Skip to content

Skip to table of contents

“Fanongo ki he Akonakí pea Mou Hoko Ai ‘o Poto”

“Fanongo ki he Akonakí pea Mou Hoko Ai ‘o Poto”

“‘E hoku ngaahi foha . . . fanongo ki he akonakí pea mou hoko ai ‘o poto.”​—PAL. 8:32, 33.

HIVA: 34, 6

1. ‘E lava fēfē ke tau ma‘u ‘a e potó, pea ‘e anga-fēfē ‘ene tokoni‘i kitautolú?

KO E potó ‘oku ha‘u ia meia Sihova, pea ‘okú ne vahevahe nima-homo ia ki he ni‘ihi kehé. ‘Oku tau lau ‘i he Sēmisi 1:5: “Kapau ‘oku ‘i ai ha taha ‘o kimoutolu ‘oku masiva ‘i he potó, tuku ke ne hanganaki kole ki he ‘Otuá, he ‘okú ne foaki nima-homo ki he fa‘ahinga kotoa ‘o ‘ikai te ne ‘oatu mo e lau.” Ko e founga ‘e taha ke tau ma‘u ai ‘a e potó ko hono tali ‘a e akonaki ‘a e ‘Otuá. Ko e fai peheé ‘oku malu‘i ai kitautolu mei hono fai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku halá pea tokoni‘i ai kitautolu ke tau ofi ai pē kia Sihova. (Pal. 2:10-12) Pea te tau ma‘u ai ‘a e ‘amanaki fisifisimu‘a ko e mo‘ui ta‘engata.​—Sute 21.

2. ‘E lava fēfē ke tau ako ke ‘ofa ‘i he akonaki ‘a e ‘Otuá?

2 Koe‘uhi ‘oku tau ta‘ehaohaoa pe koe‘uhi ko e anga ‘o hono ‘ohake kitautolú, ‘oku faingata‘a ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ke tali ‘a e akonakí pe vakai ki ai ko ha me‘a ‘oku lelei. Ka ‘i he‘etau hokosia ‘a e ngaahi ‘aonga ‘o e akonaki ‘a e ‘Otuá ‘i he‘etau mo‘uí, ‘oku tau mahino‘i ai ‘a e lahi tofu pē ‘o ‘ene ‘ofa ‘iate kitautolú. ‘Oku tala mai ‘e he Palōveepi 3:11, 12: “‘E hoku foha, ‘oua na‘á ke si‘aki ‘a e akonaki ‘a Sihová.” Pea ‘oku hoko atu ‘o pehē: “He ko kinautolu ‘oku ‘ofa ai ‘a Sihová ‘okú ne valoki‘i.” ‘Oku lava ke tau fakapapau‘i ‘oku fiema‘u ‘e Sihova ‘a e me‘a ‘oku lelei taha kiate kitautolú. (Lau ‘a e Hepelū 12:5-11.) Koe‘uhi ‘oku ‘ilo‘i lelei ‘aupito ‘e he ‘Otuá kitautolu, ko ‘ene akonakí ‘oku fe‘ungamālie ma‘u pē pea ko e me‘a tofu pē ia ‘oku fiema‘u kiate kitautolú. ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he tafa‘aki ‘e fā ‘o e akonakí: (1) Ko e akonaki‘i-kita, (2) ko e akonaki ‘oku totonu ke fai ‘e he mātu‘á ki he‘enau fānaú, (3) ko e akonaki ‘oku tau ma‘u ‘i he fakataha‘angá, pea (4) ko e me‘a ‘oku kovi ange ‘i ha mamahi pē ‘oku tupu mei he akonakí.

KO E HĀ ‘OKU TAU FAKAPOTOPOTO AI KAPAU ‘OKU TAU AKONAKI‘I KITAUTOLU?

3. ‘Oku anga-fēfē hono fakatupulekina ‘e ha ki‘i leka ‘a e akonaki‘i-kitá? ‘Omai ha fakatātā.

