Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 11

Papitaiso—Founga ke Mateuteu Aí

Papitaiso—Founga ke Mateuteu Aí

“Ko e hā ha meʻa ʻokú ne taʻofi au mei haʻaku papitaisó?”​—NGĀ. 8:36.

HIVA 50 Ko ʻEku Lotu ʻo e Fakatapui

ʻI HE KUPÚ NI a

Takatakai ʻi he foʻi kolopé, ko e kei siʻi mo e taʻumotuʻa ʻoku nau fai ʻa e fakalakalaka pea hoko ʻo papitaiso (Sio ki he palakalafi 1-2)

1-2. Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke mateuteu ki he papitaisó, ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke ke loto-siʻí? (Sio ki he tā ʻi he takafí.)

 KAPAU ʻokú ke mahuʻingaʻia ʻi he hoko ʻo papitaisó, kuó ke fokotuʻu ha taumuʻa fakaofo maʻau. ʻOkú ke mateuteu ke fou ʻi he sitepu ko iá ʻi he taimí ni? Kapau ʻokú ke tui ʻoku pehē pea ʻoku loto-tatau ki ai mo e kau mātuʻá, ʻoua ʻe toumoua ke fai ia ʻi he faingamālie hokó. Ko ha moʻui fakakoloa ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻoku fakatatali atu kiate koe.

2 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kuo tala atu kiate koe ʻoku fiemaʻu ke ke fai ha fakalakalaka lahi ange ki muʻa ke ke hoko ʻo papitaiso? Pe ʻokú ke ʻiloʻi pē ʻe koe? Kapau ko ia, ʻoua ʻe loto-siʻi. ʻE lava ke ke fai ʻa e fakalakalaka ki he sitepu mahuʻinga ko iá, tatau ai pē pe ʻokú ke kei siʻi pe taʻumotuʻa.

“KO E HĀ HA MEʻA ʻOKÚ NE TAʻOFI AU?”

3. Ko e hā naʻe ʻeke ʻe ha ʻōfisa lotoʻā mei ʻItiopea kia Filipe, pea ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku malanga hake aí? (Ngāue 8:36, 38)

3 Lau ʻa e Ngāue 8:36, 38. Naʻe ʻeke ʻe ha ʻōfisa lotoʻā mei ʻItiopea kia Filipe ko e ʻevangelioó: “Ko e hā ha meʻa ʻokú ne taʻofi au mei haʻaku papitaisó?” Naʻe loto ʻa e tangata ʻItiopeá ke hoko ʻo papitaiso, ka naʻá ne mateuteu moʻoni ki he sitepu mahuʻinga ko iá?

Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻōfisa ʻItiopeá ke hokohoko atu ʻene ako ke ʻiloʻi ʻa Sihová (Sio ki he palakalafi 4)

4. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he ʻItiopeá naʻá ne fakapapauʻi ke hokohoko atu ʻene akó?

4 Ko e tangata ʻItiopeá naʻá ne “ʻalu ki Selusalema ke lotu.” (Ngā. 8:27) Ko ia ai kuo pau pē naʻá ne ʻosi hoko ko ha tokotaha ului Siu; naʻá ne liliu ʻo lotu faka-Siu. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ne ʻosi ako fekauʻaki mo Sihova mei he ngaahi tohi toputapu ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. Neongo ia, naʻá ne vēkeveke ke ako lahi ange. Ko hono moʻoní, ʻi he taimi naʻe fetaulaki ai ʻa Filipe mo e ʻōfisa ko iá ʻi he halá, ko e hā naʻe fai ʻe he tangatá? Naʻá ne lau ha takainga tohi ʻo e ngaahi tohi ʻa e palōfita ko ʻAiseá. (Ngā. 8:28) Ko e meʻakai fakalaumālie mālohi ia. Naʻe ʻikai fiemālie pē ʻa e ʻōfisa lotoʻaá ke ne ako ha ngaahi ʻilo tefito pē ʻe niʻihi; naʻá ne loto ke hokohoko atu ʻene akó.

