Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 11

HIVA 129 Te Tau Hanganaki Kātekina

ʻE Lava Ke Ke Kītaki Neongo ʻa e Fakalotomamahí

ʻE Lava Ke Ke Kītaki Neongo ʻa e Fakalotomamahí

“Kuó ke kītaki koeʻuhi ko hoku hingoá.”FKH. 2:3.

TAUMUʻÁ

ʻE lava ke tau kītaki ʻi he ngāue ʻa Sihová neongo ʻa e hokosia ʻa e fakalotomamahí.

1. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ʻoku tau maʻu koeʻuhi ko e hoko ko ha konga ʻo e kautaha ʻa Sihová?

 KO HA tāpuaki moʻoni ia ke tau hoko ko e konga ʻo e kautaha ʻa Sihová ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi taʻemanonga ko ení. ʻI he fakaʻaʻau ke kovi ange ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní, ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ha fāmili fāʻūtaha fakalaumālie ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine. (Saame 133:1) ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke maʻu ha haʻi fakafāmili mālohi. (ʻEf. 5:33–6:1) Pea ʻokú ne foaki mai ʻa e vavanga fakaefakakaukau mo e poto ʻoku tau fiemaʻu ke maʻu ai ʻa e nonga moʻoni ʻi lotó.

2. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau faí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

2 Neongo ia, kuo pau ke tau ngāue mālohi ke hanganaki tauhi faitōnunga kia Sihova. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe fakaʻitaʻi nai kitautolu ʻe he ngaahi taʻehaohaoa ʻa e niʻihi kehé. ʻE faingataʻa foki ke tau kātakiʻi ʻetau ngaahi tōnounoú, tautefito kapau ʻoku tau toutou fai ʻa e fehālaaki tatau. ʻOku fiemaʻu ke tau kītaki ʻi he ngāue ʻa Sihová (1) ʻi hono fakaʻitaʻi kitautolu ʻe he kaungātuí, (2) ʻi hono fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe hotau hoá, pea (3) ʻi he taimi ʻoku tau loto-mamahi ai ʻiate kitautolu tonu. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he tuʻunga taki taha ko ení. Te tau toe lāulea ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei ha tokotaha faitōnunga ʻi he Tohi Tapú.

KĪTAKI ʻI HONO FAKAʻITAʻI KOE ʻE HA KAUNGĀTUI

3. Ko e hā ʻa e pole ʻoku fehangahangai mo e kakai ʻa Sihová?

3 Ko e polé. Ko e kaungātui ʻe niʻihi ʻoku nau maʻu ʻa e angaʻitangata ʻoku fakatupu ʻita kiate kitautolu. Ko e niʻihi te nau tuku hifoʻi nai kitautolu pe fakafeangai mai ʻi ha founga taʻefakakaukauʻi pe taʻeʻofa. Ko e faʻahinga ʻoku takimuʻá ʻe lava ke nau fai ʻa e ngaahi fehālaaki. Ko e ngaahi tuʻunga ko ení te ne fakatupunga ʻa e niʻihi ke veiveiua pe ko e kautaha eni ʻa e ʻOtuá. ʻI he ʻikai ke hokohoko atu ʻa e tauhi ki he ʻOtuá “uma ki he uma” mo honau fanga tokouá, te nau taʻofi nai ʻenau feohi mo e faʻahinga naʻa nau fakaʻitaʻi kinautolú pe aʻu ʻo taʻofi ʻa e ʻalu ki he fakatahá. (Sēf. 3:9) ʻOku fakapotopoto ia? Fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei ha tokotaha ʻi he Tohi Tapú naʻá ne hokosia ʻa e palopalema meimei tatau.

