Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 9

HIVA 75 “Ko Au Eni! Fekauʻi Au!”

ʻOkú Ke Mateuteu ke Fakatapui Koe kia Sihova?

ʻOkú Ke Mateuteu ke Fakatapui Koe kia Sihova?

“Ko e hā te u totongi kia Sihova ki he lelei kotoa kuó ne fai maʻakú?”SAAME 116:12.

TAUMUʻÁ

ʻI he kupu ko ení ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke fakatupulekina ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova koeʻuhi ke ke loto ai ke fakatapui koe kiate ia pea hoko ʻo papitaiso.

1-2. Ko e hā kuo pau ke fai ʻe ha taha ki muʻa ke hoko ʻo papitaisó?

 LOLOTONGA ʻa e taʻu ʻe nima kuo maliu atú, laka hake ʻi he kakai ʻe taha miliona kuo nau papitaiso ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova. Ko e tokolahi ʻo e faʻahingá ni, hangē ko e ākonga ʻi he ʻuluaki senitulí ko Tīmoté, naʻa nau ako ʻa e moʻoní “mei [heʻenau] kei valevalé.” (2 Tīm. 3:​14, 15) Ko e niʻihi naʻa nau ako fekauʻaki mo Sihova ʻi heʻenau fuʻu lahí, ko e niʻihi ʻi he konga ki mui ʻenau moʻuí. Ki muʻa atu, ko ha fefine naʻá ne ako ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻá ne hoko ʻo papitaiso ʻi hono taʻu 97!

2 Kapau ko ha tokotaha ako Tohi Tapu koe pe kapau naʻe ʻohake koe ʻe ha ongo mātuʻa Fakamoʻoni, ʻokú ke fakakaukau fekauʻaki mo e papitaisó? Ko ha taumuʻa ia ʻoku taau ke fakaongoongoleleiʻi! Neongo ia, ki muʻa ke hoko ʻo papitaisó, ʻe fiemaʻu ke ke fakatapui koe kia Sihova. ʻI he kupu ko ení ʻe fakamatalaʻi ai ʻa e meʻa ʻoku kaunga ki he fakatapuí. ʻE tokoniʻi foki ai koe ke vakai ki he ʻikai ha ʻuhinga ke tautoloi mei he fou ʻi he sitepu ko iá, fakataha mo e papitaisó, ʻi he taimi ʻokú ke mateuteu ai ke fai peheé.

KO E HĀ ʻA E FAKATAPUI?

3. ʻOmai ha fakatātā Fakatohitapu ʻo e kakai naʻe fakatapui kia Sihova.

3 ʻI he Tohi Tapú, ko e fakatapuí ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e fakamavaheʻi ki ha taumuʻa toputapu. Ko e kau ʻIsilelí ko ha puleʻanga naʻe fakatapui kia Sihova. Ka ko e faʻahinga tāutaha ʻe niʻihi ʻi he puleʻangá naʻe fakatapui kia Sihova ʻi ha founga makehe. Ko e fakatātaá, naʻe tui ʻe ʻĒlone ha “fakaʻilonga toputapu ʻo e fakatapuí”—ko ha lauʻimeʻa koula ngingila naʻe ʻai ʻi muʻa ʻi hono faʻufaʻú. Ko e lauʻimeʻa koula ko iá naʻe fakahaaʻi ai naʻe fakamavaheʻi ia ke ne ngāue ʻi ha tuʻunga makehe—ko e taulaʻeiki lahi ʻo ʻIsilelí. (Liv. 8:9) Ko e kau Nāsilí foki naʻe fakatapui kinautolu kia Sihova ʻi ha founga makehe. Ko e foʻi lea ko e “Nāsili,” ʻa ia ʻoku haʻu mei he foʻi lea faka-Hepelū ko e nazirʹ, ʻoku ʻuhingá ko e “Tokotaha Kuo Fakamavaheʻi,” pe “Tokotaha Fakatapui.” Ko e kau Nāsilí naʻe pau ke nau moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi fakataputapui naʻe fokotuʻu kia kinautolu ʻi he Lao ʻa Mōsesé.—Nōm. 6:​2-8.