5. Ko e hā naʻe fai ʻe he ʻItiopeá fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne akó?

5 Ko e tangatá ko ha ʻōfisa māʻolunga ʻi he malumalu ʻo Kuini Kanetake ʻo ʻItiopeá; naʻá ne “pule ki he koloa kotoa ʻa e kuiní.” (Ngā. 8:27) Ko ia kuo pau pē ko ha tangata femoʻuekina ia pea lahi mo hono ngaahi fatongiá. Neongo ia, naʻá ne vaheʻi ʻa e taimi ke lotu kia Sihova. Naʻe ʻikai ke ne fiemālie pē ʻi he ako ʻa e moʻoní; naʻá ne ngāueʻaki ʻa e meʻa naʻá ne akó. Ko ia naʻá ne fononga mai mei ʻItiopea koeʻuhi ke lotu kia Sihova ʻi he temipale ʻi Selusalemá. Ko e fononga ko iá kuo pau pē naʻe kau ki ai ʻa e taimi lahi mo e fakamole, ka naʻe ʻikai ke toe tuku ʻe he tangatá hano ivi ʻi he haʻu ko ia ki he lotu kia Sihová.

6-7. Naʻe anga-fēfē hokohoko atu ke tupulaki ʻa e ʻofa ʻa e ʻItiopeá kia Sihová?

6 Naʻe ako ʻe he ʻItiopeá meia Filipe ʻa e ngaahi moʻoni foʻou mātuʻaki mahuʻinga, ʻo kau ai ʻa e ʻiloʻanga ʻo e Mīsaiá. (Ngā. 8:34, 35) Ko e ʻōfisa lotoʻā ko ení naʻe maongo moʻoni kiate ia ʻa e ako fekauʻaki mo e meʻa kuo fai ʻe Sīsū maʻaná. Naʻe anga-fēfē ʻene fakafeangaí? Naʻá ne mei fiemālie pē ʻi he tuʻunga naʻá ne ʻi aí, ko ha tokotaha ului Siu tokaʻi. ʻI hono kehé, ko ʻene ʻofa kia Sihova mo hono ʻAló naʻe tupulaki. Naʻe ueʻi ia ke ne fai ha fili ke liliu ʻene moʻuí ʻaki ʻene hoko ʻo papitaiso ko ha tokotaha muimui ʻo Sīsū Kalaisi. ʻI he vakai ʻa Filipe kuo mateuteu ʻa e tangatá, naʻá ne papitaiso ia.

7 Kapau ʻokú ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻItiopeá, ʻe lava ke ke hoko ʻo mateuteu ki he papitaisó. Te ke malava foki mo koe ke lea ʻi he tuipau moʻoni, “Ko e hā ha meʻa ʻokú ne taʻofi au mei haʻaku papitaisó?” Tau lāulea angé ki he founga ʻe lava ke ke muimui ai ʻi he ngaahi sitepu tatau naʻá ne fou aí: Naʻe hokohoko atu ʻene akó, naʻá ne ngāueʻaki ʻa e meʻa naʻá ne akó, pea naʻe hokohoko atu ʻene fakatupulekina ʻene ʻofa ki he ʻOtuá.

HOKOHOKO ATU ʻA E AKÓ

8. ʻOku anga-fēfē kaunga ʻa e Sione 17:3 kiate koé?

8 Lau ʻa e Sione 17:3. Naʻe tokoniʻi koe ʻe he ngaahi lea ko eni ʻa Sīsuú ke ke fili ke ako ʻa e Tohi Tapú? Ko e tokolahi ʻo kitautolu naʻa tau fai pehē. Ka ʻoku toe tala mai ʻi he ngaahi lea ko iá ke hokohoko atu ʻetau akó? ʻIo. Heʻikai ʻaupito tuku ʻetau “hoko ʻo ʻiloʻi . . . [ʻa e] ʻOtua moʻoni pē taha.” (Tml. 3:11) ʻE hokohoko atu ʻetau akó ʻi he kotoa ʻo ʻitānití. Ko e lahi ange ʻetau akó, te tau ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova.​—Saame 73:28.

9. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fai hili ʻa e maʻu ʻa e ʻilo tefito ʻo e moʻoní?

9 ʻOku hā mahino, ko e ako fekauʻaki mo Sihová ʻoku kamata ia ʻi he ngaahi meʻa tefitó. ʻI he tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Hepeluú, naʻá ne lave ki he ngaahi akonaki tefitó ko e “ngaahi meʻa tefito.” Naʻe ʻikai ke ne fakamaʻamaʻaʻi ʻa e “tokāteline tefito”; naʻá ne fakahoa ia ki he huʻakau ʻoku fafangaʻaki ha pēpē. (Hep. 5:12; 6:1) Ka naʻá ne toe ekinaki ki he kau Kalisitiané kotoa ke nau hanganaki tutui atu ʻi he ngaahi akonaki tefito ko iá pea ke ako ʻa e ngaahi moʻoni loloto ange ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Kuó ke fakatupulekina ha fiekaia ki he ngaahi akonaki loloto ange ʻo e Tohi Tapú? ʻOkú ke loto-lelei ke hanganaki tupulekina, ke hokohoko atu ʻa e ako fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi taumuʻá?