4. Ko e hā ʻa e ngaahi pole naʻe fehangahangai mo e ʻapositolo ko Paulá?

4 Faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapú. Naʻe ʻiloʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko hono fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané naʻa nau taʻehaohaoa. Ko e fakatātaá, naʻe fai ʻa e fakafeangai taʻetotonu kiate ia ʻi he hili pē ʻene kamata ke feohi mo e fakatahaʻangá. (Ngā. 9:26) Ki mui ai, naʻe lauʻi ia ʻe he niʻihi ke maumauʻi hono ongoongó. (2 Kol. 10:10) Naʻe vakai ʻa Paula ki ha tokoua fua fatongia naʻá ne fai ha fili hala naʻe fakatūkiaʻi nai ai ʻa e niʻihi kehé. (Kal. 2:​11, 12) Pea ko e taha ʻi he ngaahi kaumeʻa ofi ʻo Paulá, ʻa Maʻake, naʻá ne fakalotomamahiʻi lahi ia. (Ngā. 15:​37, 38) Naʻe mei fakaʻatā ʻe Paula ha taha ʻo e ngaahi tuʻunga ko ení ke ne ʻai ia ke fakafisi ke feohi mo e kau fakatupu ʻitá. Neongo ia, naʻá ne tauhi maʻu ha vakai pau ki hono fanga tokouá pea hanganaki longomoʻui ʻi he ngāue ʻa Sihová. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Paula ke kītakí?

5. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Paula ke ʻoua ʻe foʻi ʻi hono fanga tokouá? (Kolose 3:​13, 14) (Sio foki ki he fakatātaá.)

5 Naʻe ʻofa ʻa Paula ʻi hono fanga tokouá. Ko e ʻofa ʻa Paula ki he niʻihi kehé naʻá ne tokoniʻi ia ke tokangataha, ʻo ʻikai ki heʻenau taʻehaohaoá, ka ki honau ngaahi ʻulungaanga leleí. Naʻe toe tokoniʻi ʻe he ʻofá ʻa Paula ke fai ʻa e meʻa naʻá ne tohí, hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Kolose 3:​13, 14. (Lau.) Fakakaukau ki hono fakamoʻoniʻi eni ʻi he fekauʻaki mo Maʻaké. Neongo naʻe liʻaki ʻe Maʻake ʻa Paula ʻi heʻene fuofua fononga fakamisinalé, naʻe ʻikai ke loto-mamahi ai pē ʻa Paula. Ki mui ai, ʻi hono hiki ʻe Paula ha tohi fakalotomāfana ki he fakatahaʻanga ʻi Kolosé, naʻá ne fakahīkihikiʻi ʻa Maʻake ko ha kaungāngāue mahuʻinga, “ko ha matavai ʻo e fakafiemālie lahi.” (Kol. 4:​10, 11) ʻI hono tuku pilīsone ʻo Paula ʻi Lomá, naʻá ne kole fakahangatonu ke haʻu ʻa Maʻake ʻo tokoni kiate ia. (2 Tīm. 4:11) ʻOku hā mahino, naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Paula ʻi hono fanga tokouá. Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia Paulá?

Naʻe ʻi ai ha fetōkehekeheʻaki ʻia Paula, Panepasa mo Maʻake. Ka ki mui ai naʻe tuku ia ʻe he ʻapositoló ki tafaʻaki pea ngāue fiefia fakataha mo Maʻake (Sio ki he palakalafi 5)


6-7. ʻE lava fēfē ke tau kītaki ʻi hono fakahāhā ʻa e ʻofá ki hotau fanga tokouá neongo ʻenau taʻehaohaoá? (1 Sione 4:7)

6 Ko e lēsoní. ʻOku loto ʻa Sihova ke tau kītaki ʻi hono fakahāhā ʻa e ʻofá ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Lau ʻa e 1 Sione 4:7.) Kapau ʻoku ʻikai ke fakahāhā ʻe ha taha ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiané, ʻe lava ke tau fakahuʻunga ʻokú ne loto ke muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú pea naʻá ne fai taʻefakakaukauʻi pē ia. (Pal. 12:18) ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene kau sevāniti faitōnungá neongo ʻenau tōnounoú. ʻOku ʻikai ke ne siʻaki kitautolu ʻi heʻetau fai ʻa e ngaahi fehālaakí; pe nofoʻaki houhau ai pē. (Saame 103:9) He mahuʻinga ē ke tau faʻifaʻitaki ki heʻetau Tamai faʻa fakamolemolé!—ʻEf. 4:32–5:1.

