Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MO‘UÍ

Kuo ‘Ikai ‘Aupito ke Li‘aki Au ‘e Sihova!

Kuo ‘Ikai ‘Aupito ke Li‘aki Au ‘e Sihova!

Na‘á ku kau ‘i he fanga ki‘i tamaiki fefine ‘e toko fā na‘e fili ke mau ‘oatu ha ngaahi matala‘i‘akau kia ‘Atolofi Hitilā hili ‘ene fai ha lea ‘i he taimi ‘e taha. Ko e hā na‘e fili ai aú? Na‘e poupou fefeka ‘eku tamaí ki he ngaahi ngāue ‘a e kau Nasí pea ko e faka‘uli ia ‘a e taki ‘o ha va‘a ‘o e fa‘ahi ko iá ‘i he feitu‘ú. Na‘e mālohi ‘a ‘eku fa‘eé ‘i he Katoliká pea na‘á ne loto ke u hoko ko ha tāupo‘ou. Neongo ‘a e ongo tākiekina mālohi ko ení, na‘e ‘ikai te u kau ‘i he kau Nasí pe hoko ko ha tāupo‘ou. Tuku ke u talanoa atu ‘a hono ‘uhingá.

NA‘E ‘ohake au ‘i Graz, ‘Aositulia. ‘I he‘eku ta‘u fitú, na‘e ‘ave ai au ki ha ‘apiako fakalotu. Kae kehe, na‘á ku siotonu ai ‘i he ‘ulungaanga ta‘etaau fakaefehokotaki fakasino palakū ‘a e kau pātelé mo e kau tāupo‘oú. Ko ia na‘e faka‘atā ai ‘e he‘eku fa‘eé ke u mavahe ‘i loto ‘i ha ta‘u ‘e taha mei he ‘apiakó.

Ko homau fāmilí mo ‘eku tamaí ‘i hono teunga fakakautaú

Ki mui ai, na‘á ku hū ki ha ‘apiako nofo ma‘u. ‘I he pō ‘e taha, na‘e ha‘u ki ai ‘a ‘eku tamaí ke ‘ave au ki ha feitu‘u malu he na‘e laku pomu‘i lahi ‘a Graz. Na‘a mau fakaū ‘i he kolo ko Schladming. ‘I he‘emau a‘u ki ai hili pē ‘emau kolosi ‘i ha halafakakavakavá, na‘e pomu‘i ia ‘o ‘auha. ‘I he taimi ‘e taha, na‘e fana mai ai ha ngaahi vakapuna na‘e puna mā‘ulalo ki he‘eku kui fefiné mo au ‘i homau loto ‘apí. ‘I he ‘osi ‘a e taú, na‘e hā ngali na‘e li‘aki kimautolu ‘e he siasí mo e pule‘angá fakatou‘osi.

‘ILO ‘A E TOKONI HOKOHOKO

‘I he 1950, na‘e kamata ke vahevahe ai ‘e ha taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘a e pōpoaki ‘i he Tohi Tapú ki he‘eku fa‘eé. Na‘á ku fa‘a fanongo ki he‘ena fetalanoa‘akí pea a‘u ‘o u ‘alu mo ‘eku fa‘eé ki ha ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá. ‘I he‘ene hoko ‘o tuipau na‘e ma‘u ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘a e mo‘oní, na‘á ne papitaiso ‘i he 1952.

‘I he taimi ko iá, na‘e hā ngali hangē ‘a e fakataha‘anga ia ‘i he feitu‘ú kiate au ko ha kalapu ‘a e kau fine‘eikí. Kae kehe, ki mui ai, na‘á ma ‘a‘ahi ki ha fakataha‘anga ‘a ia na‘e tokolahi ai ‘a e to‘utupú​—‘o ‘ikai ‘aupito ko ha kalapu ‘a e kau fine‘eikí! ‘I he foki ki Graz, na‘e kamata ke u ma‘u ‘a e ngaahi fakatahá kotoa, pea na‘e vave foki ‘eku tuipau ko e me‘a na‘á ku akó ko e mo‘oní ia. Na‘á ku ‘ilo‘i foki ko Sihová ko ha ‘Otua ‘okú ne tokoni hokohoko ki he‘ene kau sevānití. ‘Okú ne fai pehē na‘a mo e taimi ‘oku tau ongo‘i ai ‘oku tau fehangahangai ‘iate kitautolu pē mo e ngaahi tu‘unga faingata‘á.​—Saame 3:5, 6.

