Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 12

Tokoni‘i Kitautolu ‘e he ‘Ofá ke Kātekina ‘a e Tāufehi‘á

Tokoni‘i Kitautolu ‘e he ‘Ofá ke Kātekina ‘a e Tāufehi‘á

“‘Oku ou tu‘utu‘uni atu ‘a e ngaahi me‘á ni kiate kimoutolu, koe‘uhí ke mou fe‘ofa‘aki. Kapau ‘oku fehi‘a ‘a e māmaní ‘iate kimoutolu, mou ‘ilo na‘e tomu‘a fehi‘a ia ‘iate au ki mu‘a ke ne fehi‘a ‘iate kimoutolú.”​—SIONE 15:17, 18.

HIVA 51 ‘Oku Tau Pīkitai kia Sihova

‘I HE KUPÚ NI *

1. Fakatatau ki he Mātiu 24:9, ko e hā ‘oku ‘ikai totonu ai ke tau ofo kapau ‘e fehi‘anekina‘i kitautolu ‘e he māmaní?

NA‘E fakatupu kitautolu ‘e Sihova ke tau fakahāhā ‘a e ‘ofá pea ke ‘ofa‘i kitautolu. Ko ia ‘i he taimi ‘oku fehi‘anekina‘i ai kitautolu ‘e ha taha, te tau ongo‘i loto-mamahi pe a‘u nai ‘o tau ilifia. Ko e fakatātaá, ko ha tuofefine ko Georgina, ‘oku nofo ‘i ‘Iulope, ‘okú ne pehē: “‘I he‘eku ta‘u 14, na‘e fehi‘a ‘eku fa‘eé ‘iate au koe‘uhi ko ‘eku tauhi kia Sihová. Na‘á ku ongo‘i li‘ekina peá u kamata veiveiua pe ko ha tokotaha lelei au.” * Ko ha tokoua ko Danylo ‘okú ne tohi: “‘I hono tā au ‘e he kau sōtiá, leakovi‘i au, pea fakamanamana‘i koe‘uhi ko ‘eku kau ki he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, na‘á ku ongo‘i tailiili mo fakamā‘ia.” Ko e tāufehi‘a peheé ‘oku fakamamahi ka ‘oku ‘ikai ke tau ofo ai. Na‘e tomu‘a tala ‘e Sīsū ‘e fehi‘anekina‘i kitautolu.​—Lau ‘a e Mātiu 24:9.

2-3. Ko e hā ‘oku fehi‘anekina‘i ai ‘a e kau muimui ‘o Sīsuú?

2 ‘Oku fehi‘a ‘a e māmaní ‘i he kau muimui ‘o Sīsuú. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí hangē ko Sīsū “‘oku ‘ikai ko ha konga [kitautolu] ‘o e māmaní.” (Sione 15:17-19) Ko hono olá, lolotonga ‘etau faka‘apa‘apa ki he ngaahi pule‘anga fakaetangatá, he‘ikai ke tau kau ‘i he me‘a fakapolitikalé, salute ki ha fuka pe hiva ‘i ha fasi fakafonua. ‘Oku tau foaki kia Sihova ‘etau anga-lī‘oa ma‘ata‘ataá. ‘Oku tau pouaki ‘a e totonu ‘a e ‘Otuá ke pule ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá​—ko ha totonu ‘oku mātu‘aki pole‘i ‘e Sētane mo hono “hakó.” (Sēn. 3:1-5, 15) ‘Oku tau malanga‘i ko e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ko e ‘amanaki‘anga pē ia ‘e taha ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá pea ‘oku vavé ni ke laiki ‘e he Pule‘anga ko iá ‘a e fa‘ahinga kotoa ‘oku fakafepaki ki aí. (Tan. 2:44; Fkh. 19:19-21) Ko e pōpoaki ko iá ko e ongoongo lelei ia ki he anga-vaivaí ka ko e ongoongo kovi ia ki he kau fulikivanú.​—Saame 37:10, 11.