7 Manatuʻi foki, ʻi he fakaofiofi mai ʻa e ngataʻangá, ʻoku fiemaʻu ke tau nofoʻaki vāofi mo hotau fanga tokouá. ʻOku tau ʻamanekina ʻe toe fakalalahi ange ʻa e fakatangá. ʻE aʻu nai ʻo tuku pilīsone kitautolu ko ʻetau tuí. Kapau ʻe hoko ia, te tau fiemaʻu ʻa hotau fanga tokouá ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi. (Pal. 17:17) Fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko kia Josep, a ko ha mātuʻa ʻi Sipeini. Naʻe tuku pilīsone fakataha ia mo e fanga tokoua kehe ko ʻenau tuʻu-ʻataá. ʻOkú ne pehē: “ʻI he pilīsoné, naʻe lahi ange ʻa e ngaahi tuʻunga ke hoko ai ʻo ʻita ʻi ha kaungātui koeʻuhí naʻe ʻikai ha meʻa ʻe toe fakapulipuli. Naʻe pau ke mau fekātakiʻaki mo fefakamolemoleʻaki loto-lelei. Naʻe tokoni eni ke mau nofoʻaki fāʻūtaha mo malu. Naʻe takatakaiʻi kimautolu ʻe he kau pōpula naʻe ʻikai ke nau tauhi kia Sihova. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ku lavea pea naʻe simaʻi hoku nimá, naʻe ʻikai malava ke u toe fai ha meʻa. Ka ko e taha ʻi hoku fanga tokouá naʻá ne fō hoku valá pea tokangaʻi au ʻi he ngaahi founga ʻaonga kehe. Naʻá ku hokosia ʻa e ʻofa moʻoní ʻi he taimi naʻá ku fiemaʻu lahi taha ai iá.” He ngaahi ʻuhinga lelei ē ke tau fakaleleiʻi ʻetau ngaahi palopalema mo e niʻihi kehé ʻi he taimí ni!

KĪTAKI ʻI HONO FAKAʻITAʻI KOE ʻE HO HOÁ

8. Ko e hā ʻa e pole ʻoku fehangahangai mo e ngaahi hoa malí?

8 Ko e polé. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi he nofo mali kotoa. ʻOku fakahaaʻi hangatonu ʻi he Tohi Tapú ko e kakai malí ʻe ʻi ai ʻa e “mamahi ʻi honau kakanó.” (1 Kol. 7:28) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e nofo malí ʻokú ne fakatahaʻi ha ongo meʻa taʻehaohaoa, ʻoku kehekehe hona ʻulungāngá, ko ʻena saiʻiá mo e meʻa ʻoku ʻikai ke na saiʻia aí. ʻE haʻu nai ʻa e ngaahi hoá mei he anga fakafonua pe puipuituʻa kehekehe. ʻE aʻu nai ʻo nau fakahāhā ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi tōʻonga naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ki muʻa ʻi he malí. ʻE fakatupunga nai ai ha fetēleni. ʻI he ʻikai ke lāuʻilo ʻoku ʻi ai ʻa e kaunga ʻa e hoa taki taha ki he palopalemá pea ʻoku totonu ke ngāue ke fakaleleiʻi iá, te nau tukuakiʻi nai honau hoá. ʻE aʻu nai ʻo nau vakai ki he māvaé pe ko e veté ko e fakaleleiʻangá ia. Ka ko e mavahe mei he nofo malí ʻa e talí? b Tau ako angé mei ha tokotaha ʻi he Tohi Tapú naʻá ne kītaki ʻi ha nofo mali mātuʻaki faingataʻa.

