Skip to content

Skip to table of contents

Ngaahi Mātu‘a, ‘Oku Mou Tokoni‘i Ho‘omou Fānaú Ke Nau Fakalakalaka ‘o Papitaiso?

Ngaahi Mātu‘a, ‘Oku Mou Tokoni‘i Ho‘omou Fānaú Ke Nau Fakalakalaka ‘o Papitaiso?

“Ko e hā koā ‘okú ke kei tautoloi aí? Tu‘u, papitaiso.” ​—NGĀ. 22:16.

HIVA: 7, 11

1. Ko e hā ‘oku loto ‘a e mātu‘a Kalisitiané ke nau fakapapau‘i ki mu‘a ke papitaiso ‘enau fānaú?

“NA‘Á KU toutou tala ‘i ha ngaahi māhina kia Teti mo Mami ‘oku ou loto ke papitaiso, pea na‘á na fa‘a talanoa mo au ‘o fekau‘aki mo ia. Na‘á na loto ke fakapapau‘i ‘oku ou ‘ilo‘i ‘a e mafatukituki ‘o e fili ‘oku ou faí. ‘I he ‘aho 31 ‘o Tīsema, 1934, na‘e a‘u ai ki he ‘aho ‘o e me‘a mahu‘inga ko eni ‘i he‘eku mo‘uí.” Ko e fakamatala ia ‘a Blossom Brandt ki he me‘a na‘e hoko ‘i he‘ene fili ke papitaisó. ‘I he ‘ahó ni foki ‘oku loto ‘a e mātu‘á ke tokoni‘i ‘enau fānaú ke nau fai ha ngaahi fili fakapotopoto. Kapau ‘e tatali ha ki‘i ki‘i tama ke ne toki papitaiso ‘o ‘ikai ha ‘uhinga lelei ki he‘ene tatalí, ‘e lava ke maumau‘i heni ‘a e vaha‘angatae ‘o e ki‘i tamá mo Sihová. (Sēm. 4:17) Ki mu‘a ke papitaiso ‘enau ki‘i tamá, ko e mātu‘a fakapotopotó ‘oku nau loto ke fakapapau‘i ‘okú ne mateuteu ke hoko ko ha ākonga ‘a Kalaisi.

2. (a) Ko e hā ‘a e palopalema kuo fakatokanga‘i ‘e he kau ‘ovasia sēketi ‘e ni‘ihi? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

2 Kuo fakatokanga‘i ‘e he kau ‘ovasia sēketi ‘e ni‘ihi ‘oku te‘eki ai ke papitaiso ‘a e to‘utupu tokolahi ‘oku nau ta‘u hongofulu tupu lahi mo ta‘u 20 tupu si‘i, neongo ‘a ‘enau tupu hake ‘i he mo‘oní. ‘I he taimi lahi tahá, ko e to‘utupu ko ení ‘oku nau ō ki he ngaahi fakatahá, ‘alu ‘i he ngāue fakamalangá, pea fakakaukau ko kinautolú ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova. Neongo ia, ‘i ha ‘uhinga kuo ‘ikai te nau fakatapui kia Sihova pea papitaiso. ‘I he tu‘unga ‘e ni‘ihi, ‘oku hoko ení koe‘uhi ‘oku fakakaukau ‘a e mātu‘á ‘oku te‘eki ai ke mateuteu ‘enau fānaú ke papitaiso. ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he me‘a fakatupu tokanga ‘e fā kuó ne ta‘ofi ‘a e mātu‘a ‘e ni‘ihi mei hono fakalototo‘a‘i ‘enau fānaú ke nau papitaisó.

‘OKU TA‘UMOTU‘A FE‘UNGA ‘A ‘EKU KI‘I TAMÁ?