Na‘á ku loto ke vahevahe atu ‘a e mo‘oní ki he ni‘ihi kehé. Na‘á ku kamata ‘i he‘emau fānaú. Ko hoku fanga tokoua lalahi ‘e toko faá na‘a nau ‘osi mavahe mei ‘api ‘o ngāue ko e kau faiako. Ka na‘á ku ‘a‘ahi kiate kinautolu ‘i he ngaahi kolo kehekehe ‘o fakalototo‘a‘i ke nau ako Tohi Tapu. Na‘e faifai pē ‘o ako ‘a e kotoa ‘emau fānaú pea nau hoko ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova.

Lolotonga ‘a e uike hono ua ‘o ‘eku ngāue fakafaifekau fale ki he falé, na‘á ku fetaulaki ai mo ha fefine ta‘u 30 tupu ‘a ia na‘e kamata ke u ako Tohi Tapu mo ia. Na‘á ne fakalakalaka ‘o papitaiso, pea ki mui ai, na‘e papitaiso ‘a hono husepānití mo hono ongo foha. Ko e ako ko iá na‘e maongo lahi fakalaumālie ia kiate au. Ko e hā hono ‘uhingá? Ko hono mo‘oní, na‘e te‘eki ai ke ako Tohi Tapu fakalelei ha taha mo au. Na‘e pau ai ke u teuteu lelei ‘a e lēsoni taki taha. ‘I ha ‘uhinga, na‘á ku ‘uluaki teuteú ke ako‘i tonu au pea hili iá ‘e lava ke u ako‘i ia ki he‘eku tokotaha akó! Na‘e ‘ai mo‘oni ‘e he me‘a ko iá ke loloto ‘a ‘eku hounga‘ia ‘i he mo‘oní. ‘I ‘Epeleli 1954, na‘á ku fakahāhā ai ‘eku fakatapui kia Sihová ‘aki ‘eku papitaiso ‘i he vaí.

“FAKATANGA‘I KIMAUTOLU, KA ‘OKU ‘IKAI LI‘EKINA”

‘I he 1955, na‘á ku ma‘u ai ha ngaahi fakataha-lahi fakavaha‘apule‘anga ‘i Siamane, Falanisē, mo ‘Ingilani. Lolotonga ‘eku ‘i Lonitoní, na‘á ku fetaulaki ai mo Albert Schroeder. Na‘á ne faiako ‘i he Ako‘anga Tohi Tapu ko Kiliatí, pea na‘á ne ngāue ki mui ai ko ha mēmipa ‘o e Kulupu Pulé. Lolotonga ha ‘a‘ahi ki he Mesiume ‘i Pilitāniá, na‘e fakahaa‘i mai ai ‘e Tokoua Schroeder kiate kimautolu ha ngaahi mu‘aki tatau tohinima Fakatohitapu. Na‘e ‘i ai ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá ‘i he ngaahi mata‘itohi faka-Hepeluú, pea na‘á ne fakamatala‘i ‘a honau mahu‘ingá. Na‘e maongo fakaeongo mo fakalaumālie eni kiate au, ‘o ne ‘ai au ke u toe fakapapau‘i ange ‘i ha toe taimi ki mu‘a ke u pouaki ‘a e mo‘oni mei he Folofola ‘a e ‘Otuá.

