Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 10

Ko e Hā ʻa e ʻUhinga ke Papitaiso Aí?

Ko e Hā ʻa e ʻUhinga ke Papitaiso Aí?

“Tuku ki he tokotaha taki taha ʻo kimoutolu ke papitaiso.”​—NGĀ. 2:38.

HIVA 34 ʻAʻeva ʻi he Anga-Tonu

ʻI HE KUPÚ NI a

1-2. Ko e hā ʻoku faʻa hoko ʻi he taimi ʻoku papitaiso ai ʻa e kakaí, pea ko e hā ʻoku totonu ke ke fakakaukau ki aí?

 KUÓ KE vakai ki ha kulupu ʻo e kau teu papitaiso? ʻOkú ke fanongo ki he tuipau ʻi honau leʻó ʻi heʻenau tali ʻa e ongo fehuʻi ki muʻa ke nau papitaisó. ʻOkú ke sio atu ki he malimali ʻa e ngaahi mēmipa honau fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. ʻI he ʻalu hake ʻa e kau papitaisó mei he vaí, ʻokú ke fanongo ki he pasipasí pea vakai ki heʻenau fofonga fiefiá. ʻI hono fakaʻavalisí, ko e laui afe ʻoku nau fou ʻi he sitepu ko iá ʻi he uike taki taha, ʻo nau hoko ko e kau Fakamoʻoni fakatapui ʻosi papitaiso ʻa Sihova ko e ʻOtuá.

2 Fēfē koe? Kapau ʻokú ke fakakaukau ke papitaiso, ʻokú ke hoko ai ʻo makehe ʻi he māmani fulikivanu ko ení ko ha tokotaha ʻoku “kumi kia Sihova.” (Saame 14:1, 2) Ko e kupu ko ení ʻoku fakataumuʻa ia kiate koe ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke kei siʻi pe taʻumotuʻa. Ka ko e faʻahinga ʻo kitautolu kuo ʻosi papitaisó ʻoku tau loto foki ke fakaivimālohiʻi ʻetau fakapapau ke tauhi kia Sihova ʻo taʻengatá. Ko ia tau lāulea angé ki ha ʻuhinga ʻe tolu mei he ngaahi ʻuhinga lahi ke tauhi ai kia Sihová.

ʻOKÚ KE ʻOFA ʻI HE MOʻONÍ MO E MĀʻONIʻONÍ

Kuo lauʻikovi loi ʻe Sētane ʻa e huafa lelei ʻo Sihová ʻi he laui afeʻi taʻu pea ʻokú ne kei fai pehē pē (Sio ki he palakalafi 3-4)

3. Ko e hā ʻoku ʻofa ai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻi he moʻoní mo e māʻoniʻoní? (Saame 119:128, 163)

3 Naʻe fekauʻi ʻe Sihova ʻene kakaí ke nau “ʻofa ʻi he moʻoní.” (Sāk. 8:19) Naʻe ekinaki ʻa Sīsū ki hono kau muimuí ke nau tuli ki he māʻoniʻoní. (Māt. 5:6) ʻOku ʻuhinga ení ko ha taha ʻoku fiemaʻu ke ne maʻu ha holi mālohi ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonu, lelei mo maʻá ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ke ʻofa ʻi he moʻoní mo e māʻoniʻoní? ʻOku mau tui ʻokú ke pehē. ʻOkú ke fehiʻa ʻi he loí mo e meʻa kotoa pē ʻoku hala mo fulikivanú. (Lau ʻa e Saame 119:128, 163.) Ko e loí ʻokú ne tapua atu ʻa e angaʻitangata ʻo Sētané, ʻa e pule ʻo e māmani ko ení. (Sione 8:44; 12:31) Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa Sētané ko hono lauʻikovi loi ʻa e huafa māʻoniʻoni ʻo Sihova ko e ʻOtuá. Kuo fakamafola ʻe Sētane ʻa e ngaahi loi fekauʻaki mo hotau ʻOtuá talu mei he angatuʻu ʻi ʻĪtení. Naʻá ne ʻai ke hā ngali ko Sihová ko ha Pule siokita mo taʻefaitotonu ʻa ia ʻokú ne taʻofi ʻa e leleí mei he faʻahinga ʻo e tangatá. (Sēn. 3:1, 4, 5) Ko e ngaahi loi ʻa Sētane fekauʻaki mo Sihová kuo hokohoko atu ʻene fakakonahi ʻa e ʻatamai mo e loto ʻo e kakaí. ʻI he taimi ʻoku fili ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke ʻoua ʻe “ʻofa ʻi he moʻoní,” ʻe lava ke taki kinautolu ʻe Sētane ki he ngaahi tōʻonga taʻemāʻoniʻoni mo fulikivanu kotoa pē.​—Loma 1:25-31.