3. Ko e hā na‘e hoha‘a fekau‘aki mo ia ‘a e ongo mātu‘a ‘a Blossom?

3 Ko e ongo mātu‘a ‘a Blossom, na‘e lave ki ai ‘i he ‘uluaki palakalafí, na‘á na hoha‘a pe ‘okú ne ta‘umotu‘a fe‘unga nai ke ne mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘o e papitaisó mo hono mafatukitukí. ‘E lava fēfē ke ‘ilo‘i ‘e he mātu‘á pe ‘oku mateuteu ‘enau ki‘i tamá ke fakatapui kia Sihova?

4. ‘E lava fēfē ke tokoni ‘a e fekau ‘a Sīsū ‘i he Mātiu 28:19, 20 ki he ngaahi mātu‘a he ‘aho ní?

4 Lau ‘a e Mātiu 28:19, 20. ‘Oku ‘ikai ha fakamatala ia ‘a e Tohi Tapú ‘o pehē ‘oku totonu ke papitaiso ha tokotaha ‘i ha ta‘umotu‘a pau. Ka ‘oku lelei ke fakakaukau fakamātoato ‘a e mātu‘á fekau‘aki mo e ‘uhinga ‘o e ngaohi-ākongá. ‘I he lea faka-Kalisí, ko e fo‘i lea ki he “ngaohi ko e kau ākonga” ‘oku ngāue‘aki ‘i he Mātiu 28:19 ‘oku ‘uhingá ko hono ako‘i ha taha fakataha mo e taumu‘a ko hono tokoni‘i ia ke ne hoko ko ha tokotaha ako, pe ko ha ākonga. Ko ha ākonga ko ha tokotaha ia ‘okú ne ako peá ne mahino‘i ‘a e me‘a na‘e ako‘i ‘e Sīsuú pea ‘okú ne loto ke talangofua kiate ia. Ko ia mei he taimi ‘oku fanau‘i ai ‘enau fānaú, ‘oku totonu ke ako‘i kinautolu ‘e he mātu‘á fakataha mo e taumu‘a ko hono tokoni‘i kinautolu ke nau fakatapui kia Sihova pea hoko ko e kau ākonga ‘a Kalaisi. Ko e mo‘oni, ‘oku ‘ikai ke taau ‘a e fanga ki‘i pēpeé ke nau papitaiso. Neongo ia, ‘oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú na‘a mo e fānau īkí ‘oku lava ke nau mahino‘i mo ‘ofa ‘i he mo‘oni Fakatohitapú.

5, 6. (a) Ko e hā ‘a e fakamulituku ‘oku tau ma‘u ‘i he fakamatala ‘a e Tohi Tapú fekau‘aki mo e papitaiso ‘a Tīmoté? (e) Ko e hā ‘a e founga lelei taha ke tokoni‘i ai ‘e he ngaahi mātu‘a fakapotopotó ‘enau fānaú?

5 Ko Tīmoté ko ha ākonga ia na‘á ne fili ke tauhi kia Sihova lolotonga ‘ene kei si‘í. Na‘e pehē ‘e he ‘apositolo ko Paulá na‘e kamata ke ako ‘e Tīmote ‘a e mo‘oni mei he Folofola ‘a e ‘Otuá talu mei he‘ene “kei valevalé.” Ko e tamai ‘a Tīmoté na‘e ‘ikai te ne tauhi kia Sihova, ka na‘e tokoni‘i ‘a Tīmote ‘e he‘ene fa‘eé mo ‘ene kui fefiné ke ne ‘ofa ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá. Ko hono olá, na‘á ne ma‘u ‘a e tui mālohi ‘aupito. (2 Tīm. 1:5; 3:14, 15) Na‘á ne ‘i hono ta‘u hongofulu tupu lahí nai pe ta‘u 20 tupu si‘í ‘i he‘ene taau ke ma‘u ha ngaahi vāhenga-ngāue makehe ‘i he fakataha‘angá.​—Ngā. 16:1-3.