3 Kapau ‘oku tau akonaki‘i kitautolu, ‘oku tau mapule‘i ‘a e anga ‘o ‘etau tō‘ongá mo e fakakaukaú. ‘Oku ‘ikai ke fanau‘i mai pē kitautolu mo e akonaki‘i-kitá, ka kuo pau ke tau ako ia. Ko e fakatātaá, ‘i he taimi ‘oku ako heka pasikala ai ha ki‘i leka, ‘oku fa‘a pukepuke ‘e ha taha ‘o ‘ene ongo mātu‘á ‘a e pasikalá ke ‘ai ke tu‘u ma‘u. Ka ‘i he faai atu ‘a e taimí, ‘oku ako ai ‘a e ki‘i leká ki he founga ‘o e heka pasikalá, pea ‘e lava ke tuku ange ia ‘e he mātu‘á ‘i ha ngaahi sekoni si‘i. ‘I he taimi ‘oku fakapapau‘i ai ‘e he mātu‘á ‘oku poto ‘a e ki‘i leká ‘i he heka pasikalá, ‘e lava leva ke ne tuku ange ‘osi ia. ‘I ha founga meimei tatau, ‘i hono ako‘i anga-kātaki ‘e he mātu‘á ‘enau fānaú “‘i he akonaki mo e enginaki ‘a Sihová,” ‘oku nau tokoni‘i ai ‘enau fānaú ke nau fakatupulekina ‘a e akonaki‘i-kita mo e poto.​—‘Ef. 6:4.

4, 5. (a) Ko e hā ‘oku hoko ai ‘a e akonaki‘i-kitá ko ha konga mahu‘inga ‘o e “anga‘itangata fo‘ou”? (e) Ko e hā ‘oku ‘ikai totonu ai ke tau loto-si‘i neongo kapau ‘oku tau fai ha fehālaaki?

4 ‘Oku hoko ‘a e me‘a tatau ‘i he kakai ‘oku nau ‘ilo‘i ‘a Sihová ‘i he taimi ‘oku nau hoko ai ko e kakai lalahí. Neongo ‘oku nau ma‘u nai ha akonaki‘i-kita, ‘oku te‘eki ai ke nau hoko ko e kau Kalisitiane matu‘otu‘a. Ka ‘i he‘enau kamata “kofu‘aki ‘a e anga‘itangata fo‘ou” pea feinga ke hangē ko Kalaisí, ‘oku nau hoko ai ‘o toe matu‘otu‘a ange. (‘Ef. 4:23, 24) ‘Oku tokoni‘i kitautolu ‘e he akonaki‘i-kitá ke tau ako ke “taliteke‘i ‘a e anga-ta‘efaka‘otuá mo e ngaahi holi fakamāmaní pea ke tau mo‘ui ‘aki ‘a e fakakaukau leleí mo e mā‘oni‘oní mo e anga-lī‘oa faka‘otuá ‘i he lotolotonga ‘o e fokotu‘utu‘u lolotonga ko ‘ení.”​—Tai. 2:12.

5 Kae kehe, ‘oku tau angahala‘ia kotoa. (Tml. 7:20) Ko ia kapau ‘oku tau fai ha fehālaaki, ‘oku ‘uhinga iá ‘oku ‘ikai ke tau ma‘u ha akonaki‘i-kita fe‘unga pe hala‘atā nai? ‘Ikai ‘aupito. ‘Oku tau ako ‘i he Palōveepi 24:16: “‘E tō tu‘o fitu nai ‘a e tokotaha mā‘oni‘oní, pea te ne toe tu‘u hake.” Ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke tau “toe tu‘u hake”? ‘Oku ‘ikai ko e mālohi pē ‘otautolú, ka ko e laumālie ‘o e ‘Otuá. (Lau ‘a e Filipai 4:13.) Ko e fua ‘o e laumālie ko iá ‘oku kau ai ‘a e mapule‘i-kitá, ‘a ia ‘oku meimei tatau ‘aupito ia mo e akonaki‘i-kitá.

6. ‘E lava fēfē ke tau hoko ko e kau ako lelei ange ‘o e Folofola ‘a e ‘Otuá? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