3 ‘Oku toe fehi‘anekina‘i kitautolu koe‘uhi ko ‘etau mo‘ui‘aki ‘a e ngaahi tu‘unga mā‘oni‘oni ‘a e ‘Otuá. Ko e ngaahi tu‘unga ko ení ‘oku fehangahangai faka‘aufuli ia mo e ngaahi tu‘unga fakae‘ulungaanga ololalo ‘a e māmaní. Ko e fakatātaá, ‘oku tali lelei ‘e he kakai tokolahi ‘i he taimí ni ‘a e ngaahi ‘ulungaanga mātu‘aki ta‘etaau ‘o meimei tatau mo ia na‘e faka‘auha ai ‘e he ‘Otuá ‘a Sōtoma mo Komolá! (Sute 7) Koe‘uhi ‘oku tau muimui ki he ngaahi tu‘unga Fakatohitapu fekau‘aki mo e ngaahi tō‘onga peheé, ‘oku manuki‘i kitautolu ‘e he kakai tokolahi pea tala ‘oku tau fu‘u fakataputapui!​—1 Pita 4:3, 4.

4. Ko e hā ‘a e ongo ‘ulungaanga te na fakaivimālohi‘i kitautolu ‘i hono fehi‘anekina‘i kitautolu ‘e he kakaí?

4 Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke kātekina hono fehi‘anekina‘i kitautolu ‘e he kakaí mo leakovi‘í? ‘Oku fiema‘u ke tau tui mālohi ‘e tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova. Hangē ko ha pā, ko ‘etau tuí ‘e lava ke “tāmate‘i‘aki ‘a e ngaahi ngahau vela kotoa ‘a e tokotaha fulikivanú.” (‘Ef. 6:16) Ka ‘oku tau fiema‘u ‘a e me‘a lahi ange ‘i he tuí. ‘Oku tau toe fiema‘u ‘a e ‘ofá. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ko e ‘ofá “‘oku ‘ikai te ne hoko ‘o ‘itangofua.” ‘Okú ne ‘ūkuma mo kātekina ‘a e ngaahi me‘a fakamamahi kotoa pē. (1 Kol. 13:4-7, 13) Te tau vakai he taimí ni ki he founga ‘e tokoni‘i kitautolu ‘e he ‘ofa kia Sihová, ‘ofa ki hotau kaungālotú pea na‘a mo e ‘ofa ki hotau ngaahi filí ke kātekina ‘a e tāufehi‘á.

TOKONI‘I KITAUTOLU ‘E HE ‘OFA KIA SIHOVÁ KE KĀTEKINA ‘A E TĀUFEHI‘Á

5. Na‘e anga-fēfē hono fakaivimālohi‘i ‘a Sīsū ‘e he‘ene ‘ofa ki he‘ene Tamaí?

5 ‘I he pō ki mu‘a ke tāmate‘i ‘a Sīsū ‘e hono ngaahi filí, na‘á ne tala ange ki hono kau muimui mateakí: “‘Oku ou ‘ofa ‘i he Tamaí, [ko ia] ‘oku ou fai ‘o hangē tofu pē ko e me‘a kuo fekau mai ‘e he Tamaí ke u faí.” (Sione 14:31) Ko e ‘ofa ‘a Sīsū kia Sihová na‘á ne fakaivimālohi‘i ia ke fehangahangai mo e ngaahi ‘ahi‘ahi na‘e toka mei mu‘á. Ko ‘etau ‘ofa kia Sihová ‘e lava ai ke tau fai ‘a e me‘a tatau.

6. Fakatatau ki he Loma 5:3-5, ‘oku anga-fēfē ongo‘i ‘a e kau sevāniti ‘a Sihová fekau‘aki mo hono kātekina ‘a e tāufehi‘a ‘a e māmaní?

6 Ko e ‘ofa ki he ‘Otuá kuó ne tokoni‘i ma‘u pē ‘a e kau sevāniti ‘a Sihová ke nau kātekina ‘a e fakatangá. Ko e fakatātaá, ‘i hono fekau‘i ‘e he fakamaau‘anga lahi faka-Siú ‘a e kau ‘apositoló ke tuku ‘enau malangá, ko e ‘ofa ki he ‘Otuá na‘á ne ue‘i kinautolu ke “talangofua ki he ‘Otuá ko e pulé ia kae ‘ikai ki he tangatá.” (Ngā. 5:29; 1 Sio. 5:3) Ko e ‘ofa ta‘ealamotuhi ko iá ‘okú ne toe fakaivimālohi‘i hotau fanga tokouá ‘i he ‘ahó ni, ko e tokolahi ‘o kinautolu ‘oku nau tu‘u ma‘u ‘i hono fakafepaki‘i mālohi mo anga-kakaha ‘e he ngaahi pule‘angá. ‘I he ‘ikai ke loto-si‘í, ‘oku tau lau ia ko ha monū ke kātekina ‘a e tāufehi‘a ‘a e māmaní.​—Ngā. 5:41; lau ‘a e Loma 5:3-5.