4. Kuo anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ko ia ʻa e “ʻOtua ʻo e moʻoní”? (Sio foki ki he fakatātaá.)

4 Ko Sihova “ko e ʻOtua ʻo e moʻoní,” pea ʻokú ne nima-homo ʻo akoʻi ʻa e moʻoní ki he faʻahinga ʻoku nau ʻofa kiate iá. (Saame 31:5) ʻI he fai peheé, ʻokú ne hiki hake kinautolu, ʻo fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he ngaahi loi ʻa Sētané. ʻOku toe akoʻi foki ʻe Sihova ʻene kau sevānití ke nau faitotonu mo māʻoniʻoni. ʻOku fakangeingeiaʻi ai kinautolu pea nau maʻu ʻa e nonga ʻi lotó. (Pal. 13:5, 6) Kuó ne fai ia maʻau ʻi he taimi naʻá ke ako ai ʻa e Tohi Tapú? Kuó ke ako ko e ngaahi founga ʻa Sihová ʻa e lelei taha maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá pea kiate koe tonu. (Saame 77:13) Ko ia ʻokú ke loto ke tuʻu maʻá e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. (Māt. 6:33) ʻOkú ke loto ke taukapoʻi ʻa e moʻoní pea tokoni ke fakahalaki ʻa e lauʻikovi loi fekauʻaki mo hotau ʻOtuá, ʻa Sihová. ʻE lava fēfē ke ke fai ia?

5. ʻE lava fēfē ke ke tuʻu maʻá e moʻoní mo e māʻoniʻoní?

5 ʻE lava ke ke fili ha ʻalunga moʻui ʻoku hā mei ai ʻa e fakakaukau hangē ko ení: “ʻOku ou talitekeʻi ʻa e ngaahi loi ʻa Sētané, pea ʻoku ou pouaki ʻa e moʻoní. ʻOku ou loto ke hoko ʻa Sihova ko hoku Pule Fakalevelevá, pea ʻoku ou loto ke fai ʻa e meʻa ʻokú ne tala mai ʻoku totonú.” ʻE anga-fēfē ke ke fai ha tuʻu pehē? Fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotu pea fakatapui koe kiate ia pea fakahaaʻi ia ʻi he ʻao ʻo e kakaí ʻaki hoʻo papitaiso. Ko e ʻofa ʻi he meʻa ʻoku moʻoni mo totonú ko ha fakaueʻiloto mālohi ia ki he fili ke hoko ʻo papitaisó.

ʻOKÚ KE ʻOFA KIA SĪSŪ KALAISI

6. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻoatu ʻe he Saame 45:4 ke ke ʻofa ai kia Sīsū Kalaisí?

6 Ko e hā ʻokú ke ʻofa ai kia Sīsū Kalaisí? Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga mālohi ʻe niʻihi ʻoku maʻu ʻi he Saame 45:4. (Lau.) ʻOku tuʻu ʻa Sīsū maʻá e moʻoní, anga-fakatōkilaló mo e māʻoniʻoní. Kapau ʻokú ke ʻofa ʻi he moʻoní mo e māʻoniʻoní, ʻoku hā mahino ʻokú ke ʻofa foki kia Sīsū Kalaisi. Fakakaukau ki he anga hono taukapoʻi loto-toʻa ʻe Sīsū ʻa e meʻa ʻoku moʻoni mo totonú. (Sione 18:37) Ka ʻoku anga-fēfē hono pouaki ʻe Sīsū ʻa e anga-fakatōkilaló?