6 Ko e lotú, ako Tohi Tapú, mo e fakalaulaulotó ‘e tokoni‘i foki ai kitautolu ke tau fakatupulekina ‘a e akonaki‘i-kitá. Kae fēfē kapau ‘oku faingata‘a kiate koe ‘a hono ako ‘a e Tohi Tapú pe ‘oku ‘ikai te ke sai‘ia ‘i he akó? ‘Oua ‘e loto-si‘i. Kapau te ke faka‘atā ‘a Sihova, te ne tokoni‘i koe ke ke “fakatupu ha holi” ki he‘ene Folofolá. (1 Pita 2:2) Kole kia Sihova ke ne tokoni‘i koe ke ke akonaki‘i ‘a koe tonu koe‘uhi ke ke lava ‘o ma‘u ai ‘a e taimi ke ako ‘a e Tohi Tapú. Mahalo pē ‘e lava ke ke kamata ‘aki ‘a e ako ‘i ha ngaahi miniti si‘i pē ‘i ha taimi. ‘E faifai pē pea hoko ‘o faingofua ange mo fakafiefia ange ai ‘a e akó. Te ke sai‘ia ‘i he ngaahi taimi lōngonoa ‘okú ke fakamoleki ‘i he fakalaulauloto ki he ngaahi fakakaukau mahu‘inga ‘a Sihová.​—1 Tīm. 4:15.

7. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he akonaki‘i-kitá ke tau a‘usia ‘etau ngaahi taumu‘a ‘i he ngāue ‘a Sihová?

7 Ko e akonaki‘i-kitá ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ke tau a‘usia ‘etau ngaahi taumu‘a ‘i he ngāue ‘a Sihová. Ko e fakatātaá, na‘e ongo‘i ‘e ha tamai ‘e taha na‘e mole meiate ia ‘a ‘ene faivelengá, ko ia na‘á ne fokotu‘u ha taumu‘a ke ne tāimu‘a tu‘uma‘u. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ia ‘e he akonaki‘i-kitá? Na‘á ne lau ‘a e ngaahi kupu ‘i he‘etau makasiní fekau‘aki mo e tāimu‘á pea lotu fekau‘aki mo ia. Ko hono fai ení na‘e ‘ai ai ke toe mālohi ange ‘a hono vaha‘angatae mo Sihová. Na‘á ne toe tāimu‘a tokoni foki ‘i he taimi na‘e malava aí. Na‘e ‘ikai te ne faka‘atā ha me‘a ke ne ta‘ofi ia; ‘i hono kehé, na‘á ne hanganaki tokangataha ki he‘ene taumu‘á. Hili mei ai ha taimi, na‘á ne tāimu‘a tu‘uma‘u.

‘OHAKE HO‘O FĀNAÚ ‘I HE AKONAKI ‘A SIHOVÁ

‘Oku ‘ikai ke fanau‘i mai ‘a e fānaú ‘o nau ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku tonú mo ia ‘oku halá, ko ia ‘oku fiema‘u ke ako‘i kinautolu (Sio ki he palakalafi 8)

8-10. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i ‘a e ngaahi mātu‘á ke nau ‘ohake ‘enau fānaú ke nau tauhi kia Sihová? ‘Omai ha fakatātā.

8 Kuo ‘oange ‘e Sihova ki he ngaahi mātu‘á ‘a e fatongia ke ‘ohake ‘enau fānaú “‘i he akonaki mo e enginaki ‘a Sihová.” (‘Ef. 6:4) ‘Oku mātu‘aki faingata‘a hono fai eni ‘i he māmani ‘o e ‘aho ní. (2 Tīm. 3:1-5) ‘I hono fanau‘i ‘o e fānaú, ‘oku ‘ikai te nau ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku tonú mo ia ‘oku halá, pea ‘oku te‘eki ai ke ako‘i ‘a honau konisēnisí. Ko ia ‘oku nau fiema‘u ‘a e akonakí ke ako‘i ai ia. (Loma 2:14, 15) Na‘e fakamatala ha mataotao Tohi Tapu ‘e taha ko e fo‘i lea faka-Kalisi na‘e liliu ko e “akonakí” ‘oku toe lava ke ‘uhinga iá ko e “‘ai ke fakalakalaka ‘a e ki‘i tamá,” pe ko hono ‘ohake ha ki‘i tama ke ne hoko ko ha tokotaha lahi fua fatongia.