4. (a) ʻI he founga fē ʻoku hoko ai ʻa e faʻahinga ʻoku fakatapui kia Sihová ʻo fakamavaheʻi ki ha taumuʻa toputapú? (e) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa hono “siʻaki” ʻa koe tonú? (Sio foki ki he fakatātaá.)

4 ʻI he taimi ʻokú ke fakatapui ai koe kia Sihová, ʻokú ke fili ke hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻai ʻa hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi hoʻo moʻuí. ʻI he fakatapui ko ha Kalisitiané ko e hā ʻe fiemaʻu meiate koé? Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kapau ʻoku fie muimui ha taha ʻiate au, tuku ke ne siʻaki ʻe ia ia.” (Māt. 16:24) Ko e kupuʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “tuku ke ne siʻaki ʻe ia ia” ʻe lava foki ke toe liliu ko e “kuo pau ke ne lea ʻikai kiate ia tonu.” ʻI he tuʻunga ko ha sevāniti ʻosi fakatapui ʻa Sihova, ʻe fiemaʻu ke ke lea ʻikai ki ha meʻa pē ʻoku fepaki mo hono finangaló. (2 Kol. 5:​14, 15) ʻOku kau ai ʻa e lea ʻikai ki he “ngaahi ngāue ʻa e kakanó,” hangē ko e fehokotaki fakasino taʻetāú. (Kal. 5:​19-21; 1 Kol. 6:18) ʻE ʻai ʻe he ngaahi fakataputapui peheé ke faingataʻa hoʻo moʻuí? Heʻikai hoko ʻo pehē kapau ʻokú ke ʻofa kia Sihova pea tuipau ko ʻene ngaahi laó ko e lelei pē maʻau. (Saame 119:97; ʻAi. 48:​17, 18) Ko ha tokoua ko Nicholas ʻokú ne fakalea ia ʻo pehē, “ʻE lava ke ke vakai ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ʻo hangē ko ha ngaahi ʻā ʻo ha pilīsone ʻokú ne taʻofi koe mei hono fai ʻa e meʻa ʻokú ke loto ki aí pe hangē ko e ʻā ʻo ha laione ʻokú ne maluʻi koe mei he fakatuʻutāmakí.”

ʻOkú ke vakai ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ʻo hangē ko ha ngaahi ʻā ʻo ha pilīsone ʻokú ne taʻofi koe mei hono fai ʻa e meʻa ʻokú ke loto ki aí pe hangē ko e ʻā ʻo ha laione ʻokú ne maluʻi koe mei he fakatuʻutāmakí? (Sio ki he palakalafi 4)


5. (a) ʻOku anga-fēfē hoʻo fakatapui koe kia Sihová? (e) Ko e hā ʻa e kehekehe ʻi he fakatapuí mo e papitaisó? (Sio foki ki he fakatātaá.)

5 ʻOku anga-fēfē hoʻo fakatapui koe kia Sihová? ʻOkú ke palōmesi kiate ia ʻi he lotu te ke lotu kiate ia toko taha pē pea te ke fakamuʻomuʻa hono finangaló ʻi hoʻo moʻuí. Ko hono moʻoní, ʻokú ke palōmesi kia Sihova te ke hokohoko atu ke ʻofa kiate ia “ʻaki ho lotó kotoa pea ʻaki hoʻo moʻuí kotoa pea ʻaki ho ʻatamaí kotoa pea ʻaki ho mālohí kotoa.” (Mk. 12:30) Ko hoʻo fakatapuí ʻoku fai fakafoʻituitui ia, ʻi he vahaʻa ʻoʻou mo Sihová. ʻI hono kehé, ko e papitaisó ʻoku fai fakahāhā ia; ʻoku fakahaaʻi ai ki he kau mamatá kuó ke fai ha fakatapui. Ko hoʻo fakatapuí ko ha fuakava toputapu ia, pea ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova ke ke moʻui ʻo fakatatau ki ai, ʻo hangē pē ko hoʻo ʻamanekina ia meiate koé.—Tml. 5:​4, 5.