9. Ko e hā ʻa e pole naʻe fehangahangai mo ʻApikalé?

9 Faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapú. Naʻe mali ʻa ʻApikale mo Nāpale, ʻa ia ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻá ne anga-fefeka pea ʻulungaanga kovi. (1 Sām. 25:3) Kuo pau pē naʻe faingataʻa kia ʻApikale ke nofo mo ha tangata pehē. Naʻe maʻu nai ʻe ʻApikale ha faingamālie ke fakangata ai ʻene nofo malí? ʻIo. Naʻá ne maʻu ʻa e faingamālie ko iá ʻi he ʻalu atu ʻa Tēvita, ʻa e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he kahaʻú, ke tāmateʻi ʻa hono husepānití ki heʻene ngāhiʻi ia mo ʻene kau tangatá. (1 Sām. 25:​9-13) Naʻe mei hola ʻa ʻApikale, pea fakaʻatā ʻa Tēvita ke fakahoko ʻene palaní. Ka naʻá ne fai ha ngāue pea fakalotoʻi ʻa Tēvita ke tuku pē ʻa Nāpale ke moʻui. (1 Sām. 25:​23-27) Ko e hā naʻá ne ueʻi ia ke fai peheé?

10. Ko e hā ʻoku ngalingali naʻá ne ueʻi ʻa ʻApikale ke kītaki ʻi ha nofo mali faingataʻa?

10 Naʻe ʻofa ʻa ʻApikale kia Sihova pea fakaʻapaʻapaʻi ʻene tuʻunga ki he nofo malí. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ne lāuʻilo ki he meʻa naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻi heʻene fakahoko ʻa e ʻuluaki nofo malí. (Sēn. 2:24) Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻApikale naʻe vakai ʻa Sihova ki he nofo malí ko ha fokotuʻutuʻu toputapu. Naʻá ne loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, pea ko e meʻa ia naʻá ne ueʻi ia ke fai ha meʻa pē naʻá ne malava ke fakahaofi hono falé, ʻo kau ai hono husepānití. Naʻá ne ngāue vave ke taʻofi ʻa Tēvita mei hono tāmateʻi ʻa Nāpalé. Naʻá ne loto-lelei foki ke kole fakamolemole ki ha fehālaaki naʻe ʻikai ke ne fakahoko. ʻOku hā mahino, naʻe ʻofa ʻa Sihova ʻi he fefine loto-toʻa mo taʻesiokita ko ení. Ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he ngaahi uaifí mo e husepānití meia ʻApikalé?

11. (a) Ko e hā ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova mei he kakai malí? (ʻEfesō 5:33) (e) Ko e hā naʻá ke ako mei he founga naʻe ngāue ai ʻa Carmen ke fakahaofi ʻene nofo malí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

11 Ko e lēsoní. ʻOku fakahinohino ʻe Sihova ko e kakai malí ʻoku totonu ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fokotuʻutuʻu ki he nofo malí neongo kapau ko honau hoá ʻoku faingataʻa ke nofo mo ia. He fiefia ē ko e ʻOtuá ʻi heʻene vakai mai ki he kakai malí ʻoku nau ngāue mālohi ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalemá pea fefakahāhāʻaki ʻa e ʻofa taʻesiokitá mo e fakaʻapaʻapá. (Lau ʻa e ʻEfesō 5:33.) Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Carmen. ʻI ha taʻu nai ʻe ono hili ʻene malí, naʻe kamata ke ne ako mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea ki mui ai naʻá ne papitaiso. “Naʻe ʻikai ke saiʻia ai hoku husepānití,” ko e lea ia ʻa Carmen. “Naʻá ne fuaʻa ʻia Sihova. Naʻá ne leakovia au pea fakamanamanaʻi ke liʻaki au.” Neongo ia, naʻe kītaki ʻa Carmen ʻi heʻene nofo malí. ʻI he taʻu ʻe 50, naʻá ne ngāue mālohi ke maʻu ha nofo mali makatuʻunga ʻi he ʻofá mo e fakaʻapaʻapá. “ʻI he faai mai ʻa e taʻú, naʻá ku ako ke hoko ʻo ʻiloʻilo ange pea ke lea fakapotopoto ki hoku husepānití. ʻI hono ʻiloʻi ko e nofo malí ʻoku toputapu ʻi he vakai ʻa Sihová, naʻá ku fai ʻa e meʻa kotoa naʻá ku malavá ke maluʻi ia. Naʻe ʻikai ʻaupito ke u foʻi ʻi heʻeku nofo malí koeʻuhí ko ʻeku ʻofa kia Sihová.” c Kapau ʻoku malanga hake ha faingataʻa ʻi hoʻo nofo malí, ʻe lava ke ke falala kia Sihova te ne poupouʻi pea tokoniʻi koe ke kītaki.