9 ‘I hono akonaki‘i ‘e he mātu‘á ‘enau fānaú ‘i he ‘ofá, ‘oku ongo‘i malu ai ‘a e fānaú. ‘Oku nau ‘ilo‘i ai ko e tau‘atāiná ‘oku ‘i ai hono fakangatangata pea ko e me‘a kotoa pē ‘oku nau fai ‘i he mo‘uí ‘oku ‘i ai hono ngaahi nunu‘a. Ko ia ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ki he ngaahi mātu‘a Kalisitiané ke nau falala ki he poto ‘o Sihová te ne tokoni‘i kinautolu ‘i hono ‘ohake ‘enau fānaú. Ko e ngaahi fakakaukau fekau‘aki mo hono ‘ohake ‘a e fānaú ‘oku kehekehe ‘o fakatu‘unga ‘i he feitu‘u ‘oku nofo ai ha tokotaha, pea ‘oku hanganaki feliuliuaki ‘a e ngaahi fakakaukau ko ení. Kae kehe, ko e ngaahi mātu‘a ‘oku nau fanongo ki he ‘Otuá ‘oku ‘ikai fiema‘u ia ke nau fakamahamahalo fekau‘aki mo e me‘a ‘oku totonu ke nau faí pe falala ki he taukei pe fakakaukau ‘a e tangatá.

10 ‘E lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Noá. ‘I hono tala ange ‘e Sihova ke ne langa ‘a e ‘a‘aké, na‘e ‘ikai ke ‘ilo ‘e Noa ‘a e founga ke fai ai iá. Na‘e pau ke ne falala kia Sihova, pea ‘oku tau lau na‘á ne “fai ‘a e me‘a tofu pē ko iá,” pe ko e me‘a tofu pē na‘e tala ange ‘e Sihová. (Sēn. 6:22) Ko e hā ‘a e olá? Na‘e fakahaofi ‘e he ‘a‘aké ‘a e mo‘ui ‘a Noa mo hono fāmilí! Ko ha mātu‘a tauhi fānau lavame‘a foki ‘a Noa. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí na‘á ne falala ki he poto ‘o e ‘Otuá. Na‘e ako‘i lelei ‘e Noa ‘a ‘ene fānaú pea na‘á ne hoko ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei kiate kinautolu, ‘a ia na‘e ‘ikai ke faingofua ‘i he taimi fulikivanu ko ia ki mu‘a ‘i he Lōmakí.​—Sēn. 6:5.

11. Ko e hā ‘oku totonu ai ke ngāue mālohi ‘a e ngaahi mātu‘á ‘i hono ako‘i ‘enau fānaú?

11 Kapau ko ha mātu‘a tauhi fānau koe, ‘e lava fēfē ke ke “fai ‘a e me‘a tofu pē ko iá”? Fanongo kia Sihova. Tuku ke ne tokoni‘i koe ‘i hono ‘ohake ho‘o fānaú. Ngāue‘aki ‘a e akonaki mei he‘ene Folofolá mo ‘ene kautahá. Ki mui ai, ‘oku ngalingali ‘e fakamālō atu ‘a ho‘o fānaú ‘i ho‘o fai peheé! Na‘e tohi ‘e ha tokoua: “‘Oku ou fonu ‘i he hounga‘ia ki he founga na‘e ‘ohake ai au ‘e he‘eku ongo mātu‘á. Na‘á na fai hona lelei tahá ke a‘u ki hoku lotó.” ‘Okú ne pehē ko ‘ene ongo mātu‘á na‘á na tokoni‘i ia ke ne ‘unu‘unu ofi kia Sihova. Ko e mo‘oni, na‘a mo hono fai ‘e he ngaahi mātu‘á ‘a e me‘a kotoa ‘oku nau malavá ‘i hono ako‘i ‘enau ki‘i tamá, ‘e kei li‘aki pē nai ‘e he ki‘i tamá ‘a Sihova. Ka ko ha mātu‘a kuó ne feinga‘aki hono lelei tahá ‘e lava ke ne ma‘u ha konisēnisi lelei pea ‘e lava ke ne ‘amanaki ‘e toe foki mai ‘a ‘ene ki‘i tamá ‘i ha ‘aho kia Sihova.

12, 13. (a) Kapau ‘oku tu‘usi ha ki‘i tama, ‘oku anga-fēfē hono fakahāhā ‘e he ngaahi mātu‘á ‘oku nau talangofua ki he ‘Otuá? (e) Na‘e anga-fēfē ‘a e ma‘u ‘aonga ‘a e fāmili ‘e taha mei he talangofua ‘a e ongo mātu‘á kia Sihová?