6 ‘Oku kehekehe ‘a e ki‘i tama kotoa pē. ‘Oku ‘ikai ke hoko ‘a e tokotaha kotoa ‘o matu‘otu‘a ‘i he ta‘umotu‘a tatau. Ko e fānau ‘e ni‘ihi ‘oku nau mahino‘i ‘a e mo‘oní, fai ‘a e ngaahi fili fakapotopoto, pea loto ke papitaiso ‘i he‘enau kei si‘í. ‘Oku ‘ikai nai ke mateuteu ‘a e ni‘ihi ke papitaiso ka ‘i he‘enau toki hoko ‘o ta‘umotu‘a angé. Ko e mātu‘a fakapotopotó ‘oku ‘ikai ke nau tenge ‘enau fānaú ke papitaiso. ‘I hono kehé, ‘oku nau tokoni‘i ‘a e ki‘i tama taki taha ke ne fakalakalaka ‘o fakatatau ki he vave pē ‘a‘ana. ‘Oku fiefia ‘a e ngaahi mātu‘á ‘i hono ngāue‘aki ‘e he‘enau ki‘i tamá ‘a e Palōveepi 27:11. (Lau.) Ka kuo pau ke nau manatu‘i ko ‘enau taumu‘á ke tokoni‘i ‘enau fānaú ke nau hoko ko e kau ākonga. ‘I he fakakaukau ki he me‘a ko iá, ‘oku totonu ke nau ‘eke hifo, ‘‘Oku ma‘u ‘e he‘eku ki‘i tamá ha ‘ilo fe‘unga ke ne fakatapui ai ki he ‘Otuá pea papitaiso?’

‘OKU FE‘UNGA ‘A E ‘ILO ‘A ‘EKU KI‘I TAMÁ?

7. ‘Oku fiema‘u ki ha taha ke ne ‘ilo‘i ‘a e fakaikiiki kotoa ‘o e akonaki Fakatohitapu kotoa pē ki mu‘a ke lava ‘o ne papitaisó? Fakamatala‘i.

7 ‘I hono ako‘i ‘e he mātu‘á ‘enau fānaú, ‘oku nau tokoni‘i kinautolu ke nau ‘ilo‘i lelei ‘a e mo‘oní. Ko e ‘ilo ko ení ‘e ue‘i ai ‘a e fānaú ke nau fai ha fakatapui ki he ‘Otuá. Ka ‘oku ‘ikai ke ‘uhinga iá kuo pau ke ‘ilo‘i ‘e he ki‘i tamá ‘a e fakaikiiki kotoa ‘o e akonaki Fakatohitapu kotoa pē ki mu‘a ke lava ‘o ne fakatapui pea papitaisó. Ko e ākonga kotoa pē ‘a Kalaisi kuo pau ke ne hanganaki ako na‘a mo e hili ‘ene papitaisó. (Lau ‘a e Kolose 1:9, 10.) Ko ia ko e hā hono lahi ‘o e me‘a ‘oku fiema‘u ke ‘ilo‘i ‘e ha taha ki mu‘a ke lava ‘o ne papitaisó?

8, 9. Ko e hā na‘e hoko ki ha sela ‘i Filipai, pea ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he‘ene hokosiá?

8 Ko e hokosia ‘a ha fāmili ‘i he kuohilí ‘e lava ke tokoni ia ki he ngaahi mātu‘a ‘i he ‘aho ní. (Ngā. 16:25-33) ‘I he ta‘u 50, na‘e ‘alu ai ‘a Paula ki he kolo ko Filipaí ‘i he‘ene fononga fakamisinale hono uá. Lolotonga ‘ene ‘i aí, na‘e tukuaki‘i loi ia mo Sailosi, ‘o puke, pea lī ki he pilīsoné. Lolotonga ‘a e pō ko iá, na‘e fakaava ai ‘e ha fu‘u mofuike mālohi ‘a e matapā kotoa ‘o e pilīsoné. Na‘e pehē ‘e he selá ia kuo hola ‘a e kau pōpulá kotoa, pea na‘á ne loto ke tāmate‘i ‘a ia tonu. Ka na‘e ta‘ofi ia ‘e Paula. Na‘e ako‘i leva ‘e Paula mo Sailosi ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo Sīsuú ki he selá mo hono fāmilí. Na‘a nau tui ki he ngaahi me‘a na‘a nau ako fekau‘aki mo Sīsuú pea ‘ilo‘i ‘a e mahu‘inga ‘o e talangofua kiate iá. Ko ia na‘a nau papitaiso ‘i he taimi pē ko iá. Ko e hā ‘oku lava ke tau ako mei he‘enau hokosiá?