Mo hoku hoá (to‘omata‘ú), ‘i he ngāue ko e ongo tāimu‘a makehe ‘i Mistelbach, ‘Aositulia

Na‘á ku kamata ke ngāue ko ha tāimu‘a taimi-kakato ‘i he ‘aho 1 ‘o Sanuali, 1956. ‘I ha māhina ‘e fā ki mui ai, na‘e fakaafe‘i au ke u ngāue ko ha tāimu‘a makehe ‘i ‘Aositulia. ‘I he taimi ko iá, na‘e ‘ikai ha Kau Fakamo‘oni ‘i Mistelbach, ‘a e kolo na‘e fiema‘u ke u ngāue aí. Ka na‘á ku fetaulaki mo ha pole makehe. Na‘á ku fu‘u kehekehe mo hoku hoa tāimu‘á. Na‘á ku meimei ta‘u 19 pea ko ‘eku ha‘u mei he kolo lahí; na‘á ne ta‘u 25 pea ko ha ta‘ahine ia mei ha kolo ‘uta. Na‘á ku sai‘ia ke mohe fuoloa ‘i he pongipongi kotoa; na‘á ne sai‘ia ‘i he ‘ā pongipongiá. ‘I he a‘u ki he efiafí, na‘á ku hehema ke ‘ā fuoloa; na‘á ne loto ke mohe efiafi. Neongo ia, ko hono ngāue‘aki ‘a e akonaki ‘i he Tohi Tapú, na‘á ma fakalelei‘i ai ‘ema ngaahi faikehekehé peá ma fiefia ‘i he hoko ko ha ongo hoa tāimu‘a lavame‘a.

Ko hono mo‘oní, na‘á ma fehangahangai mo e ngaahi pole kehe na‘e toe mafatukituki ange. Na‘e toe ‘i ai ha fakatanga, ka na‘e “‘ikai li‘ekina” kimaua. (2 Kol. 4:7-9) ‘I he taimi ‘e taha, lolotonga ‘ema malanga ‘i ha kolo ‘uta, na‘e tuku ange mai ‘e he kakaí ‘enau fanga kulií. Na‘e vave hono takatakai‘i au mo hoku hoá ‘e he fu‘u fanga kulī na‘a nau kālou mo ‘ū‘ūnifo. Na‘á ma fepiki, pea na‘á ku lotu foki, “‘E Sihova, ‘i ha‘anau a‘u mai, ‘ai mu‘a ke vave ‘ema maté!” ‘I he meimei a‘u mai ‘a e fanga kulií, na‘a nau tu‘u, ‘o tāvilivili, pea nau mavahe. Na‘á ma ongo‘i na‘e malu‘i kimaua ‘e Sihova. ‘I he hili iá, na‘á ma malanga ‘i he kotoa ‘o e kolo ko iá, pea ‘i he‘ema fiefiá, na‘e mātu‘aki fiefanongo ‘a e kakaí. Mahalo pē na‘a nau ‘ohovale ‘i he ‘ikai ke kai kimaua ‘e he fanga kulií pe ko ‘ema kītaki pē ‘i he hili ‘a e hokosia fakailifia ko iá. Na‘e iku ‘o hoko ‘a e ni‘ihi ‘o kinautolu ko e Kau Fakamo‘oni.

Na‘e toe ‘i ai ‘ema hokosia fakalilifu. ‘I he ‘aho ‘e taha na‘e foki mai ai ‘a e pule ‘o e falé ‘okú ne konā, ‘o ne fakamanamana te ne tāmate‘i kimaua mo ne tukuaki‘i na‘á ma fakahoha‘asi ‘a e ngaahi kaungā‘apí. Na‘e feinga ‘a hono malí ke ‘ai ia ke ne mokomoko ka na‘e ‘ikai ha ola. Na‘á ma fanongo hifo mei homa loki ‘i ‘olungá ki he me‘a kotoa ko iá. Na‘á ma fokotu‘utu‘u fakavave ha ‘ū sea ‘i mu‘a ‘i homa matapaá pea kamata fa‘o ‘ema kató. ‘I he‘ema fakaava ‘a e matapaá, na‘e tu‘u mai ‘a e pule falé ‘i ‘olunga ‘i he sitepú ‘okú ne pukepuke ha fu‘u hele. Ko ia na‘á ma hola ‘i he matapā ‘i muí ‘o ‘alu ‘i he hala lōloa ‘i he ngoué mo ‘ema ‘ū me‘á kotoa, pea ‘ikai ‘aupito te ma toe foki ki ai.