10. Ko e hā ʻoku hoko nai ai ko ha pole ki he niʻihi ʻa e akó?

10 Neongo ia, ʻoku hoko ko ha pole ki he tokolahi ʻo kitautolu ʻa e akó. Fēfē koe? ʻI he ʻapiakó, naʻá ke ako ke lautohi mo ako fakamātoato? Naʻe fakafiefia mo fakakoloa ʻa e akó kiate koe? Pe naʻá ke fakamulitukuʻaki ʻoku ʻikai ke ke sai koe ʻi he akó? Kapau ko ia, ʻoku ʻikai ko koe pē. Kae kehe, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe Sihova. ʻOkú ne haohaoa pea ko ia ʻa e Faiako lelei tahá.

11. ʻOku anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ko ia ʻa e “Faiako Maʻongoʻongá”?

11 Naʻe ui ʻe Sihova ʻa ia tonu ko hoʻo “Faiako Maʻongoʻongá.” (ʻAi. 30:20, 21) Ko ha Faiako anga-kātaki, anga-lelei mo mahino ia. ʻOkú ne fakasio ki he lelei ʻi heʻene kau akó. (Saame 130:3) Pea ʻoku ʻikai ʻaupito ke ne ʻamanekina ha meʻa lahi ange meiate kitautolu ʻi he meʻa ʻoku tau malavá. Manatuʻi, naʻá ne faʻu ho ʻutó, ko ha meʻaʻofa fakaofo. (Saame 139:14) ʻOku tau maʻu ʻa e holi fakanatula ke ako. Ko hotau Tokotaha-Fakatupú ʻokú ne loto ke hokohoko atu ʻetau akó ʻo taʻengata​—pea ke fiefia ai. Ko ia ʻoku fakapotopoto ke “fakatupu ha holi” ki he ngaahi moʻoni Fakatohitapú ʻi he taimí ni. (1 Pita 2:2) Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻe lava ke ke aʻusia, pea pipiki ki ha taimi-tēpile lau Tohi Tapu mo e ako. (Sios. 1:8) ʻI he tāpuaki ʻa Sihová, te ke hoko ai ʻo fiefia ʻi he lautohi mo e ako lahi ange fekauʻaki mo iá.

12. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tokangataha kia Sīsū ʻi heʻetau ako fakafoʻituituí?

12 Vaheʻi maʻu pē ʻa e taimi ke fakalaulauloto ki he moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú. Ko ʻetau muimui ofi ʻi he topuvaʻe ʻo Sīsuú ko e kī ia ki he tauhi kia Sihová, tautefito ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko ení. (1 Pita 2:21) Naʻe lave fakahangatonu ʻa Sīsū ki he ngaahi pole ʻe fehangahangai mo hono kau muimuí. (Luke 14:27, 28) Ka naʻá ne falala pau ko hono kau muimui moʻoní te nau lavameʻa, ʻo hangē pē ko iá. (Sione 16:33) Ako fekauʻaki mo e ngaahi fakaikiiki ʻo e ʻalunga moʻui ʻa Sīsuú, pea fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa ke faʻifaʻitaki ai kiate ia ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó.

13. Ko e hā ʻoku totonu ke ke hanganaki kole kia Sihová, pea ko e hā hono ʻuhingá?

13 Ko e ʻiló ʻataʻatā pē ʻoku ʻikai ʻaupito feʻunga ia. ʻOku toki mahuʻinga iá ʻi he taimi ʻokú ne tokoniʻi ai koe ke ako lahi ange fekauʻaki mo Sihova pea ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga hangē ko e ʻofa kiate iá mo e tui kiate iá. (1 Kol. 8:1-3) ʻI he hokohoko atu hoʻo akó, hanganaki kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke maʻu ha tui lahi ange. (Luke 17:5) ʻOkú ne tali nima-homo ʻa e ngaahi lotu peheé. Ko e tui moʻoni makatuʻunga ʻi he ʻilo totonu fekauʻaki mo hotau ʻOtuá te ne tokoniʻi koe ke fai ha ngāue.​—Sēm. 2:26.