9 Ko e selá ko ha sōtia Loma nai ia ki mu‘a. Na‘e ‘ikai te ne ‘ilo‘i ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá. Ko ia ke ne hoko ko ha Kalisitiané, na‘e pau ke ne ako ‘a e ngaahi mo‘oni tefito mei he Tohi Tapú, mahino‘i ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ‘e Sihova mei he‘ene kau sevānití, peá ne loto ke talangofua ki he ngaahi akonaki ‘a Sīsuú. Ko e me‘a na‘á ne ako ‘i he taimi nounou ko iá na‘e tokoni‘i ai ia ke ne loto ke papitaiso. Ko e mo‘oni, na‘e pau ke hokohoko atu ‘ene ako lahi ange hili ‘ene papitaisó. Ko ia ‘i he taimi ‘oku tala atu ai ‘e ho‘o ki‘i tamá ‘okú ne loto ke papitaiso koe‘uhi ‘okú ne ‘ofa kia Sihova pea loto ke talangofua kiate iá, ko e hā ‘e lava ke ke faí? Te ke tuku nai ke ne talanoa mo e kau mātu‘á koe‘uhi ke nau lava ‘o fakapapau‘i pe ‘okú ne taau ke papitaiso. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) ‘I he hangē ko e kau Kalisitiane ‘osi papitaisó kotoa, ‘e hokohoko atu ‘ene ako lahi ange fekau‘aki mo Sihová ‘i he lolotonga ‘ene mo‘uí, pea a‘u ‘o ta‘engata.​—Loma 11:33, 34.

KO E HĀ ‘A E AKO LELEI TAHA KI HE‘EKU KI‘I TAMÁ?

10, 11. (a) Ko e hā ‘a e fakakaukau ‘a e mātu‘a ‘e ni‘ihi? (e) Ko e hā te ne malu‘i mo‘oni ha ki‘i tama?

10 ‘Oku fakakaukau ‘a e mātu‘a ‘e ni‘ihi ‘e lelei tahá ke toki papitaiso pē ‘a ‘enau ki‘i tamá ‘i he hili ‘ene ma‘u ha tu‘unga fakaako lelei pea ma‘u ha ngāue lelei. ‘Oku ma‘u nai ‘e he mātu‘a ko ení ‘a e ngaahi taumu‘a lelei, ka ‘oku totonu ke nau ‘eke hifo: ‘‘E tokoni‘i ‘e he me‘a ko iá ‘a ‘eku ki‘i tamá ke ne hoko ‘o lavame‘a mo‘oni? ‘Oku fehoanaki ia mo e me‘a ‘oku tau ako mei he Tohi Tapú? ‘Oku fiema‘u mai ‘e Sihova ke tau ngāue‘aki fēfē ‘etau mo‘uí?’​—Lau ‘a e Tangata Malanga 12:1.

