e poiní, ʻOkú ke loto-lelei ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi founga foʻou ʻo hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí?

Fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau “fai ʻa e ngāue ʻo ha ʻevangeliō”

Kapau ʻokú ke maʻu ha fakakaukau pau, te ke hoko ʻo faivelenga pea loto-māfana ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko e faʻahinga ʻoku hiki ki he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú pe ʻoku nau ako ha lea foʻoú ʻoku nau faʻa hoko ko e kau malanga taau ʻaupito pea lava ke nau hoko ko ha tokoni lahi ki he fakatahaʻangá. Ko e fakatātaá, ʻoku nau takimuʻa ʻi he ngāue fakamalangá. ʻOku faʻa takimuʻa ʻa e kau misinalé ʻi he fakatahaʻangá kae ʻoua kuo taau ʻa e fanga tokoua fakalotofonuá ke nau fai pehē. Kapau ko ha tokoua ʻosi papitaiso koe, ʻokú ke “kakapa atu,” ʻa ia ko hoʻo loto-lelei ke ngāue maʻá e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi ho fakatahaʻangá ʻi he tuʻunga ko ha sevāniti fakafaifekau pe ko ha mātuʻa?​—1 Tīm. 3:1.

HOKO KO HA “TOKONI FAKAIVIMĀLOHI”

Fai ha tokoni mahuʻinga

ʻE lava ke tau toe tokoni ʻi heʻetau fakatahaʻangá ʻi ha ngaahi founga kehe. Ko kitautolu kotoa, ʻa e kei siʻi mo e taʻumotuʻa, fanga tokoua mo e fanga tuofāfine, ʻe lava ke tau hoko ko ha “tokoni fakaivimālohi” ki hotau kaungātui ʻoku nau fiemaʻu tokoní.​—Kol. 4:11, fakamatala ʻi lalo.

Kapau ʻoku tau loto ke tokoniʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi lelei kinautolu. ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú “ke tau fetokangaʻaki,” pe fakakaukau ki he ngaahi fiemaʻu ʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻi he taimi ʻoku tau fakatahataha fakataha aí. (Hep. 10:24) ʻOku ʻikai ʻuhinga ení ʻoku totonu ke tau feinga ke ako ʻa e fakaikiiki fekauʻaki mo e moʻui fakafoʻituitui ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ʻuhingá ʻoku totonu ke tau feinga ke mahinoʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné mo e meʻa ʻoku nau fiemaʻú. Te nau fiemaʻu nai ha tokoni ʻaonga, poupou fakaeongo, pe fakalototoʻa mei he Tohi Tapú. Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ko e kau mātuʻá pē mo e kau sevāniti fakafaifekaú te nau lava ʻo tokoniʻi kinautolú. (Kal. 6:1) Ka ko kitautolu kotoa ʻe malava nai ke tau tokoniʻi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻumotuʻa angé, pe ko e fāmilí kotoa, ʻa ia ʻoku nau fehangahangai mo e ngaahi palopalemá.

Fai ha poupou fakaeongo ki he faʻahinga ʻoku fāinga mo e ngaahi palopalema ʻi he moʻuí

Naʻe maʻu ʻe Salvatore ʻa e faʻahinga tokoni ko iá. Koeʻuhí ko e ngaahi palopalema fakaepaʻanga mafatukituki, naʻe pau ai ke ne fakatau atu ʻene pisinisí, ko hono ʻapí, pea mo e ngaahi meʻa ʻa hono fāmilí. Naʻá ne hohaʻa ʻaupito fekauʻaki mo hono fāmilí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha fāmili ʻe taha ʻi he fakatahaʻangá naʻa nau fiemaʻu ha tokoni. Naʻa nau ʻoange kia Salvatore ha paʻanga pea tokoniʻi ia mo hono uaifí ke na maʻu ha ngāue. Naʻa nau toe fakamoleki ʻa e ngaahi efiafi lahi mo hono fāmilí ke fanongo kia kinautolu mo fakalototoʻaʻi kinautolu. Naʻa nau hoko ko e ngaahi kaumeʻa lelei ʻaupito. ʻOku maʻu he taimí ni ʻe he ongo fāmilí ʻa e ngaahi manatu melie ki he taimi naʻa nau feohi fakataha ʻi he lolotonga ʻa e taimi mātuʻaki faingataʻa ko iá.

ʻOku ʻikai ke toumoua ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ke vahevahe ʻenau tuí ki he niʻihi kehé. Kuo pau ke tau faʻifaʻitaki kia Sīsū pea tuku ke ʻilo ʻe he tokotaha kotoa ʻa e ngaahi talaʻofa fakaofo kuo fai ʻe he ʻOtuá. Tatau ai pē pe ʻe lava ke tau hiki pe ʻikai, ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau fai hotau lelei tahá ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehe ʻi heʻetau fakatahaʻangá tonu. (Kal. 6:10) ʻI he taimi ʻoku tau foaki ai ki he niʻihi kehé, te tau hoko ai ʻo fiefia pea ‘hoko atu ʻo fakatupu fua ʻi he ngāue lelei kotoa pē.’​—Kol. 1:10; Ngā. 20:35.