7. ‘Oku totonu ke fēfē ‘etau fakafeangai ‘i hono fakafepaki‘i kitautolu ‘e he ngaahi mēmipa hotau fāmilí?

7 Mahalo ko e taha ‘i hotau ngaahi ‘ahi‘ahi lahi tahá ko e ha‘u mei he ngaahi mēmipa hotau fāmilí tonu. ‘I he kamata ke tau fakahāhā ‘a e mahu‘inga‘ia ‘i he mo‘oní, ‘e fakakaukau ‘a e ngaahi mēmipa ‘e ni‘ihi hotau fāmilí kuo takihala‘i kitautolu. ‘Oku fakakaukau nai ‘a e ni‘ihi kuo hē hotau ‘atamaí. (Fakafehoanaki mo e Ma‘ake 3:21.) ‘Oku a‘u nai ‘o nau fakafepaki‘i anga-fakamālohi kitautolu. Ko e fakafeangai ‘ikai lelei ko ení ‘oku ‘ikai totonu ke tau ofo ai. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “‘E hoko ko e ngaahi fili ‘o ha tangata ‘a e fa‘ahinga ‘i hono falé tonu.” (Māt. 10:36) Ko e mo‘oni, tatau ai pē pe ko e hā ‘a e anga ‘o e vakai mai hotau kāingá, he‘ikai ke tau fakafeangai kiate kinautolu ko hotau fili. ‘I hono kehé, ‘i he tupulaki ‘etau ‘ofa kia Sihová, ‘e pehē pē mo ‘etau ‘ofa ki he kakaí. (Māt. 22:37-39) Ka he‘ikai ‘aupito ke tau fakangaloku ‘etau ngaahi tu‘ungá ‘aki hono tukunoa‘i ‘a e ngaahi lao mo e tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú koe‘uhi pē ke fakahōhō‘ia‘i ha tangatá.

Te tau faingata‘a‘ia nai ‘i ha taimi ka ‘e ‘i hotau tafa‘akí ma‘u pē ‘a Sihova ke fakafiemālie‘i mo fakaivimālohi‘i kitautolu (Sio ki he palakalafi 8-10)

8-9. Ko e hā na‘á ne tokoni‘i ha tuofefine ke tu‘u ma‘u neongo ‘a e fakafepaki kakahá?

8 Ko Georgina, na‘e lave ki ai ki mu‘á, na‘á ne tu‘u ma‘u neongo ‘a e fakafepaki kakaha ‘ene fa‘eé. ‘Oku pehē ‘e Georgina: “Na‘á ku kamata ako mo ‘eku fa‘eé ‘a e Tohi Tapú mo e Kau Fakamo‘oní. Ka ‘i he māhina ‘e ono ki mui ai na‘á ku loto ke ma‘u ‘a e fakatahá, na‘e liliu fakafokifā ‘a e vakai ‘eku fa‘eé. Na‘á ku toki ‘ilo‘i na‘á ne fetu‘utaki mo e kau tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní, pea na‘á ne ngāue‘aki ‘enau fakakikihí ‘i he‘ene talanoa mai kiate aú. Na‘á ne leakovi‘i foki au, fusi hoku ‘ulú, fakasisina au pea laku mo ‘eku ‘ū tohí. ‘I he‘eku ta‘u 15, na‘á ku papitaiso. Na‘e feinga ‘eku fa‘eé ke ta‘ofi au mei he‘eku tauhi kia Sihová ‘aki hono ‘ave au ki he ‘api na‘e tauhi ai ‘a e kau ta‘u hongofulu tupú, ko e ni‘ihi na‘a nau ngāue‘aki ‘a e faito‘o kona tapú mo faihia. ‘Oku faingata‘a ke fekuki mo e fakafepakí tautefito ‘i he‘ene ha‘u mei ha tokotaha ‘oku totonu ke ‘ofa ‘iate koe mo tokanga kiate koe.”