HANGANAKI NGĀUEʻAKI ʻA E MEʻA ʻOKÚ KE AKÓ

Ki muʻa ʻi he Lōmakí, ko Noa mo hono fāmilí naʻa nau ngāueʻaki faitōnunga ʻa e meʻa naʻa nau akó (Sio ki he palakalafi 14)

14. Naʻe anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó? (Sio foki ki he fakatātaá.)

14 Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e mahuʻinga ki he kau muimui ʻo Kalaisí ke nau hanganaki ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku nau akó. Naʻá ne lave ki he talanoa ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo Noá. Naʻe tala ange ʻe Sihova kia Noa fakafou ʻi ha lōmaki, te Ne fakaʻauha ʻa e kakai fulikivanu ʻo e ʻaho ko iá. Ko hono ʻiloʻi pē naʻe teu ke hoko mai ha lōmakí naʻe ʻikai feʻunga ia ke ne fakahaofi ʻa Noa mo hono fāmilí. Fakatokangaʻi naʻe lave ʻa Pita ki he vahaʻa taimi ki muʻa ʻi he Lōmakí “lolotonga ia hono faʻu ʻa e ʻaʻaké.” (1 Pita 3:20) ʻIo, ko Noa mo hono fāmilí naʻa nau ngāueʻaki ʻa e meʻa naʻa nau ako mei he ʻOtuá ʻaki hono langa ha ʻaʻake, ko ha fuʻu vaka lahi. (Hep. 11:7) Naʻe fakahoa leva ʻe Pita ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Noá ki he papitaisó, ʻi heʻene hiki: “Ko e papitaisó, ʻa ia ʻoku fehoanaki mo e meʻá ni, ʻokú ne toe fakahaofi foki kimoutolu he taimí ni.” (1 Pita 3:21) ʻI ha ʻuhinga, te tau fakahoa nai ʻa e ngāue ʻokú ke fai ʻi he taimí ni ke mateuteu ki he papitaisó ki he ngāue naʻe fai ʻe Noa mo hono fāmilí ʻi he laui taʻu ke langa ʻa e ʻaʻaké. Ko e hā ʻa e ngāue ʻoku fiemaʻu ke ke fai ke mateuteu ai ki he papitaisó?

15. Ko e hā ʻoku kaunga ki he fakatomala moʻoní?

15 Ko e taha ʻi he ngaahi fuofua meʻa kuo pau ke tau faí ko e fakatomala loto-moʻoni ʻi heʻetau ngaahi angahalá. (Ngā. 2:37, 38) Ko e fakatomala loto-moʻoní ʻoku taki atu ki he liliu moʻoni. Kuó ke huʻi atu ha faʻahinga tōʻonga pē ʻoku taʻefakahōifua kia Sihova, hangē ko e moʻui taʻetāú, ngāueʻaki ʻa e tapaká pe lea koví pe lauʻikoví? (1 Kol. 6:9, 10; 2 Kol. 7:1; ʻEf. 4:29) Kapau kuo teʻeki ke ke fai pehē, hokohoko atu ʻa e feinga ke fai ʻa e ngaahi liliú. Talanoa ki he tokotaha ʻokú ke ako Tohi Tapu mo iá pe kole ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ki ha tokoni mo e tataki. Kapau ʻokú ke kei siʻi pea kei nofo ʻi ʻapi, hanganaki kole ki hoʻo ongo mātuʻá ke na tokoniʻi koe ke liʻaki ha faʻahinga tōʻonga kovi pē te ne taʻofi nai koe mei he hoko ʻo papitaisó.