ʻE lava ke ke sio ki ha lēsoni ʻi he loto-lelei ʻa ʻApikale ke fai ʻa e meʻa naʻá ne malavá ke fakahaofi hono falé? (Sio ki he palakalafi 11)


KĪTAKI ʻI HE TAIMI ʻOKÚ KE LOTO-MAMAHI AI ʻIATE KOE TONU

12. Ko e hā ʻa e pole te tau fehangahangai nai mo ia kapau ʻoku tau fai ha angahala mamafa?

12 Ko e polé. Te tau ongoʻi foʻi nai ʻiate kitautolu tonu kapau ʻoku tau fai ha angahala mamafa. ʻOku fakahaaʻi mai ʻi he Tohi Tapú ko ʻetau ngaahi angahalá ʻe lava ke ne ʻai ke tau ongoʻi “loto-mafesi mo lavea.” (Saame 51:17) Ko ha tokoua ko Robert naʻá ne ngāue mālohi ʻi he laui taʻu ke taau ko ha sevāniti fakafaifekau. Kae kehe, naʻá ne fakahoko ha angahala mamafa peá ne ʻiloʻi naʻá ne lavakiʻi ʻa Sihova. “Naʻe mafasia lahi hoku konisēnisí ʻo hangē naʻe taʻomi au ʻe ha fokotuʻunga pilikí,” ko ʻene leá ia. “Hili iá, naʻá ku ongoʻi loto-mamahi moʻoni. Naʻá ku tangi halotulotu pea lotu kia Sihova. ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakakaukau heʻikai ʻaupito pē toe fanongo mai ʻa e ʻOtuá kiate au. Ko e hā ka ne fanongo mai ai? Naʻá ku fakalotomamahiʻi ia.” Kapau te tau tō ʻi he angahalá, te tau ongoʻi foʻi nai ʻiate kitautolu koeʻuhí ʻe pehē ʻe hotau loto-laveá kuo foʻi ʻa Sihova ʻiate kitautolu. (Saame 38:4) Kapau kuó ke ongoʻi peheni, fakakaukau ki ha tokotaha faitōnunga ʻi he Tohi Tapú naʻá ne kītaki ʻi he tauhi kia Sihová neongo ʻene fai ha angahala mamafa.

13. Ko e hā ʻa e angahala mafatukituki naʻe fakahoko ʻe he ʻapositolo ko Pitá, pea ko e hā ʻa e ngaahi fehālaaki naʻá ne fai ki muʻa aí?