9 Na‘e anga-fēfē ‘a e fekuki ‘a Georgina mo e me‘á ni? ‘Okú ne pehē: “Ko e ‘aho na‘e si‘aki ai au ‘e he‘eku fa‘eé, ko e toki ‘osi ia ‘a e Tohi Tapú kakato he‘eku lau. Na‘á ku falala pau kakato he taimi ko ení kuó u ma‘u ‘a e mo‘oní, pea na‘á ku ongo‘i vāofi ‘aupito mo Sihova. Na‘á ku fa‘a lotu kiate ia, pea na‘á ne fanongo mai kiate au. ‘I he‘eku nofo ‘i he ‘api na‘e tauhi ai ‘a e kau ta‘u hongofulu tupú, na‘e fakaafe‘i au ‘e ha tuofefine ki hono ‘apí, peá ma ako fakataha ‘a e Tohi Tapú. Lolotonga ‘a e taimi ko iá, na‘e fakaivimālohi‘i au ‘e he fanga tokouá mo e fanga tuofāfine ‘i he Fale Fakataha‘angá. Na‘a nau ‘ai au ke u hoko ko ha konga honau ngaahi fāmilí. Na‘á ku sio tonu ai ki he mālohi ange ‘a Sihova ‘i hotau kau fakafepakí, ‘o tatau ai pē pe ko hai kinautolu.”

10. Ko e hā ‘a e falala pau ‘oku tau ma‘u ‘ia Sihova ko hotau ‘Otuá?

10 Na‘e tohi ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘oku ‘ikai ha me‘a ‘e lava ke ne “fakamavahe‘i kitautolu mei he ‘ofa ‘a e ‘Otuá ‘a ia ‘oku ‘ia Kalaisi Sīsū ko hotau ‘Eikí.” (Loma 8:38, 39) Neongo te tau faingata‘a‘ia nai ‘i ha taimi, ko Sihova te ne ‘i hotau tafa‘akí ma‘u pē ke fakafiemālie‘i mo fakaivimālohi‘i kitautolu. Pea hangē ko ia ‘oku fakahaa‘i ‘i he hokosia ‘a Georgina, ‘oku toe tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova fakafou ‘i hotau fāmili fakalaumālie ‘ofeiná.

TOKONI‘I KITAUTOLU ‘E HE ‘OFA KI HOTAU KAUNGĀLOTÚ KE KĀTEKINA ‘A E TĀUFEHI‘Á

11. Na‘e anga-fēfē tokoni ‘a e ‘ofa na‘e fakamatala‘i ‘e Sīsū ‘i he Sione 15:12, 13 ki he‘ene kau ākongá? ‘Omai ha fakatātā.

11 ‘I he pō ki mu‘a ke pekia ‘a Sīsuú, na‘á ne fakamanatu ki he‘ene kau ākongá ke nau fe‘ofa‘aki. (Lau ‘a e Sione 15:12, 13.) Na‘á ne ‘ilo‘i ko e ‘ofa feilaulau‘i-kita ko iá te ne tokoni‘i kinautolu ke nofo‘aki fā‘ūtaha pea kātekina ‘a e tāufehi‘a ‘a e māmaní. Fakakaukau ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e fakataha‘anga ‘i Tesalonaiká. Mei he taimi na‘e fokotu‘u aí, na‘e fakafepaki‘i ‘a e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Neongo ia, na‘a nau hoko ko e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘o e anga-tonú mo e ‘ofá. (1 Tes. 1:3, 6, 7) Na‘e fakalototo‘a‘i kinautolu ‘e Paula ke hokohoko atu ‘enau fakahāhā ‘a e ‘ofá “ke toe kakato ange.” (1 Tes. 4:9, 10) Ko e ‘ofá te ne ue‘i kinautolu ke nau fakanonga ‘a e loto-mafasiá pea poupou ki he kau vaivaí. (1 Tes. 5:14) Na‘a nau muimui ki he fakahinohino ‘a Paulá, koe‘uhi ‘i he‘ene tohi hono uá, na‘e hiki ‘i ha ta‘u nai ‘e taha ki mui ai, na‘e lava ke pehē ‘e Paula kiate kinautolu: “‘Oku fakautuutu ‘a e fe‘ofa‘aki ‘a e tokotaha taki taha ‘o kimoutolu.” (2 Tes. 1:3-5) Ko ‘enau ‘ofá na‘á ne tokoni‘i kinautolu ke nau kātekina ‘a e faingata‘á mo e fakatangá.

‘E lava ke tokoni‘i kitautolu ‘e he ‘ofa faka-Kalisitiané ke kātekina ‘a e tāufehi‘á (Sio ki he palakalafi 12) *

12. Lolotonga ha tau, na‘e anga-fēfē hono fakahāhā ‘e he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘i ha fonua ‘e taha ‘a e fe‘ofa‘akí?