11 ‘Oku mahu‘inga ke manatu‘i ko e māmani ko ení mo e ngaahi me‘a ‘oku ‘i aí ‘oku fepaki ia mo e me‘a ‘oku fiema‘u mo fakakaukau ki ai ‘a Sihová. (Sēm. 4:7, 8; 1 Sio. 2:15-17; 5:19) Ko ha vaha‘angatae vāofi mo Sihova ‘a e malu‘i lelei taha ‘e lava ke ma‘u ‘e ha ki‘i tama ke fakafepaki‘i ‘aki ‘a Sētane, ko e māmani ko ení, pea mo e fakakaukau kovi ‘a e māmaní. Kapau ‘oku fakamu‘omu‘a ‘e he mātu‘á ‘a e akó mo e ngāue leleí ‘i he‘enau mo‘uí, ‘oku ngalingali ‘e tui ‘enau ki‘i tamá ‘oku mahu‘inga ange ‘a e ngaahi me‘a ‘i he māmaní ‘i ha vaha‘angatae vāofi mo Sihova. ‘Oku fakatu‘utāmaki eni. ‘I he tu‘unga ko e mātu‘a ‘ofá, ‘okú ke fiema‘u mo‘oni ‘a e māmani ko ení ke ne ako‘i ki ho‘o ki‘i tamá ‘a e me‘a ‘okú ne fakakaukau ‘e ‘ai ia ke ne fiefiá? Ko e founga pē taha ke hoko ai ‘o lavame‘a pea ma‘u ‘a e fiefia mo‘oní ko hono fakamu‘omu‘a ‘a Sihova ‘i he‘etau mo‘uí.​—Lau ‘a e Saame 1:2, 3.

FĒFĒ KAPAU ‘E FAIANGAHALA ‘A ‘EKU KI‘I TAMÁ?

12. Ko e hā ‘oku ongo‘i ai ‘e he mātu‘a ‘e ni‘ihi ‘oku lelei ange ke tatali ‘enau ki‘i tamá pea toki papitaisó?

12 Na‘e fakamatala ha fa‘ē ‘e taha ki he ‘uhinga na‘e ‘ikai ai te ne loto ke papitaiso ‘a ‘ene tamá. Na‘á ne pehē, “‘Oku ou mā ke lea‘aki ko e ‘uhinga lahi tahá ko e fokotu‘utu‘u fekau‘aki mo e tu‘usí.” ‘I he hangē ko e tuofefine ko iá, ‘oku ongo‘i ‘e he mātu‘a ‘e ni‘ihi ‘oku lelei ange ke tatali ‘enau ki‘i tamá kae ‘oua kuó ne ta‘umotu‘a fe‘unga peá ne toki papitaiso ke hao ai mei hano fai ha ngaahi fili fakavalevale. (Sēn. 8:21; Pal. 22:15) Ko e ngaahi mātu‘a ko iá ‘oku nau ongo‘i nai kapau ‘oku ‘ikai ke papitaiso ‘enau ki‘i tamá, he‘ikai lava ke tu‘usi ia. Ka ko e hā ‘a e me‘a ‘oku hala ‘i he faka‘uhinga ko ení?​—Sēm. 1:22.

13. Kapau ‘oku ‘ikai ke papitaiso ha taha, ‘oku ‘uhinga ení he‘ikai te ne fai ha fakamatala kia Sihova? Fakamatala‘i.

13 Ko e mo‘oni, ‘oku ‘ikai loto ‘a e mātu‘á ke papitaiso ‘enau ki‘i tamá ki mu‘a ke ne mateuteu ke fakatapui ‘ene mo‘uí kia Sihova. Ka ko ha fehālaaki ia ke fakakaukau he‘ikai ke fai ‘e ha ki‘i tama ha fakamatala kia Sihova kae ‘oua kuó ne toki papitaiso. ‘E fai ‘e ha ki‘i tama ha fakamatala ki he ‘Otuá ‘i he taimi ‘okú ne ‘ilo‘i ai ‘a e me‘a ‘oku pehē ‘e Sihova ‘oku tonú mo halá. (Lau ‘a e Sēmisi 4:17.) Ko e ngaahi mātu‘a fakapotopotó ‘oku ‘ikai te nau fai ha fakalotosi‘i ki he‘enau ki‘i tamá ke ‘oua ‘e papitaiso. Na‘a mo e kei si‘i ‘a e ki‘i tamá, ‘oku nau ako‘i ia ke ne ‘ofa ki he me‘a ‘oku pehē ‘e Sihova ‘oku tonú pea fehi‘a ‘i he me‘a ‘okú Ne pehē ‘oku halá, ‘o hangē pē ko kinautolú. (Luke 6:40) Ko e ‘ofa ‘a ho‘o ki‘i tamá kia Sihová te ne malu‘i ia mei ha‘ane fai ha angahala mamafa, he ‘okú ne loto ke fai ‘a e me‘a ‘oku pehē ‘e Sihova ‘oku tonú.​—‘Ai. 35:8.