Na‘á ma ‘alu ki ha hōtele pea kole ha loki ai. Ko e me‘a na‘e hokó, na‘á ma nofo ai ‘i he meimei ta‘u ‘e taha, ‘a ia na‘e ‘aonga ‘aupito ia ki he‘ema ngāue fakafaifekaú. Anga-fēfē? Na‘e tu‘u ‘a e hōtele ‘i he uhouhonga ‘o e koló, pea na‘e loto ‘a e ni‘ihi ‘o ‘ema kau ako Tohi Tapú ke fai ai ‘enau akó. Na‘e vave ‘ema fai ha ako tohi mo e Ako Taua Le‘o fakauike ‘i homa loki ‘i he hōtelé, ‘o kau ki ai ‘a e toko 15 nai.

Na‘á ma nofo ‘i Mistelbach ‘o laka hake he ta‘u ‘e taha. Pea na‘e toe vahe‘i au ki Feldbach, ‘i he tonga-hahake ‘o Graz. Na‘e ‘i ai hoku hoa tāimu‘a fo‘ou, ka na‘e ‘ikai foki ke ‘i ai ha fakataha‘anga. Na‘á ma nofo ‘i ha ki‘i loki ‘i he fungavaka ‘uluaki ‘o ha fale na‘e ngaohi‘aki ha ngaahi kupu‘i ‘akau. Na‘e hū mai ‘a e havilí ‘i he vaha‘a ‘o e ngaahi kupu‘i ‘akaú, ko ia na‘á ma feinga ke monosi ‘aki ha nusipepa ‘a e ngaahi avaavá. Na‘e toe pau foki ke ma ‘utu vai mei ha vaitupu. Ka na‘e tuha ‘a e feinga ko iá. ‘I loto ‘i ha ngaahi māhina si‘i, na‘e fokotu‘u ai ha kulupu. Na‘e faifai pē ‘o ha‘u ki he mo‘oní ‘a e toko 30 nai ‘i ha fāmili ‘a ia na‘á ma ako mo ia!

Ko e ngaahi hokosia ko iá na‘e ‘ai ai ke mālohi ‘eku hounga‘ia ‘i hono tokoni‘i hokohoko ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau ngāue mālohi ‘i he ngaahi me‘a ‘o e Pule‘angá. Neongo kapau ‘oku ‘ikai malava ke a‘u mai kiate kitautolu ‘a e tokoni ‘a ha tangata, ‘oku ‘i ai ma‘u pē ‘a Sihova.​—Saame 121:1-3.

TOKONI‘I ‘E HE ‘NIMA TO‘OMATA‘U MĀ‘ONI‘ONI’ ‘O E ‘OTUÁ

‘I he 1958 na‘e teuteu ke fai ha fakataha-lahi fakavaha‘apule‘anga ‘i he Kolo Niu ‘Ioké, ‘i he Yankee Stadium mo e Polo Grounds. Na‘á ku tohi kole ke ‘alu ki ai, pea na‘e ‘eke mai ‘e he va‘a ‘i ‘Aosituliá pe te u sai‘ia ke kau ki he kalasi hono 32 ‘i he Ako‘anga Kiliatí. ‘E lava fēfē ke u fakafisinga‘i ha monū pehē? ‘I he taimi pē ko iá na‘á ku tali, “‘Io!”

‘I he kalasi ‘i Kiliatí, na‘á ku tangutu ai ‘i he tafa‘aki ‘o Martin Poetzinger. Na‘á ne kātekina ha ngaahi hokosia fakalilifu ‘i he ngaahi kemi fakamamahi ‘a e kau Nasí. Na‘á ne ngāue foki ki mui ko ha mēmipa ‘o e Kulupu Pulé. Lolotonga ‘a e kalasí, na‘e fafana mai ai ‘a Martin ‘i he taimi ‘e ni‘ihi, “Erika, ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e me‘á ni ‘i he lea faka-Siamané?”