12 Fakakaukau ki he hokosia ‘a Danylo, na‘e lave ki ai ki mu‘á, mo hono uaifí. ‘I he taimi na‘e kapa ai honau koló ‘i he taú, na‘e hokohoko atu ‘ena ma‘u ‘a e ngaahi fakatahá, malanga ‘i he lahi taha ‘ena malavá, pea vahevahe ‘a e me‘akai na‘á na ma‘ú mo e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Pea ‘i he ‘aho ‘e taha, na‘e fakaofiofi atu ha kau sōtia ‘osi fakamahafu kia Danylo. “Na‘a nau fekau‘i ke u si‘aki ‘eku tuí,” ko e lea ia ‘a Danylo. “‘I he‘eku fakafisí, na‘a nau tā au pea ‘ai ke nau fana‘i au ka na‘e heke pē ‘a e faná ‘i hoku funga ‘ulú. Ki mu‘a ke nau mavahé, na‘a nau fakamanamana‘i au te nau toe foki mai ke tohotoho‘i hoku uaifí. Ka na‘e fakavave hotau fanga tokouá ‘o fakaheka kimaua ki ha lēlue ke ma ‘alu ai ki ha kolo ‘e taha. He‘ikai ‘aupito ngalo ‘iate au ‘a e ‘ofa ‘a e si‘i fanga tokoua ko iá. Pea ‘i he‘ema a‘u ki he kolo ko iá, na‘e ‘omai ‘e he fanga tokouá ‘ema me‘akai pea tokoni ke kumi ‘eku ngāue mo ha ‘api! Ko hono olá, na‘e malava ai ke ma tokonaki ha nofo‘anga ki he Kau Fakamo‘oni kehe na‘a nau hola mai mei he feitu‘u na‘e fai ai ‘a e taú.” ‘Oku fakahaa‘i ‘e he ngaahi hokosia peheé ko e ‘ofa faka-Kalisitiané ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau kātekina ‘a e tāufehi‘á.

TOKONI‘I KITAUTOLU ‘E HE ‘OFA KI HOTAU NGAAHI FILÍ KE KĀTEKINA ‘A E TĀUFEHI‘Á

13. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i kitautolu ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ke tau kātaki ‘i he tauhi kia Sihová neongo hono fehi‘anekina‘i kitautolu ‘e he kakaí?

13 Na‘e tala ‘e Sīsū ki hono kau muimuí ke nau ‘ofa ki honau ngaahi filí. (Māt. 5:44, 45) ‘Oku faingofua ke fai pehē? ‘Ikai ‘aupito! Ka ‘oku malava ia ‘i he tokoni ‘a e laumālie mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá. Ko e fua ‘o e laumālie ‘o e ‘Otuá ‘oku kau ai ‘a e ‘ofa, pehē foki ki he kātaki, anga-lelei, anga-malū mo e mapule‘i-kita. (Kal. 5:22, 23) ‘Oku tokoni‘i kitautolu ‘e he ngaahi ‘ulungaanga ko ení ke tau kātekina ‘a e tāufehi‘á. Ko e kau fakafepaki tokolahi kuo liliu honau lotó koe‘uhi ko hano fakahāhā ‘e ha husepāniti tui, uaifi, ki‘i tama pe ko ha kaungā‘api ‘a e ngaahi ‘ulungaanga faka‘otua ko iá. Ko e kau fakafepaki tokolahi kuo a‘u ‘o nau hoko ko hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘ofeina. Ko ia kapau ‘oku faingata‘a kiate koe ke ‘ofa ki he fa‘ahinga ‘oku nau fehi‘a ‘iate koe koe‘uhi pē ko ho‘o tauhi kia Sihová, lotu ‘o kole ‘a e laumālie mā‘oni‘oní. (Luke 11:13) Pea falala pau kakato ko e founga ‘a e ‘Otuá ko e lelei tahá ma‘u pē ia.​—Pal. 3:5-7.

14-15. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e he Loma 12:17-21 ‘a Yasmeen ke ne fakahāhā ‘a e ‘ofá ki hono husepānití neongo ‘ene fakafepaki anga-kakahá?