16. Ko e hā ʻoku kau ki ha taimi-tēpile fakalaumālie lelei?

16 ʻOku mahuʻinga foki ke muimui ʻi ha taimi-tēpile fakalaumālie lelei. ʻE kau ai hono maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea kau ki ai. (Hep. 10:24, 25) Pea ʻi hoʻo taau pē ke kau ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané, ʻai foki ia ke hoko ko ha konga hoʻo taimi-tēpilé. Ko e lahi ange hoʻo kau ʻi he ngāue fakahaofi moʻui ko iá, ko e lahi ange ia hoʻo fiefia aí. (2 Tīm. 4:5) Kapau ʻokú ke kei siʻi pea nofo ʻi ʻapi, ʻeke hifo kiate koe: ‘ʻOku fiemaʻu ki heʻeku ongo mātuʻá ke na fakamanatu mai kiate au ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá pe kau ki he ngāue fakafaifekaú? Pe ʻoku ou tamuʻomuʻa pē ke fai ia?’ ʻI hoʻo fai ʻa e ngaahi ngāue ko iá ʻiate koe peé, ʻokú ke fakahāhā ai hoʻo tuí pea fakahāhā hoʻo ʻofa mo e houngaʻia kia Sihova ko e ʻOtuá. Ko e “ngaahi ngāue [eni] ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá,” ko e ngaahi meʻaʻofa ʻokú ke foaki kia Sihova. (2 Pita 3:11; Hep. 13:15) Ko e ngaahi meʻaʻofa kotoa ʻoku tau foaki tauʻatāina pea ʻikai fakakounaʻí ʻoku fakahōifua ki hotau ʻOtuá. (Fakafehoanaki mo e 2 Kolinitō 9:7.) ʻOku tau fai ʻa e ngaahi ngāue ko iá koeʻuhí ʻoku tau fiefia ʻi hono foaki atu hotau lelei tahá kia Sihová.

HOKOHOKO ATU KE FAKATUPULEKINA HOʻO ʻOFA KIA SIHOVÁ

17-18. Ko e hā ʻa e ʻulungaanga mātuʻaki mahuʻinga te ne tokoniʻi koe ke fakalakalaka ki he papitaisó, pea ko e hā hono ʻuhingá? (Palōveepi 3:3-6)

17 ʻI he hokohoko atu hoʻo fakalakalaka ki he papitaisó, te ke fehangahangai mo e ngaahi pole. Ko e kakai ʻe niʻihi te nau manukiʻi nai koe koeʻuhi ko hoʻo tui foʻoú; ʻe aʻu nai ʻo nau fakafepakiʻi pe fakatangaʻi koe. (2 Tīm. 3:12) ʻI hoʻo ngāue ke ikuʻi ha tōʻonga kovi, te ke toutou tō pē nai. Pe te ke taʻefaʻakātaki nai pea ʻita koeʻuhí ʻoku hā ngali fuʻu mamaʻo ke aʻusia hoʻo taumuʻá. Ko e hā te ne tokoniʻi koe ke kātakí? Ko ha ʻulungaanga mātuʻaki mahuʻinga​—ko e ʻofa kia Sihová.

18 Ko hoʻo ʻofa kia Sihová ko ha ʻulungaanga fakaʻofoʻofa ia, ko e lelei taha ia ʻokú ke maʻú. (Lau ʻa e Palōveepi 3:3-6.) Ko e ʻofa mālohi ki he ʻOtuá ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke fehangahangai lavameʻa mo e ngaahi polé. ʻOku faʻa lave ʻa e Tohi Tapú ki he ʻofa mateaki ʻa Sihova ki heʻene kau sevānití. Ko ha haʻi mālohi eni ʻoku ʻikai ʻaupito ke ngata pea ʻikai ʻaupito ke tuku. (Saame 100:5) Naʻe ngaohi koe ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá. (Sēn. 1:26) ʻE lava fēfē ke ke tapua atu ʻa e faʻahinga ʻofa ko iá?

ʻE lava ke ke fakahāhā hoʻo houngaʻia kia Sihová ʻi he ʻaho taki taha (Sio ki he palakalafi 19) b

19. ʻE lava fēfē ke ke fakalahi hoʻo houngaʻia ki he meʻa kotoa kuo fai ʻe Sihova maʻaú? (Kalētia 2:20)

19 Kamata ʻaki ʻa e houngaʻiá. (1 Tes. 5:18) ʻI he ʻaho taki taha, ʻeke hifo kiate koe, ‘Kuo anga-fēfē hono fakahāhā mai ʻe Sihova ʻene ʻofá kiate aú?’ Fakapapauʻi leva ke fakamālō kia Sihova ʻi hoʻo ngaahi lotú, ʻo lave ki he ngaahi meʻa pau kuó ne fai maʻaú. Vakai ki heʻene ngaahi ngāue anga-ʻofá ʻi ha tuʻunga fakafoʻituitui, naʻá ne fakahoko ia maʻau tonu, ʻo hangē pē ko hono ʻiloʻi eni ʻe he ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo Sihova. (Lau ʻa e Kalētia 2:20.) ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻOku ou loto ke fakahāhā foki kiate ia ʻeku ʻofá?’ Ko e ʻofa kia Sihová te ne tokoniʻi koe ke hanganaki talitekeʻi ʻa e ngaahi fakatauelé pea ke fehangahangai lavameʻa mo e ngaahi polé. Te ne ueʻi koe ke pipiki ki hoʻo taimi-tēpile fakalaumālié, ʻo fakahāhā maʻu pē hoʻo ʻofa ki hoʻo Tamaí ʻi he ʻaho taki taha.