7. Ko e hā ʻoku fakamānako kiate koe fekauʻaki mo e anga-fakatōkilalo ʻa Sīsuú?

7 ʻOku pouaki ʻe Sīsū ʻa e anga-fakatōkilaló fakafou ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá. Ko e fakatātaá, ʻokú ne ʻave ʻa e kotoa ʻo e lāngilangí ki heʻene Tamaí, ʻo ʻikai ʻaupito kiate ia. (Mk. 10:17, 18; Sione 5:19) ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻí ʻi hoʻo vakai ki he anga-fakatōkilalo ko iá? ʻIkai ʻoku ueʻi ai koe ke ke ʻofa ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea muimui ʻiate ia? Ko e moʻoni ʻoku pehē. Ko e hā ʻoku anga-fakatōkilalo ai ʻa Sīsuú? Koeʻuhí ʻokú ne ʻofa mo faʻifaʻitaki ki heʻene Tamaí, ʻa ia ʻoku anga-fakatōkilalo. (Saame 18:35; Hep. 1:3) ʻIkai ʻoku tohoakiʻi koe kia Sīsū, ʻa ia ʻokú ne tapua haohaoa atu ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová?

8. Ko e hā ʻoku tau ʻofa ai ʻia Sīsū ko hotau Tuʻí?

8 ʻOku tau ʻofa ʻia Sīsū ko hotau Tuʻi koeʻuhí ko ia ʻa e Pule lelei tahá. Naʻe akoʻi tonu ʻe Sihova ʻa hono ʻAló pea fakanofo ia ke ne pule. (ʻAi. 50:4, 5) Fakakaukau foki ki he ʻofa feilaulauʻi-kita kuo fakahāhā ʻe Sīsuú. (Sione 13:1) ʻI he tuʻunga ʻo Sīsū ko ho Tuʻí, ʻokú ne tuha moʻoni mo hoʻo ʻofá. Naʻá ne fakamatala ko e faʻahinga ʻoku nau ʻofa moʻoni kiate iá​—ʻa e faʻahinga ʻokú ne ui ko hono ngaahi kaumeʻá​—ʻoku nau fakahāhā ʻenau ʻofá ʻaki ʻa e talangofua ki heʻene ngaahi fekaú. (Sione 14:15; 15:14, 15) He monū ē ke hoko ko ha kaumeʻa ʻo e ʻAlo ʻo Sihová!

9. ʻOku anga-fēfē ʻa e meimei tatau ʻa e papitaiso ʻa e kau Kalisitiané mo e papitaiso ʻa Kalaisí?

9 Ko e taha ʻo e ngaahi fekau ʻa Sīsuú ke hoko ʻa hono kau muimuí ʻo papitaiso. (Māt. 28:19, 20) Naʻá ne fokotuʻu mai ʻa e faʻifaʻitakiʻangá. ʻI he ngaahi founga ʻe niʻihi, ko ʻene papitaisó ʻoku kehe ia mei he papitaiso ʻa hono kau muimuí. (Sio ki he puha “ Kehekehe ʻo e Papitaiso ʻa Sīsuú mo e Papitaiso ʻa Hono Kau Muimuí.”) Ka ʻi he ngaahi founga kehe, ʻokú na meimei tatau. ʻI he papitaiso ʻa Sīsuú, naʻá ne foaki atu ʻa ia tonu ke fai ʻa e finangalo ʻene Tamaí. (Hep. 10:7) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e kau muimui ʻo Kalaisí ʻoku nau papitaiso ko ha fakaʻilonga fakahāhā kuo nau fakatapui kinautolu tonu kia Sihova ko e ʻOtuá. Ko ʻenau moʻui ʻi he taimi ko ení ʻoku fakahangataha ia ki hono fai hono finangaló, kae ʻikai ko haʻanautolú. Ko ia ʻoku nau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa honau ʻEikí.

10. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ueʻi koe ʻe he ʻofa kia Sīsuú ke ke hoko ʻo papitaisó?