14 Fakakaukau ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Yasmeen, ‘oku nofo ‘i he Hahake Lotolotó. ‘I he‘ene hoko ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, na‘e fakakaukau hono husepānití kuo kākaa‘i ia, peá ne feinga ke ta‘ofi ia mei he‘ene tauhi ki he ‘Otuá. Na‘á ne leakovi‘i ia pea faka‘ai‘ai ‘a e kāingá pehē ki ha faifekau mo ha faifakalou‘akau ke fakamanamana‘i ia pea tukuaki‘i ia ki hono ‘ai ke movete hono fāmilí. Na‘e a‘u ‘o kaikaila‘i ‘e hono husepānití ‘a e fanga tokouá lolotonga ha fakataha ‘a e fakataha‘angá! Na‘e fa‘a tangi ‘a Yasmeen koe‘uhi ko e fakafeangai ta‘e‘ofa na‘e fai kiate iá.

15 ‘I he Fale Fakataha‘angá, na‘e fakafiemālie‘i mo fakaivimālohi‘i ‘a Yasmeen ‘e hono fāmili fakalaumālié. Na‘e fakalototo‘a‘i ia ‘e he kau mātu‘á ke ne ngāue‘aki ‘a e ngaahi lea ‘i he Loma 12:17-21. (Lau.) “Na‘e faingata‘a,” ko e lau ia ‘a Yasmeen. “Ka na‘á ku kole kia Sihova ke ne tokoni‘i au, pea na‘á ku fai hoku lelei tahá ke ngāue‘aki ‘a e me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú. Ko ia ‘i he ha‘u ‘a hoku husepānití ‘o fakalikoliko‘i ‘a e peitó na‘á ku fakama‘a ia. ‘I he taimi na‘á ne leakovi‘i ai aú, na‘á ku tali anga-malū. Pea ‘i he taimi na‘e puke aí, na‘á ku tokanga‘i ia.”

‘I he‘etau fakahāhā ‘a e ‘ofá ki he kau fakafepakí, te tau fakavaivai‘i nai ai honau lotó (Sio ki he palakalafi 16-17) *

16-17. Ko e hā ‘okú ke ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Yasmeen?

16 Na‘e fakapale‘i ‘a Yasmeen ‘i he‘ene fakahāhā ‘a e ‘ofá ki hono husepānití. ‘Okú ne pehē: “Na‘e kamata ke falala ange mai hoku husepānití koe‘uhi na‘á ne ‘ilo‘i te u tala ange ma‘u pē ‘a e mo‘oní. Na‘e kamata ke ne fanongo anga-faka‘apa‘apa mai kiate au ‘i he taimi na‘á ma talanoa ai fekau‘aki mo e lotú, pea na‘á ne loto-lelei ke fakamelino ‘i ‘api. ‘Okú ne tala mai he taimí ni ke u fiefia ‘i he ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá. Kuo lelei ange ‘ema mo‘ui fakafāmilí pea ‘okú ma ma‘u ‘a e nonga mo‘oní. Ko ‘eku ‘amanakí ia ‘e fakaava ‘e hoku husepānití hono lotó ki he mo‘oní pea kau fakataha mo au ‘i he tauhi kia Sihová.”

17 ‘Oku fakahaa‘i ‘i he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Yasmeen ko e ‘ofá “‘okú ne ‘ūkuma ‘a e me‘a kotoa pē, . . . ‘amanaki ‘i he me‘a kotoa pē, kātekina ‘a e me‘a kotoa pē.” (1 Kol. 13:4, 7) Ko e tāufehi‘á ‘e lava ke mālohi mo fakalotomamahi, ka ko e ‘ofá ‘oku mātu‘aki mālohi ange ia. ‘Okú ne ikuna‘i ‘a e lotó. Pea ‘oku ‘ai ai ‘a e loto ‘o Sihová ke fiefia. Ka neongo kapau ‘oku hokohoko atu hono fehi‘anekina‘i kitautolu ‘e he kau fakafepakí, ‘e lava ke tau kei fiefia pē. Anga-fēfē?

FIEFIA ‘I HONO FEHI‘ANEKINA‘Í

18. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau fiefia ‘i hono fehi‘anekina‘í?