‘I he vaeua ‘o e akó, na‘e fanongonongo ai ‘e Nathan Knorr ‘a homau ngaahi vāhenga-ngāué. Na‘e vahe‘i au ki Palakuei. Koe‘uhí na‘á ku fu‘u kei si‘i, na‘e fiema‘u ha ngofua mei he‘eku tamaí kae lava ke u hū ki he fonua ko iá. Hili hono ma‘u iá, na‘á ku tū‘uta ‘i Palakuei ‘i Ma‘asi 1959. Na‘e vahe‘i au ki ha ‘api misinale ‘i Asunción, fakataha mo hoku hoa fo‘ou.

‘Ikai fuoloa mei ai, na‘á ku fetaulaki mo Walter Bright, ko ha misinale na‘e ma‘u tohi fakamo‘oni ako ‘i he kalasi hono 30. Na‘e faai atu pē ‘o ma mali pea lava ai ke ma fehangahangai fakataha mo e pole ‘i he mo‘uí. ‘I ha taimi pē na‘á ma fetaulaki ai mo ha palopalema faingata‘a, na‘á ma lau ‘a e tala‘ofa ‘a Sihova ‘i he ‘Aisea 41:10: “‘Oua ‘e ilifia, he ‘oku ou kau mo koe. ‘Oua ‘e loto-mo‘ua, he ko au ‘a ho ‘Otuá. Te u fakaivimālohi‘i koe.” Na‘e fakapapau‘i mai heni kiate kimaua kapau te ma feinga mālohi ke hanganaki faitōnunga ai pē ki he ‘Otuá pea fakamu‘omu‘a ‘a hono Pule‘angá, he‘ikai ‘aupito te ne li‘aki kimaua.

Na‘e vahe‘i kimaua ‘i ha taimi ki ha feitu‘u na‘e ofi ki he kau‘āfonua ‘o Pelēsilá. Na‘e faka‘ai‘ai ai ‘e he kau faifekaú ‘a e to‘utupú ke nau tolomaka‘i homau ‘api misinalé, lolotonga iá na‘e ‘ikai ke ‘i ha tu‘unga lelei. Pea na‘e kamata ako Tohi Tapu ‘a Walter mo e pule polisí. Na‘á ne fakapapau‘i ke tu‘u ha kau ‘ōfisa polisi ‘o ofi ki homa ‘apí ‘i ha uike, pea na‘e ‘ikai ai ke toe fakahoha‘asi kimaua ‘e he kau fakatangá. Taimi nounou mei ai, na‘á ma hiki ki ha ngaahi nofo‘anga fe‘ungamālie ‘i he tafa‘aki ‘e taha ‘o e kau‘āfonua ‘o Pelēsilá. Na‘e ‘aonga mo‘oni eni koe‘uhí na‘e lava ai ke ma fai ha ngaahi fakataha fakatou‘osi ‘i Palakuei pea ‘i Pelēsila. Ki mu‘a ke ma mavahe mei he vāhenga-ngāue ko iá, na‘e fokotu‘u ai ha ongo ki‘i fakataha‘anga.

Mo hoku husepānití, ‘a Walter, ‘i he‘ema ngāue ko e ongo misinale ‘i Asunción, ‘i Palakuei

HOKOHOKO ATU HONO TOKONI‘I AU ‘E SIHOVÁ

Na‘e tala mai ‘e he‘eku kau toketaá he‘ikai lava ke u ma‘u ha fānau, ko ia na‘á ma ‘ohovale ‘i he ‘ilo‘i na‘á ku feitama ‘i he 1962! Na‘e faifai pē ‘o ma nofo ‘i Hollywood, Fololita, ofi ki he fāmili ‘o Walter. ‘I ha ngaahi ta‘u, na‘e ‘ikai lava ai ke u tāimu‘a pea pehē kia Walter. Na‘e pau ke ma tokanga‘i ha fāmili. Neongo ia, na‘e hokohoko atu pē ‘ema fakamu‘omu‘a ‘a e ngaahi me‘a ‘o e Pule‘angá.​—Māt. 6:33.

