Skip to content

Skip to table of contents

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Ko e hā naʻe pehē ai ʻe he tangata naʻe ui ko “Meʻa,” ʻe “uesia” ʻa hono tofiʻá kapau te ne mali mo Lute? (Lute 4:1, 6)

ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, kapau naʻe mate ha tangata ʻosi mali ʻo ʻikai haʻane fānau, naʻe malanga hake ai ha ngaahi fehuʻi naʻe fiemaʻu ke tali: Ko e hā ʻe hoko ki ha kelekele naʻá ne maʻu? ʻE mole taʻengata hono hingoa fakafāmilí? Ko e Lao ʻa Mōsesé naʻe ʻomai ai ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi peheé.

Ko e hā naʻe hoko ki he kelekele ʻo ha tangata naʻe mate pe naʻá ne hoko ʻo masiva pea fakatau atu ʻa hono kelekelé? Ko ha tokoua pe ko ha kāinga ofi ʻe lava ke ne totongi huhuʻi pe fakatau fakafoki mai ʻa e kelekele ko iá. Heʻikai mole ai ʻa e kelekelé mei he fāmilí.​—Liv. 25:23-28; Nōm. 27:8-11.

Naʻe anga-fēfē hono fakatolonga ʻa e hingoa fakafāmili ʻo e tangata kuo pekiá? Fakafou ʻi he mali mo e tuongaʻane-ʻi-he-fonó, ʻa ia naʻe ngāueʻaki ʻi he tuʻunga ʻo Luté. ʻE mali ha tangata mo e uitou ko e uaifi ʻo hono tokouá ke maʻu ha ʻea ʻa ia te ne hokohoko atu ʻa e hingoa ʻo e tangata kuo pekiá pea maʻu ʻa hono tofiʻá. Ko e fokotuʻutuʻu anga-ʻofa ko ení naʻe toe tokangaʻi foki ai ʻa e uitoú.​—Teu. 25:5-7; Māt. 22:23-28.

Fakakaukau ki he tuʻunga ʻo Nāomí. Naʻá ne mali mo ha tangata ko hono hingoá ko ʻElimeleki. ʻI he taimi naʻá ne mate ai mo ʻena ongo tamaiki tangatá, naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha taha ke ne tokangaʻi ʻa Nāomi. (Lute 1:1-5) ʻI he foki ʻa Nāomi ki Siutá, naʻá ne tala ange kia Lute ko e uaifi ʻo ʻene tamá ke ne kole kia Pōasi ke ne hoko ko ha tokotaha totongi huhuʻi ʻo e kelekelé. Ko ha kāinga ofi ia ʻo ʻElimeleki. (Lute 2:1, 19, 20; 3:1-4) Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Pōasi naʻe ʻi ai ha kāinga ofi ange ia ʻe taha, ʻa ia ʻoku ui ʻi he Tohi Tapú ko “Meʻa.” Ko ia naʻá ne maʻu ʻa e ʻuluaki totonu ke hoko ko e tokotaha totongi huhuʻí.​—Lute 3:9, 12, 13.

ʻI he kamatá, naʻe loto-lelei ʻa “Meʻa” ke tokoni. (Lute 4:1-4) Neongo ʻe ʻi ai ha fakamole, naʻá ne ʻiloʻi ʻe ʻikai malava ʻa Nāomi ke toe fanauʻi mai ha tama te ne maʻu ʻa e kelekele ʻo ʻElimelekí. Ko ia ai, ko e kelekelé ʻe tānaki atu ia ki he tofiʻa kelekele ʻo Meʻá, ko ia ʻoku hā ngali ko ha foʻi fefakatauʻaki ʻaonga ia.

Ka naʻe liliu ʻe Meʻa ʻene fakakaukaú ʻi heʻene ʻiloʻi kuo pau ke ne mali mo Luté. Naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai malava ke u fakatau ia, he ʻe uesia ai ʻa hoku tofiʻa ʻoʻokú.” (Lute 4:5, 6) Ko e hā naʻe liliu ai ʻene fakakaukaú?

Kapau ʻe mali ʻa Meʻa pe ko ha taha kehe mo Lute peá ne fanauʻi ha tamasiʻi, ko e tamasiʻi ko iá te ne maʻu ʻa e kelekele ʻo ʻElimelekí. ʻE anga-fēfē hono “uesia” heni ʻa e “tofiʻa” ʻo Meʻá? ʻOku ʻikai tala mai ia ʻe he Tohi Tapú, ka ko e ngaahi founga nai eni ʻe niʻihi.

  • ʻUluakí, ko e paʻanga naʻá ne fakamolekí ʻe hā ngali mole noa, he ko e kelekele ʻo ʻElimelekí heʻikai ke ne maʻu ʻe ia. ʻE ʻalu ia ki he tama tangata ʻa Luté.

  • Uá, te ne maʻu ʻa e fatongia ke fafanga mo tokangaʻi ʻa Nāomi mo Lute.

  • Tolú, kapau ʻe fanauʻi ʻe Lute ha fānau kia Meʻa, te nau vahevahe ʻa e tofiʻá mo ha fānau naʻe ʻosi maʻu ʻe Meʻa.

  • Faá, kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ha fānau ia ʻa Meʻa ki muʻa, ko ha tama tangata naʻe fanauʻi ʻe Lute te ne maʻu ʻa e totonu ki he kelekele ʻo ʻElimelekí mo e kelekele ʻo Meʻá. ʻE mole ai hono kelekelé ki ha tama ʻoku fakamoʻui ai ʻa e hingoa ʻo ʻElimelekí, ʻo ʻikai ko hono hingoá. Naʻe ʻikai loto-lelei ʻa Meʻa ke tuku ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki hono tofiʻá ke ne tokoni ai kia Nāomi. Naʻá ne saiʻia ke fakaʻatā ʻa e tokotaha totongi huhuʻi hokó, ʻa Pōasi, ke ne fua ʻa e fatongia ko iá. Naʻe fai ia ʻe Pōasi koeʻuhi naʻá ne loto “ke toe fakafoki ʻa e hingoa ʻo e pekiá ki hono tofiʻá.”​—Lute 4:10.

ʻOku ngalingali naʻe mahuʻingaʻia ange ʻa Meʻa ʻi hono fakatolonga ʻa hono hingoá tonu mo hono tofiʻá. Naʻe puleʻi ʻe he siokitá ʻene fakakaukaú. Ka ʻi he ʻikai ke fakatolonga hono hingoá, ko e hingoa ʻo Meʻá naʻe ʻikai pē ke ʻasi ia ʻi he hisitōliá. Naʻe toe mole meiate ia ha monū makehe ʻa ia naʻe maʻu ia ʻe Pōasi, ke hiki hono hingoá ʻi he laine hohoko ʻoku taki atu ki he Mīsaiá, ʻa Sīsū Kalaisi. He ikuʻanga fakamamahi ē kia Meʻa koeʻuhi naʻá ne siokita ʻo siʻaki ʻa e faingamālie ke tokoni ki ha tokotaha ʻoku fiemaʻu tokoní!​—Māt. 1:5; Luke 3:23, 32.