18 Na‘e pehē ‘e Sīsū: “Fiefia ē ko kimoutolu ‘o ka fehi‘anekina‘i kimoutolu ‘e he tangatá.” (Luke 6:22) ‘Oku ‘ikai ke tau fili ke fehi‘anekina‘i kitautolu. ‘Oku ‘ikai ke tau feinga ke tau hoko ko e kau mā‘ata. Ko ia ko e hā ‘oku lava ai ke tau fiefia ‘i hono fehi‘anekina‘í? Fakakaukau ki ha ‘uhinga ‘e tolu. ‘Uluakí, ‘i he‘etau kātakí, ‘oku tau ma‘u ai ‘a e hōifua ‘a e ‘Otuá. (1 Pita 4:13, 14) Uá, ‘oku sivi‘i ai ‘etau tuí pea toe mālohi ange. (1 Pita 1:7) Pea ko e tolú, te tau ma‘u ai ha pale mahu‘inga ta‘ehanotatau​—ko e mo‘ui ta‘engatá.​—Loma 2:6, 7.

19. Ko e hā na‘e fiefia ai ‘a e kau ‘apositoló hili hono haha kinautolú?

19 ‘I he hili pē ‘a e toetu‘u ‘a Sīsuú, na‘e hokosia ‘e he kau ‘apositoló ‘a e fiefia na‘á ne lea fekau‘aki mo iá. Hili hono haha pea fekau‘i ke tuku ‘enau malangá, na‘a nau fiefia. Ko e hā hono ‘uhingá? “Koe‘uhi kuo lau kinautolu ‘oku taau ke ngaohikovi‘i koe‘uhi ko hono huafá [Sīsū].” (Ngā. 5:40-42) Na‘a nau ‘ofa ‘i honau ‘Eikí ‘o lahi ange ia ‘i he‘enau ilifia ‘i hono fehi‘anekina‘i kinautolu ‘e honau ngaahi filí. Pea na‘a nau fakahāhā ‘enau ‘ofá ‘aki hono talaki ‘a e ongoongo leleí “‘o ‘ikai tuku.” Ko e tokolahi hotau fanga tokouá he ‘ahó ni ‘oku hokohoko atu ‘enau tauhi faitōnungá neongo ‘a e ngaahi faingata‘á. ‘Oku nau ‘ilo‘i he‘ikai fakangalo‘i ‘e Sihova ‘enau ngāué pea mo ‘enau ‘ofa ki hono huafá.​—Hep. 6:10.

20. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hono hokó?

20 Ko e māmaní te nau fehi‘a ‘iate kitautolu kae ‘oua ke ngata ‘a e fokotu‘utu‘u ko ení. (Sione 15:19) Ka ‘oku ‘ikai fiema‘u ia ke tau manavahē. Hangē ko ia te tau sio ki ai ‘i he kupu hono hokó, ko Sihova “te ne fakaivimālohi‘i . . . pea malu‘i” ‘ene fa‘ahinga mateakí. (2 Tes. 3:3) Ko ia tau hokohoko atu ke ‘ofa kia Sihova, ‘ofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea ‘ofa ki hotau ngaahi filí. ‘I he‘etau muimui ki he fale‘i ko ení, te tau nofo‘aki fā‘ūtaha mo mālohi fakalaumālie, te tau ‘oatu ai ‘a e lāngilangí kia Sihova, pea te tau fakamo‘oni‘i ai ko e ‘ofá ‘oku mālohi mama‘o ange ia ‘i he fehi‘á.

HIVA 3 Ko e ‘Otuá ko e ‘Ofa

^ pal. 5 ‘I he kupu ko ení, te tau vakai ai ki he founga ‘e tokoni‘i kitautolu ‘e he ‘ofa kia Sihová, ‘ofa ki hotau kaungātuí pea na‘a mo e ‘ofa ki hotau ngaahi filí ke kātekina ‘a e tāufehi‘a ‘a e māmaní. Te tau toe vakai foki ki he ‘uhinga na‘e pehē ai ‘e Sīsū ‘e lava ke tau fiefia ‘i hono fehi‘anekina‘i kitautolú.

^ pal. 1 Kuo liliu ‘a e ngaahi hingoá.

^ pal. 58 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Hili hono fakamanamana‘i ‘e he kau sōtiá ‘a Danylo, na‘e tokoni‘i ia mo hono uaifí ‘e he fanga tokouá ke na hiki, pea na‘e talitali lelei loto-māfana kinaua.

^ pal. 60 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Na‘e fakafepaki‘i ‘a Yasmeen ‘e hono husepānití, ka na‘e ‘oange ‘e he kau mātu‘á ha fale‘i lelei kiate ia. Na‘á ne fakamo‘oni‘i ko ha uaifi lelei ia peá ne tokanga‘i hono husepānití ‘i he taimi na‘á ne puke aí.