13 Faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapú. Ko e pō ki muʻa ke tāmateʻi ʻa Sīsuú, naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e ngaahi fehālaaki ʻo taki atu ai ki he tō kovi taha ʻi heʻene moʻuí. ʻUluakí, naʻe fakahāhā ʻe Pita ʻa e falala tōtuʻa, ʻo pōlepole te ne faitōnunga neongo kapau ʻe liʻaki ʻe he kau ʻapositolo kehé ʻa Sīsū. (Mk. 14:​27-29) Hokó, lolotonga ʻa e ʻi he ngoue ko Ketisemaní, naʻe toutou tō ʻa Pita ʻi he ʻikai ke hoko ʻo hanganaki leʻó. (Mk. 14:​32, 37-41) Pea naʻe liʻaki ʻe Pita ʻa Sīsū ki ha fuʻu kakai. (Mk. 14:50) Fakaʻosí, naʻe fakaʻikaiʻi tuʻo tolu ʻe Pita ʻokú ne ʻiloʻi ʻa Sīsū, naʻa mo ʻene fakapapau ki he loi ko ení ʻaki ha fuakava. (Mk. 14:​66-71) Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa Pita ʻi heʻene lāuʻilo ki he mafatukituki ʻene angahalá? Naʻe ʻikai ke ne kei lava ʻo fakamaʻumaʻu peá ne tangi mamahi, mahalo naʻá ne ongoʻi kuo lōmekina ia ʻe he halaiá. (Mk. 14:72) Sioloto atu pē ki he mamahi ʻa Pita ʻi hono tāmateʻi ʻa hono kaumeʻa ko Sīsuú ʻi ha ngaahi houa ki mui ai. Kuo pau pē naʻe ongoʻi taʻefeʻunga moʻoni ʻa Pita!

14. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Pita ke kītaki ʻi he ngāue kia Sihová? (Sio ki he fakatātā .)

14 Naʻe lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe malava ke kei kītaki ai ʻa Pita ʻi he ngāue kia Sihová. Naʻe ʻikai ke ne fakamavaheʻi ia; naʻá ne ʻalu ki hono fanga tokoua fakalaumālié pea ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻa nau fakafiemālieʻi ia. (Luke 24:33) Tānaki atu ki aí, naʻe hā ʻa Sīsū naʻe toetuʻú kia Pita, ʻo ngalingali ke fakalototoʻaʻi ia. (Luke 24:34; 1 Kol. 15:5) Ki mui ai, ʻi he ʻikai ke valokiʻi ʻa Pita ki heʻene ngaahi tōnounoú, naʻe tala ange ʻe Sīsū ki hono kaumeʻá te ne maʻu ha ngaahi fatongia lahi ange. (Sione 21:​15-17) Naʻe ʻiloʻi ʻe Pita naʻá ne faiangahala mafatukituki, ka naʻe ʻikai ke ne foʻi ʻiate ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻá ne tuipau ko hono ʻEikí, ʻa Sīsū, naʻe ʻikai ke ne foʻi ʻiate ia. Pea ko e fanga tokoua fakalaumālie ʻo Pitá naʻa nau hokohoko atu ke poupouʻi ia. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Pitá?

ʻOku hā ʻi he Sione 21:​15-17 naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Sīsū ʻia Pita, ʻa ia naʻe fakalototoʻaʻi ai ʻa Pita ke kītaki (Sio ki he palakalafi 14)