10 ʻOkú ke tali ʻa Sīsū ko e ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupu ʻo Sihova pea ko e Tuʻi ia kuo fakanofo ʻe he ʻOtuá ke pule mai kiate kitautolú. ʻOkú ke vakai kia Sīsū ʻokú ne tapua haohaoa mo anga-fakatōkilalo mai ʻene Tamaí. Kuó ke ako naʻá ne fafanga ʻa e fiekaiá, fakafiemālieʻi ʻa e loto-siʻí, pea aʻu ʻo ne fakamoʻui ʻa e puké. (Māt. 14:14-21) Kuó ke vakai ki he founga ʻokú ne tataki ai ʻene fakatahaʻangá ʻi he ʻahó ni. (Māt. 23:10) Pea ʻokú ke ʻiloʻi te ne fai ʻa e meʻa lahi mamaʻo ange ʻi he kahaʻú ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻE lava fēfē ke ke fakahāhā ʻokú ke ʻofa kiate ia? ʻAki ʻa e muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá. (Sione 14:21) ʻE lava ke ke kamata fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá ʻi hoʻo fakatapui koe kia Sihova pea hoko ʻo papitaiso.

ʻOKÚ KE ʻOFA KIA SIHOVA KO HO ʻOTUÁ

11. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e ʻuhinga mahuʻinga taha ki he hoko ʻo papitaisó, pea ko e hā hono ʻuhingá?

11 Ko e hā ʻa e ʻuhinga mahuʻinga taha ki he hoko ʻo papitaisó? Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e fekau lahi taha ʻa e ʻOtuá, ʻo pehē: “Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa pea ʻaki hoʻo moʻuí kotoa pea ʻaki ho ʻatamaí kotoa pea ʻaki ho mālohí kotoa.” (Mk. 12:30) ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi lea ko iá hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá?

Ko Sihova ʻa e Matavai ʻo e meʻa lelei kotoa pē kuo faifai ange peá ke maʻú pea te ke maʻu ʻi he kahaʻú (Sio ki he palakalafi 12-13)

12. Ko e hā ʻokú ke ʻofa ai kia Sihová? (Sio foki ki he fakatātaá.)

12 ʻOku lahi fau ʻa e ngaahi ʻuhinga ke ʻofa ai kia Sihova. Ko e fakatātaá, kuó ke mahinoʻi ko ia ʻa e “matavai ʻo e moʻuí” pea ko ia ʻa e Tokotaha-Foaki ʻo e “meʻaʻofa lelei kotoa pē mo e foaki haohaoa kotoa pē.” (Saame 36:9; Sēm. 1:17) Ko e meʻa lelei kotoa pē ʻokú ke maʻú ko e haʻu ia mei hotau ʻOtua nima-homo mo anga-ʻofá.

13. Ko e hā ʻokú ne ʻai ʻa e huhuʻí ko ha meʻaʻofa fakaofo peheé?

13 Ko e huhuʻí ko ha meʻaʻofa fakaofo ia kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu. Ko e hā ʻoku tau lea pehē aí? Fakakaukau ki he haʻi ʻi he vahaʻa ʻo Sihova mo hono ʻAló. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻofa . . . ʻa e Tamaí ʻiate aú” pea “ʻOku ou ʻofa ʻi he Tamaí.” (Sione 10:17; 14:31) Ko e haʻi ʻi hona vahaʻá naʻe tupu ʻo toe mālohi ange ʻi he taʻu ʻe laui piliona naʻá na ngāue fakataha aí. (Pal. 8:22, 23, 30) Fakakaukau atu angé kuo pau pē naʻe fakamamahi ki he ʻOtuá ke fakaʻatā ʻa hono ʻAló ke faingataʻaʻia pea pekia. ʻOku ʻofa lahi ʻaupito ʻa Sihova ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá​—ʻo kau ai koe​—ko ia naʻá ne loto-lelei ai ke foaki hono ʻAlo ʻofeiná ko ha feilaulau ke malava ai kiate koe pea mo e niʻihi kehé ʻo moʻui taʻengata. (Sione 3:16; Kal. 2:20) ʻOku ʻikai ha toe ʻuhinga ʻe lahi ange heni ke ʻofa ai ki he ʻOtuá.