20. Ko e hā ʻoku kaunga ki hoʻo fakatapui koe kia Sihová, pea ʻoku mahuʻinga fēfē ʻa e fili ko ení?

20 ʻI he faai atu ʻa e taimí, ko hoʻo ʻofa kia Sihová te ne ueʻi koe ke fai ha lotu makehe. Te ke fakatapui koe ki he ʻOtuá. Manatuʻi, ʻi hoʻo fakatapui pē koe kia Sihová, ʻokú ke maʻu ʻa e ʻamanaki fakaofo ko ení: ʻE lava ke ke hoko ko ʻene meʻa ʻi he kotoa ʻo ʻitānití. Ko ha fuakava ʻo e fakatapui kia Sihová ʻoku tolonga atu ia neongo ʻa e fetōʻaki ʻi he moʻuí. Heʻikai ʻaupito fiemaʻu ia ke fakafoʻou. Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha fakatapui, ʻoku tau fou ai ʻi ha sitepu mafatukituki. Kae fakakaukau angé ki hení: Te ke fai ʻa e ngaahi fili lahi ʻi hoʻo moʻuí, ko e niʻihi ʻoku lelei ʻaupito, ka heʻikai ʻaupito ke ʻi ai ha fili ʻe toe lelei ange ʻi hono fakatapui hoʻo moʻuí kia Sihová. (Saame 50:14) ʻE feinga ʻa Sētane ke fakavaivaiʻi hoʻo ʻofa ki hoʻo Tamaí, ʻo ʻamanaki te ke tuku ange ʻa hoʻo anga-tonú. ʻOua ʻaupito ʻe fakaʻatā ʻa Sētane ke ne ikuna! (Siope 27:5) Ko hoʻo ʻofa mālohi kia Sihová te ne tokoniʻi koe ke ke moʻui ʻo fakatatau ki hoʻo fakatapuí pea toe ʻunuʻunu ofi ange ai ki hoʻo Tamai fakahēvaní.

21. Ko e hā ʻe lava ke tau pehē ai ko e papitaisó ʻoku ʻikai ko e ngataʻangá ia ka ko e kamataʻangá?

21 Hili hoʻo fai hoʻo fakatapui kia Sihová, talanoa ki he kau mātuʻa ʻi hoʻo fakatahaʻangá fekauʻaki mo e sitepu mātuʻaki mahuʻinga hokó. Kae manatuʻi maʻu pē, ko e papitaisó ʻoku ʻikai ko e ngataʻangá ia ka ko e kamataʻangá. ʻOku kamata ai ha ʻalunga moʻui taʻehanongataʻanga ʻo e tauhi kia Sihova. Ko ia fakaivimālohiʻi hoʻo ʻofa ki hoʻo Tamaí ʻi he taimí ni. Fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa koeʻuhí ke tupu ai hoʻo ʻofá ʻo toe mālohi ange ʻi he ʻaho taki taha. Ko ha ʻalunga pehē te ne taki atu koe ki he papitaisó. ʻE hoko ia ko ha ʻaho fakaʻofoʻofa. Ka ko e kamataʻangá pē eni. Fakatauange ke hoko hoʻo ʻofa kia Sihova mo hono ʻAló ʻo tupulekina ai pē ʻo taʻengata!

HIVA 135 Kōlenga meia Sihova: “ʻE Hoku Foha, Ke Ke Hoko ʻo Poto”

a Koeʻuhi ke fakalakalaka ki he papitaisó, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e fakaueʻiloto totonu. ʻOku fiemaʻu foki ke tau fai mo e ngaahi ngāue totonu. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa ha ʻōfisa lotoʻā mei ʻItiopea, te tau lāulea ki he ngaahi sitepu ʻoku fiemaʻu ke fou ai ha tokotaha ako Tohi Tapu koeʻuhi ke ne taau ai ki he papitaisó.

b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tuofefine kei siʻi ʻokú ne fakahaaʻi kia Sihova ʻi he lotu ʻene houngaʻia ʻi he meʻa kuó ne tokonakí.