15. Ko e hā ʻoku loto ʻa Sihova ke tau tuipau ki aí? (Saame 86:5; Loma 8:​38, 39) (Sio foki ki he fakatātaá.)

15 Ko e lēsoní. ʻOku loto ʻa Sihova ke tau tuipau ki heʻene ʻofá mo e fakamolemolé. (Lau ʻa e Saame 86:5; Loma 8:​38, 39.) ʻI he taimi ʻoku tau faiangahala aí, ʻoku tau ongoʻi halaia. ʻOku anga-maheni pē ia pea totonu. Neongo ia, kuo pau ke ʻoua te tau fakakaukau ʻoku ʻikai ʻofaʻi pe heʻikai lava ʻo fakamolemoleʻi kitautolu. ʻI hono kehé ʻoku totonu ke tau kumi leva ki ha tokoni. Ko Robert, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku tō ʻi he angahalá koeʻuhí naʻá ku falala pē ki hoku mālohí ke talitekeʻi ʻaki ha fakatauele.” Naʻá ne ʻiloʻi naʻe pau ke ne talanoa ki he kau mātuʻá. ʻOkú ne pehē: “ʻI heʻeku fou pē ʻi he sitepu ko iá, naʻá ku ongoʻi ʻi he taimi pē ko iá ʻa e toʻukupu ʻofa ʻo Sihová naʻe fakahaaʻi mai fakafou ʻiate kinautolu. Naʻe ʻikai ke foʻi ʻa e kau mātuʻá ʻiate au. Naʻa nau tokoniʻi au ke tuipau naʻe ʻikai ke liʻaki au ʻe Sihova.” Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau tuipau ʻoku ʻofa loloto ʻa Sihova ʻiate kitautolu pea ʻokú ne fakamolemoleʻi kitautolu kapau ʻoku tau fakatomala ʻi heʻetau ngaahi angahalá, kumi ki he tokoni ʻoku fiemaʻú, pea feinga tōtōivi ke ʻoua te tau toe fai ʻa e ngaahi fehālaaki tatau. (1 Sio. 1:​8, 9) Ko e fakapapau ko iá ʻokú ne taʻofi kitautolu mei he foʻi ʻiate kitautolu tonu ʻi heʻetau tūkia pe toó.

ʻE anga-fēfē hoʻo ongoʻi ʻi hono tokonaki ʻe he kau mātuʻa ngāue mālohí ʻa e tokoní? (Sio ki he palakalafi 15)


16. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ai ke kītaki ʻi he ngāue ʻa Sihová?

16 ʻOku houngaʻia lahi ʻa Sihova ʻi heʻetau ngaahi feinga ke tauhi kiate ia ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi faingataʻa ko ení. ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke tau kītaki neongo ʻa e fakalotomamahí. ʻE lava ke tau fakatupulekina ʻa e ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea fakamolemoleʻi kinautolu kapau ʻoku nau fakaʻitaʻi kitautolu. ʻE lava ke tau fakahāhā ʻa e loloto ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá pea mo ʻetau fakaʻapaʻapaʻi ʻene fokotuʻutuʻú ʻaki ʻetau fai ha meʻa pē ʻe malava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻoku malanga hake nai ʻi heʻetau nofo malí. Pea kapau ʻoku tau fai ha angahala, ʻe lava ke tau kumi ki he tokoni ʻa Sihová, tali ʻene ʻofá mo e fakamolemolé, pea hanganaki ngaʻunu ki muʻa ʻi heʻene ngāué. ʻE lava ke tau fakapapauʻi te tau utu ʻa e ngaahi tāpuaki fakakoloa kapau heʻikai ke tau “foʻi ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku leleí.”—Kal. 6:9.

ʻE LAVA FĒFĒ KE TAU KĪTAKI ʻI HE NGĀUE ʻA SIHOVÁ . . .

  • ʻi hono fakaʻitaʻi kitautolu ʻe ha kaungātui?

  • ʻi hono fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe hotau hoá?

  • ʻi he taimi ʻoku tau loto-mamahi ai ʻiate kitautolú?

HIVA 139 Sioloto Kiate Koe ʻi he Foʻou ʻa e Meʻa Kotoa Pē

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

b ʻOku ʻikai ke fakalototoʻaʻi ʻe he Folofolá ʻa e māvaé pea ʻoku fakamahino ai ko e māvaé ʻoku ʻikai ke ne ʻoange ki ha hoa ʻa e totonu ke toe malí. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga mafatukituki kuo fakakaukau ai ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ke māvae. Sio ki he fakamatala ʻi he ngataʻangá 4 “Māvae” ʻi he tohi Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!

c Ki ha faʻifaʻitakiʻanga ʻe taha, sio ʻi he jw.org ʻi he vitiō ʻOua ʻe Hoko ʻo Takihalaʻi ʻe he Melino Loí!—Darrel mo Deborah Freisinger.