14. Ko e hā ʻa e taumuʻa lelei taha ʻi he moʻuí ʻe faifai ange ʻo ke lava ʻo filí?

14 Ko hoʻo ʻofa kia Sihová kuo tupulaki ʻi hoʻo ako lahi ange fekauʻaki mo iá. Ko e moʻoni ʻokú ke loto ke ʻunuʻunu ofi ange kiate ia he taimí ni pea taʻengata. Pea ʻe lava ke ke fai pehē. ʻOkú ne fakalototoʻaʻi anga-ʻofa koe ke ke ʻai ʻa hono lotó ke fiefia. (Pal. 23:15, 16) ʻE lava ke ke fai ia ʻo ʻikai ʻi he lea pē kae pehē foki ʻi hoʻo tōʻongá. Ko hoʻo founga moʻuí ʻe fakahaaʻi ai ʻokú ke ʻofa moʻoni ʻia Sihova. (1 Sio. 5:3) Ko e taumuʻa lelei taha ia ʻi he moʻuí ʻe faifai ange ʻo ke lava ʻo filí.

15. ʻE lava fēfē ke ke fakahāhā hoʻo ʻofa kia Sihová?

15 ʻE lava fēfē ke ke fakahāhā hoʻo ʻofa kia Sihová? ʻUluakí, ʻokú ke fai ha lotu makehe ʻa ia ʻokú ke fakatapui ai koe ki he ʻOtua moʻoni pē tahá. (Saame 40:8) Pea ʻokú ke talaki fakahāhā ʻa e fakatapui fakafoʻituitui ko iá ʻaki hoʻo papitaiso. Hangē ko ia naʻa tau lāulea ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kupu ko ení, ʻoku hoko ia ko ha maka-maile fakafiefia, ko ha liliuʻanga ki he moʻuí. ʻOkú ke kamataʻi ha moʻui foʻou, ʻo ʻikai maʻau, ka maʻa Sihova. (Loma 14:8; 1 Pita 4:1, 2) ʻOku hā ngali ko ha sitepu lahi ia ke fou ai, pea ʻoku pehē. Ka ʻoku fakaava atu ai ʻa e hala ki he moʻui lelei tahá. Anga-fēfē?

16. Hangē ʻoku fakahaaʻi mai ʻi he Saame 41:12, ʻe anga-fēfē hono fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau līʻoa ʻenau moʻuí ke tauhi kiate iá?

16 Ko Sihova ʻa e Tokotaha nima-homo lahi tahá. Tatau ai pē pe ko e hā ʻokú ke foaki kiate iá, te ne foaki fakafoki atu maʻu pē kiate koe ʻa e meʻa lahi mamaʻo ange ia. (Mk. 10:29, 30) Te ne foaki atu kiate koe ʻa e moʻui fakamānako, fakakoloa mo fakafiemālie lahi taha ʻe ala lavá, naʻa mo e ʻi he taimí ni ʻi he māmani motuʻa ʻoku mei mole atu ko ení. Pea ko e kamataʻangá pē ia. Ko e fononga ʻoku kamata ʻi hoʻo papitaisó heʻikai ngata ia. ʻE lava ke hokohoko atu hoʻo tauhi ki hoʻo Tamai ʻofá ʻo taʻengata. Ko e ʻofa ʻi he vahaʻa ʻoʻou mo hoʻo Tamaí ʻe hokohoko atu ke tupulaki, pea ko e moʻoni te ke moʻui fuoloa ʻo hangē ko iá, ʻi he kotoa ʻo ʻitānití.​—Lau ʻa e Saame 41:12.

17. Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke ke foaki kia Sihova ʻa ia ʻoku teʻeki ai ke ne maʻu?

17 ʻI hoʻo fou ʻi he sitepu ʻo e fakatapuí mo e papitaisó, ʻokú ke maʻu ai ʻa e monū ʻo hono foaki ha meʻa mahuʻinga moʻoni ki hoʻo Tamaí. Kuó ne foaki atu kiate koe ʻa e meʻa lelei kotoa pē, ʻa e mōmeniti fakafiefia kotoa pē, kuo faifai ange peá ke maʻú. ʻI he tali ki aí, ʻe lava ke ke foaki ki he Tokotaha ʻOku ʻOʻona ʻa e langí mo e māmaní ha meʻa ʻoku teʻeki ai ke ne maʻu​—ko hoʻo ngāue loto-lelei mo e anga-līʻoá. (Siope 1:8; 41:11; Pal. 27:11) Ko e hā ha toe founga lelei ange ʻe lava ke ke ngāueʻaki ai hoʻo moʻuí? ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko hoʻo ʻofa kia Sihová ʻa e ʻuhinga lelei taha ke hoko ai ʻo papitaisó.