12 Ki he mātu‘a ‘e ni‘ihi, ko e taha ‘o e ngaahi ‘ahi‘ahi faingata‘a taha ‘o e talangofuá ‘oku hoko ia ‘i he taimi ‘oku tu‘usi ai ha ki‘i tama. Ko ha tuofefine na‘e mavahe mei ‘api ‘a ‘ene ta‘ahine na‘e tu‘usí ‘okú ne fakahaa‘i: “Na‘á ku fakasio ha ngaahi matāmama ‘i he‘etau ‘ū tohí koe‘uhi ke u lava ai ‘o fakamoleki ha taimi mo ‘eku ta‘ahiné pea mo hoku mokopuna fefiné.” Ka na‘e tokoni‘i anga-‘ofa ia ‘e hono husepānití ke ne mahino‘i ‘oku ‘ikai ke kei fakafatongia‘i kinaua ki hono tauhi ‘a ‘ena ta‘ahiné pea na‘e fiema‘u ke na mateaki kia Sihova.

13 ‘I ha ngaahi ta‘u ki mui ai, na‘e toe fakafoki mai ‘a ‘ena ta‘ahiné. ‘Oku pehē ‘e he fa‘eé: “‘I he taimi ní ‘okú ne tā mai pe ‘omai ha pōpoaki kiate au ‘i he meimei ‘aho kotoa pē! Pea ‘okú ne faka‘apa‘apa lahi kiate au mo hoku husepānití koe‘uhí ‘okú ne ‘ilo‘i na‘á ma talangofua ki he ‘Otuá. ‘Oku mau ma‘u ha vaha‘angatae lelei ‘aupito.” Kapau kuo tu‘usi ho fohá pe ‘ofefiné, te ke “falala kia Sihova ‘aki ho lotó kotoa”? Te ke fakahaa‘i kiate Ia ‘oku ‘ikai te ke “falala ki ho‘o mahino pē ‘a‘aú”? (Pal. 3:5, 6) Manatu‘i, ko e akonaki ‘a Sihová ‘oku fakahaa‘i mai ai ‘a hono potó mo e lahi ‘o ‘ene ‘ofa ‘iate kitautolú. ‘Oua ‘aupito na‘a ngalo na‘á ne foaki mai ‘a hono ‘Aló ma‘á e fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá, pea ‘oku kau ai ho fohá pe ‘ofefiné. ‘Oku fiema‘u ‘e he ‘Otuá ke ma‘u ‘e he tokotaha kotoa ‘a e mo‘ui ta‘engatá. (Lau ‘a e 2 Pita 3:9.) Ko ia ai ngaahi mātu‘a, hokohoko atu ‘a e falala ko e akonaki mo e tataki ‘a Sihová ‘oku totonu, neongo kapau ‘oku fakamamahi ‘a e hoko ‘o talangofuá. Fanongo ki he akonaki ‘a e ‘Otuá, pea ‘oua ‘e fakafetau ki ai.

‘I HE FAKATAHA‘ANGÁ

14. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ma‘u ‘aonga mei he fakahinohino ‘a Sihova ‘oku ‘omai ‘e he “tamaio‘eiki anga-tonú”?

14 Na‘e tala‘ofa ‘a Sihova te ne tokanga‘i, malu‘i, mo ako‘i ‘a e fakataha‘anga Kalisitiané. ‘Okú ne fai pehē ‘i he ngaahi founga kehekehe. Ko e fakatātaá, na‘á ne fakanofo ‘a hono ‘Aló ke ne tokanga‘i ‘a e fakataha‘angá, pea na‘e vahe‘i ‘e Sīsū ki he “tamaio‘eiki anga-tonú” ke ne tokonaki mai ‘a e me‘akai fakalaumālie ke tokoni‘i kitautolu ke tau hanganaki faitōnunga. (Luke 12:42) Ko e “tamaio‘eiki” ko iá ‘okú ne ‘omai ‘a e fakahinohino, pe akonaki mahu‘inga. Ngalingali ‘oku lava ke ke fakakaukau ki he ngaahi taimi na‘e tokoni‘i ai koe ‘e ha malanga na‘á ke fanongo ai pe ko ha kupu na‘á ke lau ‘i he taha ‘o ‘etau ‘ū makasiní ke liliu ‘a e anga ho‘o fakakaukaú pe tō‘ongá. ‘E lava ke ke fiefia ‘i ho‘o fai ‘a e ngaahi liliu ko iá, koe‘uhí ‘oku ‘uhinga iá ‘okú ke faka‘atā ‘a Sihova ke ne akonaki‘i koe.​—Pal. 2:1-5.