‘E LAVA KE TOKONI ‘A E NI‘IHI KEHÉ

14. ‘E lava fēfē ke poupou‘i ‘e he kau mātu‘á ‘a e me‘a ‘oku fai ‘e he ngaahi mātu‘á?

14 ‘Oku lava ke poupou‘i ‘e he kau mātu‘á ‘a e me‘a ‘oku fai ‘e he ngaahi mātu‘á ‘aki ‘enau talanoa lelei fekau‘aki mo e ngaahi taumu‘a ‘i he ngāue ‘a Sihová. Na‘e manatu‘i ‘e ha tuofefine ‘e taha ‘a e lea ange ‘a Tokoua Russell kiate ia ‘i he‘ene ta‘u onó. Na‘á ne pehē, “Na‘á ne vahe‘i ‘a e miniti ‘e 15 ke ma talanoa ‘o fekau‘aki mo ‘eku ngaahi taumu‘a fakalaumālié.” Ko e hā ‘a e olá? Ki mui ai, na‘e hoko ‘a e tuofefine ko iá ko ha tāimu‘a, pea na‘á ne tāimu‘a ‘o laka hake ‘i he ta‘u ‘e 70! ‘Oku hā mahino ko e ngaahi lea leleí mo e fakalototo‘á ‘e lava ke ne tākiekina ‘a e mo‘ui kotoa ‘a ha tokotaha. (Pal. 25:11) ‘Oku lava foki ke fakaafe‘i ‘e he kau mātu‘á ‘a e ngaahi mātu‘á mo e fānaú ke nau tokoni ‘i he ngaahi ngāue ‘i he Fale Fakataha‘angá. ‘E lava ke nau kole ki he fānaú ke nau fai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku fe‘unga mo honau ta‘umotu‘á mo ‘enau ngaahi malavá.

15. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i ‘e he ni‘ihi kehe ‘i he fakataha‘angá ‘a e to‘utupú?

15 ‘E lava fēfē ke tokoni ‘a e ni‘ihi kehe ‘i he fakataha‘angá? ‘Aki ‘enau fakahāhā ‘a e mahu‘inga‘ia fakafo‘ituitui fe‘ungamālie ‘i he to‘utupú. Ko e fakatātaá, ‘e lava ke ke fakasio ki ha ngaahi faka‘ilonga ‘oku ‘unu‘unu ofi ange ‘a e to‘utupú kia Sihova. Na‘e fai ‘e ha ki‘i tama ha tali lelei ‘i he fakatahá, pe na‘e ‘i ai ha‘ane konga ‘i he polokalama ‘o e fakataha ‘i he lolotonga ‘o e uiké? Na‘á ne faifakamo‘oni ki ha taha ‘i he ‘apiakó, pe na‘á ne fai ‘a e me‘a totonú ‘i hano fakatauele‘i ia ke ne fai ha me‘a ‘oku hala? Kapau ko ia, fakavave ke tala ange kiate ia na‘á ne fai ‘a e me‘a lelei! ‘E lava ke tau ‘ai ko ha taumu‘a ke talanoa mo e to‘utupú ki mu‘a pea ‘i he hili ‘a e ngaahi fakatahá. ‘I he‘etau fai peheé, ‘e ongo‘i ai ‘e he fānaú ko e konga kinautolu ‘o e “fu‘u fakataha‘angá.”​—Saame 35:18.