‘I he‘ema a‘u ki Fololita ‘i Nōvema 1962, na‘á ma ‘ohovale ai ‘i he ‘ilo ko e anga ‘o e fakakaukau ‘a e feitu‘ú fekau‘aki mo e ngāue fāitahá na‘e ‘uhinga iá ‘e fai ‘e he fanga tokoua ‘uli‘ulí ‘enau ngaahi fakatahá ‘o mavahe mei he fanga tokoua pālangí, pea na‘a nau malanga ‘i he ngaahi feitu‘u kehekehe. Ka ko Sihová ‘oku ‘ikai te ne fakafaikehekehe‘i ‘a e ngaahi matakalí, pea ‘ikai fuoloa mei ai na‘e ngāue fāitaha ‘a e ngaahi matakali ‘i he ngaahi fakataha‘angá. Na‘e hā mahino ‘a e kau ‘a e to‘ukupu ‘o Sihová ‘i he fokotu‘utu‘u ko ení, he ‘i he taimi ní ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi fakataha‘anga lahi ‘i he feitu‘u ko iá.

Ko e me‘a fakamamahí, na‘e mate ‘a Walter ‘i ha kanisā ‘uto ‘i he 2015. Na‘á ne hoko ko ha husepāniti lelei ‘aupito ‘i he ta‘u ‘e 55, ko ha tokotaha ia na‘e ‘ofa kia Sihova peá ne tokoni‘i ‘a e fanga tokoua tokolahi. ‘Oku ou fakatu‘amelie atu ke toe sio kiate ia ‘i he‘ene toe foki ‘o mo‘ui lelei ‘i he taimi te ne toetu‘u aí.​—Ngā. 24:15.

‘Oku ou hounga‘ia ‘i he kau ‘i he ngāue taimi-kakató ‘i he ta‘u ‘e 40 tupu, ‘o u hokosia ai ‘a e fiefia lahi mo e pale lahi. Ko e fakatātaá, na‘e malava ke u ‘i ai mo Walter ‘i he papitaiso ‘ema kau ako Tohi Tapu ‘e toko 136. Ko e mo‘oni, na‘e ‘i ai ‘a e ngaahi faingata‘a. Ka na‘e ‘ikai ‘aupito te ma vakai ki he ngaahi me‘á ni ko ha ‘uhinga ia ke tuku ai ‘ema ngāue ki homa ‘Otua faitōnungá. ‘I hono kehé, na‘á ma ‘unu‘unu ‘o toe ofi ange kiate ia, ‘o falala te ne fakalelei‘i ‘a e ngaahi me‘á ‘i he‘ene taimi pē ‘a‘ana mo ‘ene founga pē ‘a‘ana. Pea ‘okú ne fai pehē!​—2 Tīm. 4:16, 17.

‘Oku ou ongo‘i ‘aupito ‘a e puli ‘a Walter, ka ‘oku tokoni‘i au ‘e he tāimu‘á ke u fekuki mo ia. ‘Oku ou ‘ilo‘i ‘oku mātu‘aki ‘aonga hono ako‘i ‘a e ni‘ihi kehé, na‘a mo hono vahevahe kiate kinautolu ‘a e ‘amanaki ‘o e toetu‘ú. Ko e mo‘oni, kuo ‘ikai ‘aupito ke li‘aki au ‘e Sihova ‘i ha ngaahi founga lahi ‘oku ‘ikai lava ke u fakalau. ‘I he‘ene fai ki he‘ene tala‘ofá, kuó ne tokoni‘i au, fakaivimālohi‘i au, pea hanganaki piki ma‘u kiate au ‘aki hono “nima to‘omata‘u ‘o e mā‘oni‘oní.”​—‘Ai. 41:10.