15, 16. (a) ‘E lava fēfē ke tau ma‘u ‘aonga mei he ngāue ‘a e kau mātu‘á? (e) ‘E lava fēfē ke tau ‘ai ke toe fakafiefia ange ki he kau mātu‘á ‘a ‘enau ngāué?

15 ‘Oku toe tokonaki mai ‘e Kalaisi ‘a e kau mātu‘a ke nau tokanga‘i anga-‘ofa ‘a e fakataha‘angá. ‘Oku ui ‘e he Tohi Tapú ‘a e fanga tokoua ko ení ko e “ngaahi me‘a‘ofa ko e kau tangata.” (‘Ef. 4:8, 11-13) ‘E lava fēfē ke tau ma‘u ‘aonga mei he ngāue ‘a e kau mātu‘á? ‘E lava ke tau fa‘ifa‘itaki ki he‘enau tuí mo e fa‘ifa‘itaki‘anga leleí, pea ‘e lava ke tau muimui ‘i he akonaki ‘oku nau ‘omai mei he Tohi Tapú. (Lau ‘a e Hepelū 13:7, 17.) ‘Oku ‘ofa ‘a e kau mātu‘á ‘iate kitautolu pea ‘oku nau loto ke tau ‘unu‘unu ke ofi ange ki he ‘Otuá. Kapau ‘oku nau fakatokanga‘i ‘oku tau li‘aki ‘a e ngaahi fakatahá pe mole ‘etau faivelengá, te nau feinga vave ke tokoni‘i kitautolu. Te nau fanongo mai kiate kitautolu pea fai leva ha fakalototo‘a anga-‘ofa mo e akonaki fakapotopoto mei he Tohi Tapú. ‘Okú ke vakai ki he‘enau tokoní ko e fakamo‘oni ia ‘o e ‘ofa ‘a Sihova ‘iate koé?

16 Manatu‘i he‘ikai nai faingofua ki he kau mātu‘á ke nau ‘omai ‘a e akonakí. ‘Okú ke pehē na‘e fēfē ‘a e ongo‘i ‘a e palōfita ko Nētané ‘i he pau ke ne lea kia Tu‘i Tēvita hili ‘a e feinga ‘a e tu‘í ke fufū ‘ene angahala mamafá? (2 Sām. 12:1-14) Na‘e fēfē ‘a e ongo‘i ‘a e ‘apositolo ko Paulá ‘i he pau ke ne akonaki‘i ‘a Pita, ko e taha ‘o e kau ‘apositolo ‘e toko 12, ‘i he‘ene fakafeangai lelei ange ki he kau Kalisitiane Siú ‘i he fa‘ahinga na‘e ‘ikai ko e kau Siú? Na‘e fiema‘u ‘a e loto-to‘a kia Paula ke ne fai ‘a e me‘a ko iá. (Kal. 2:11-14) Ko ia ‘e lava fēfē ke ke ‘ai ke faingofua ange ki he kau mātu‘á ke nau ‘oatu ha akonaki? Hoko ‘o anga-fakatōkilalo, hounga‘ia, pea fotungofua. Sio ki he‘enau tokoní ko e fakamo‘oni ia ‘o e ‘ofa ‘a e ‘Otuá. Te ke ma‘u ‘aonga mei ai, pea ‘e fiefia ‘a e kau mātu‘á ‘i he‘enau fai ‘a ‘enau ngāué.

17. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e he kau mātu‘á ha tuofefine ‘e taha?