Ko e fakatapui koe kia Sihová ʻoku kau ki ai ʻa e palōmesi fakafoʻituitui kiate ia te ke lotu kiate ia toko taha pē pea te ke fakamuʻomuʻa hono finangaló ʻi hoʻo moʻuí (Sio ki he palakalafi 5)


KO E HĀ KE FAKATAPUI AI KOE KIA SIHOVÁ?

6. Ko e hā ʻokú ne ueʻi ha tokotaha ke fakatapui ʻa ia tonu kia Sihová?

6 Ko e ʻuhinga tefito ʻokú ke fakatapui ai koe kia Sihová ko hoʻo ʻofa kiate iá. Ko hoʻo ʻofá ʻoku ʻikai ke makatuʻunga ʻi he ongoʻi ʻataʻatā pē. ʻI hono kehé, ʻoku faiaka ia ʻi he “ʻilo totonu” mo e “mahino fakalaumālie”—ʻa e ngaahi meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo Sihova ʻa ia naʻá ne ʻai ke tupulaki hoʻo ʻofa kiate iá. (Kol. 1:9) Ko hoʻo ako ʻa e Folofolá kuó ne fakatuipauʻi koe (1) ko Sihova ʻoku moʻoni, (2) ko e Tohi Tapú ko ʻene Folofola fakamānavaʻi, pea (3) ʻokú ne ngāueʻaki ʻene kautahá ke fakahoko hono finangaló.

7. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ki muʻa ke tau fakatapui ki he ʻOtuá?

7 Ko e faʻahinga ʻoku nau fakatapui kinautolu kia Sihová ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi akonaki tefito ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea moʻui ʻo fehoanaki mo ʻene ngaahi tuʻungá. ʻOku nau fai honau lelei tahá ke vahevahe ʻenau tuí ki he niʻihi kehé. (Māt. 28:​19, 20) Ko ʻenau ʻofa kia Sihová kuo tupulekina, pea ko ʻenau holi loto-moʻoní ke foaki kiate ia ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā. ʻIkai ʻoku fakamatalaʻi heni ho tuʻungá? ʻI hono maʻu ʻa e faʻahinga ʻofa ko ení, heʻikai ke ke vakai ai ki he fakatapuí mo e papitaisó ko ha meʻa ʻokú ke fai koeʻuhí pē ʻokú ke loto ke fakahōhōʻiaʻi hoʻo faiako Tohi Tapú pe ko hoʻo ongo mātuʻá; pea ʻoku ʻikai ke ke vakai ki ai ko ha meʻa ʻokú ke fai ke tali koe ʻe ho ngaahi kaungāmeʻá.

8. ʻE anga-fēfē tokoni ʻa e houngaʻiá ki hoʻo fili ke fakatapui koe kia Sihová? (Saame 116:​12-14)

8 Ko e fili ke fakatapui koe kia Sihová ʻoku fakanatula pē ʻi he taimi ʻokú ke fakakaukau ai ki he meʻa kotoa kuó ne fai maʻaú. (Lau ʻa e Saame 116:​12-14.) ʻOku feʻungamālie hono ui ʻi he Tohi Tapú ʻa Sihova ko e Tokotaha-Foaki ʻo e “meʻaʻofa lelei kotoa pē mo e foaki haohaoa kotoa pē.” (Sēm. 1:17) Ko e lahi taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa ko iá ko e feilaulau ʻa hono ʻAló, ʻa Sīsū. Fakakaukau atu ki ai! Kuo ʻai ʻe he huhuʻí ke ke malava ʻo maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova. Pea kuó ne ʻoatu kiate koe ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá. (1 Sio. 4:​9, 10, 19) Ko hono fakatapui koe kia Sihová ko ha founga ia ke fakahāhā ai hoʻo houngaʻia ʻi he fakahāhā lahi taha ko ia ʻo e ʻofá, fakataha mo e ngaahi tāpuaki kehe kotoa kuo foaki atu ʻe Sihová. (Teu. 16:17; 2 Kol. 5:15) Ko e houngaʻia peheé ʻoku fakamamafaʻi ʻi he lēsoni 46, poini 4 ʻo e tohi Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e vitiō miniti ʻe tolu ʻOatu Hoʻo Meʻaʻofá ki he ʻOtuá.