TOKONI‘I HO‘O KI‘I TAMÁ KE NE FAKALAKALAKA ‘O PAPITAISO

16, 17. (a) Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ke papitaiso ‘a e fānaú? (e) Ko e hā ‘a e fiefia ‘oku lava ke ma‘u ‘e he ngaahi mātu‘a Kalisitiané? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

16 Ko e taha ‘o e ngaahi monū lahi taha ki he ngaahi mātu‘á ko hono ako‘i ‘enau fānaú ke nau ‘ofa kia Sihova. (Saame 127:3; ‘Ef. 6:4) ‘I he pule‘anga ‘Isilelí, na‘e fakatapui ai ‘a e fānaú kia Sihova ‘i honau fanau‘í. Ka ‘oku ‘ikai ke pehē ‘a ‘etau fānaú. Koe‘uhi pē ‘oku ‘ofa ‘a e ngaahi mātu‘á kia Sihova mo e mo‘oní, ‘oku ‘ikai ke ‘uhinga iá ‘e pehē ‘a ‘enau fānaú. Mei he ‘aho ‘oku fanau‘i ai ‘ena ki‘i tamá, kuo pau ke ma‘u ‘e he ongo mātu‘á ‘a e taumu‘a ko hono tokoni‘i ia ke ne hoko ko ha ākonga, ke ne fakatapui ki he ‘Otuá pea papitaiso. Ko e hā ha me‘a ‘e lava ke toe mahu‘inga ange ai? Ko e fakatapui, papitaiso, mo e ngāue faitōnunga ‘a ha tokotaha kia Sihová ‘e ‘ai ai ke malava ‘o ne hao lolotonga ‘a e fu‘u mamahi lahí.​—Māt. 24:13.

Kuo pau ke ma‘u ‘e he ngaahi mātu‘á ‘a e taumu‘a ko hono tokoni‘i ‘enau ki‘i tamá ke ne hoko ko ha ākonga (Sio ki he palakalafi 16, 17)

17 ‘I he loto ‘a Blossom Brandt ke ne papitaisó, na‘e loto ‘a ‘ene ongo mātu‘á ke na fakapapau‘i na‘á ne mateuteu ki ai. ‘I he‘ena fakapapau‘i na‘á ne mateuteú, na‘á na poupou‘i ‘a ‘ene filí. Na‘e fakamatala ‘a Blossom ki he me‘a na‘e fai ‘e he‘ene tamaí ‘i he pō ki mu‘a ke ne papitaisó: “Na‘á ne tala mai ke mau tū‘ulutui kotoa, peá ne fai ha lotu. Na‘á ne fakahā kia Sihova ‘a ‘ene fiefia lahi ‘i he fili ‘a ‘ene ki‘i ta‘ahiné ke ne fakatapui ‘a ‘ene mo‘uí kiate Iá.” Laka hake ‘i he ta‘u ‘e 60 ki mui ai, na‘e pehē ‘e Blossom: “‘Oku lava ke ke fakapapau‘i, he‘ikai ‘aupito ke ngalo ‘iate au ‘a e pō ko iá, ‘i he ngaahi ta‘u kotoa ka hoko maí!” Ngaahi mātu‘a, ‘ofa ke mou ma‘u foki ‘a e fiefia mo e fiemālie ‘i ho‘omou sio ki he hoko ho‘omou fānaú ko e kau sevāniti ‘osi fakatapui mo papitaiso ‘a Sihova.

^ pal. 9 ‘Oku lava ke lāulea ‘a e ongo mātu‘á mo ‘ena ki‘i tamá ki he fakamatala ‘aonga ‘i he Questions Young People Ask​Answers That Work, Voliume 2, peesi 304-310. Sio foki ki he “Puha Fehu‘i” ‘i he Ko ‘Etau Ngāue Fakafaifekau, ‘o ‘Epeleli 2011, peesi 2.