17 ‘Oku pehē ‘e ha tuofefine ‘e taha ko e ngaahi me‘a na‘e hoko kiate ia ‘i he kuohilí na‘e ‘ai ai ke faingata‘a kiate ia ke ne ‘ofa kia Sihova, pea na‘á ne hoko ai ‘o loto-mafasia lahi. ‘Okú ne pehē: “Na‘á ku ‘ilo‘i na‘e pau ke u talanoa mo e kau mātu‘á. Na‘e ‘ikai te nau ngāhi‘i pe fakaanga‘i au, ka na‘a nau fakalototo‘a‘i mo fakaivimālohi‘i au. ‘I he tuku ‘a e fakataha kotoa pē ‘a e fakataha‘angá, tatau ai pē pe na‘a nau femo‘uekina, na‘e ha‘u ha taha ‘o kinautolu ‘o ‘eke mai pe ‘oku ou fēfē. Koe‘uhi ko hoku kuohilí, na‘á ku ‘ilo‘i na‘e faingata‘a ke u ongo‘i ‘oku ou taau mo e ‘ofa ‘a e ‘Otuá. Kae kehe, kuo toutou ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a e fakataha‘angá mo e kau mātu‘á ke nau fakapapau‘i mai ‘a ‘ene ‘ofa kiate aú. ‘Oku ou lotu ke ‘oua ‘aupito na‘á ku tuku ange Ia.”

KO E HĀ ‘OKU KOVI ANGE ‘I HA MAMAHI PĒ KO E TUPU MEI HE AKONAKÍ?

18, 19. Ko e hā ‘oku toe kovi ange ‘i ha mamahi pē ko e tupu mei he akonakí? ‘Omai ha fakatātā.

18 ‘Oku fakamamahi nai ‘a e akonakí, ka ko e ngaahi ola ‘o hono taliteke‘i ‘a e akonaki ‘a e ‘Otuá ‘oku toe fakamamahi ange ia. (Hep. 12:11) ‘E lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga kovi ‘a Keini mo Tu‘i Setekaiá. ‘I he vakai mai ‘a e ‘Otuá na‘e fehi‘a ‘a Keini ‘i hono tehiná peá ne loto ke tāmate‘i iá, na‘á ne fai ha fakatokanga kia Keini: “Ko e hā ‘okú ke ‘ita lahi ai mo loto-mamahí? Kapau te ke tafoki ‘o failelei, ‘ikai te ke toe ma‘u ai ‘a e hōifuá? Ka ‘o kapau ‘e ‘ikai te ke tafoki ‘o failelei, ‘oku toitoi mai ‘a angahala ‘i he matapaá, pea ko ‘ene holí ke pule kiate koe; ka te ke lava ‘o pule‘i ia?” (Sēn. 4:6, 7) Na‘e taliteke‘i ‘e Keini ‘a e akonaki ‘a Sihová, ‘o ne fakapoongi ‘a hono tehiná, peá ne tofanga ai ‘i he ngaahi nunu‘a fakalilifu ‘i he toenga ‘o ‘ene mo‘uí. (Sēn. 4:11, 12) Kapau na‘e fanongo ‘a Keini ki he ‘Otuá, na‘e ‘ikai te ne mei hokosia ha mamahi lahi pehē.

19 Ko Setekaiá ko ha tu‘i vaivai mo fulikivanu ia. ‘I he‘ene pulé, na‘e ‘i ha tu‘unga kovi ai ‘a e kakai ‘o Selusalemá. Na‘e toutou fakatokanga kia Setekaia ‘a e palōfita ko Selemaiá ‘oku fiema‘u ke ne liliu. Ka na‘e taliteke‘i ‘e he tu‘í ‘a e akonaki ‘a Sihová, pea na‘e fakamamahi ‘a e ngaahi olá. (Sel. 52:8-11) ‘Oku ‘ikai fiema‘u ‘e Sihova ke tau tofanga ‘i ha mamahi pehē ‘oku ‘ikai fiema‘u!​—Lau ‘a e ‘Aisea 48:17, 18.

20. Ko e hā ‘e hoko ki he fa‘ahinga ‘oku nau tali ‘a e akonaki ‘a e ‘Otuá mo e fa‘ahinga ‘oku nau taliteke‘i iá?

20 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku fakakata‘aki ai ‘e he tokolahi ‘i he māmaní ‘a e akonaki ‘a e ‘Otuá pea tukunoa‘i ia. Ka kuo vavé ni ke tofanga ‘i he ngaahi nunu‘a fakamamahi ha taha pē ‘okú ne taliteke‘i ‘a e akonaki ‘a e ‘Otuá. (Pal. 1:24-31) Ko ia tau ‘fanongo ki he akonakí pea hoko ai ‘o poto.’ Hangē ko ia ‘oku lea‘aki ‘i he Palōveepi 4:13, “piki ma‘u ki he akonakí; ‘oua na‘á ke tuku ange ia. Malu‘i ia, he ko ho mo‘ui‘angá ia.”