KO E HĀ KE TATALI AÍ?

18. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te ke ʻeke hifo nai kiate koé?

18 ʻE anga-fēfē leva haʻo tali ki he fehuʻi, Te ke papitaiso? Ko koe pē ʻe lava ke ke tali iá. Ka ʻe tokoni nai kapau te ke ʻeke hifo kiate koe, ‘Ko e hā ke tatali aí?’ (Ngā. 8:36) Manatuʻi ʻa e ʻuhinga ʻe tolu kuo tau lāulea ki aí. ʻUluakí, ʻokú ke ʻofa ʻi he moʻoní mo e māʻoniʻoní. ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻOku ou loto ke aʻu ki he ʻaho ʻa ia ko e taha kotoa te nau lea moʻoni pea fai ʻa e meʻa ʻoku totonú?’ Uá, ʻokú ke ʻofa kia Sīsū Kalaisi. ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻOku ou loto ke hoko ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ko hoku Tuʻi pea ʻoku ou loto ke muimui ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá?’ Pea ko e tolú, hiliō he meʻa kotoa, ʻokú ke ʻofa kia Sihova. ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻOku ou loto ke ʻai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefia ʻaki ʻa e tauhi kiate ia ko hoku ʻOtuá?’ Kapau ko hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko iá ko e ʻio, ko e hā nai ʻoku ʻikai te ke papitaiso aí? Ko e hā ke tatali aí?​—Ngā. 16:33.

19. Ko e hā ʻoku totonu ke ʻoua te ke toumoua ai fekauʻaki mo e papitaisó? Fakatātaaʻi. (Sione 4:34)

19 Kapau ʻokú ke toumoua ke papitaiso, fakakaukau ki ha talanoa fakatātā naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū. (Lau ʻa e Sione 4:34.) Fakatokangaʻi naʻe fakahoa ʻe Sīsū hono fai ʻa e finangalo ʻene Tamaí ki he meʻakaí. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e meʻakaí ʻoku lelei kiate kitautolu. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko e meʻa kotoa pē ʻoku kole mai ʻe Sihova ke tau faí ʻoku lelei kiate kitautolu. ʻOku ʻikai loto ʻa Sihova ke tau fai ha meʻa ʻe fakatupu maumau kiate kitautolu. ʻOku kau ki he finangalo ʻo Sihova kiate koé ʻa e papitaisó? ʻIo. (Ngā. 2:38) ʻE lava leva ke ke falala pau ko e talangofua ki he fekau ke papitaisó ʻe ʻaonga kiate koe. Kapau ʻoku ʻikai te ke toumoua ke kai ha meʻakai ifo ʻaupito, ko e hā ke toumoua ai ke papitaisó?

20. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hono hokó?

20 Ko e hā ke tatali aí? Ko e tokolahi te nau pehē nai, “ʻOku teʻeki ke u mateuteu.” Ko hono moʻoní ko e fili ke fakatapui koe kia Sihova pea ke papitaisó ʻa e fili mahuʻinga taha ʻe faifai ange peá ke faí. Ko ia ke hoko ʻo mateuteú ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi, fakakaukau fakamātoato mo e feinga tōtōivi. Ka ʻo kapau ʻokú ke maʻu ha holi loto-moʻoni ke fou ʻi he sitepu ko iá, ko e hā ʻe lava ke ke fai he taimí ni ke ke mateuteu aí? Te tau lāulea ki he tali ʻo e fehuʻi ko iá ʻi he kupu hono hokó.

HIVA 28 Hoko ko e Kaumeʻa ʻo Sihova

a Ko e papitaisó ko ha sitepu mātuʻaki mahuʻinga ki he tokotaha ako Tohi Tapu kotoa pē. Ko e hā ʻe lava ke ne ueʻi ha tokotaha ako ke fou ʻi he sitepu ko iá? ʻI hono fakanounoú, ko e ʻofá. Ka ko e ʻofa ʻi he hā pea kia hai? ʻI he kupu ko ení, te tau maʻu ai ʻa e talí pea te tau lāulea ki he moʻui ʻoku lava ke tau ʻamanekina mei he kau Kalisitiane ʻosi papitaisó.