ʻOKÚ KE MATEUTEU KE FAKATAPUI PEA PAPITAISO?

9. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ke ongoʻi ai ʻe ha tokotaha ʻoku tenge ia ke fai ha fakatapuí?

9 Te ke ongoʻi nai ʻoku ʻikai ke ke mateuteu ke fakatapui pea papitaiso. Mahalo ʻoku kei fiemaʻu ke ke fai ʻa e ngaahi liliu ʻi hoʻo moʻuí ke muimui ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová, pe mahalo ʻokú ke fiemaʻu ʻa e taimi lahi ange ke fakaivimālohiʻi hoʻo tuí. (Kol. 2:​6, 7) ʻOku ʻikai ke fakalakalaka ʻa e kau ako kotoa ʻi he vave tatau, pea ʻoku ʻikai ke mateuteu ʻa e fānaú kotoa ke fakatapui pea papitaiso ʻi he taʻumotuʻa tatau. Feinga ke sivisiviʻi hoʻo fakalakalaka fakalaumālié ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku malava ke ke faí kae ʻikai ke fakahoa ki ha tokotaha kehe.—Kal. 6:​4, 5.

10. Ko e hā ʻe lava ke ke fai kapau ʻokú ke fakamulituku ʻoku teʻeki ai ke ke mateuteu ke fakatapui pea papitaiso? (Sio foki ki he puha “ Ki he Faʻahinga Naʻe ʻOhake ʻi he Moʻoní.”)

10 Neongo kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku teʻeki ai ke ke mateuteu ke fakatapui koe kia Sihova, fokotuʻu ʻa e sitepu ko iá ko ha taumuʻa kiate koe. Lotu ki he tāpuaki ʻa Sihová ke ʻi hoʻo ngaahi feingá ke fai ha faʻahinga liliu pē ʻoku fiemaʻu. (Fil. 2:13; 3:16) ʻE lava ke ke fakapapauʻi te ne fanongo ki hoʻo lotú pea tali ia.—1 Sio. 5:14.

ʻUHINGA ʻOKU TAUTOLOI AI ʻA E NIʻIHI

11. ʻE anga-fēfē tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke nofoʻaki faitōnunga kiate ia?

11 Ko e niʻihi ʻoku nau mateuteu ke fakatapui pea papitaisó ʻoku nau kei tautoloi pē. ʻOku nau fifili nai, ‘Fēfē kapau te u fai ha angahala mamafa pea tuʻusi au?’ Kapau ʻokú ke maʻu ʻa e manavahē ko iá, hoko ʻo fakapapauʻi ʻe ʻoatu ʻe Sihova kiate koe ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke fiemaʻú ke “ʻaʻeva ʻo taau mo [ia] koeʻuhí ke fakahōifuaʻi kakato ia.” (Kol. 1:10) Te ne foaki atu foki kiate koe ʻa e mālohi ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Kuó ne ʻosi fakamoʻoniʻi ʻe lava ke ne fai ʻa e meʻa ko iá ʻaki ʻa e founga kuó ne fakafeangai ai ki he niʻihi kehe tokolahi. (1 Kol. 10:13) Ko e ʻuhinga ia ʻe taha ʻoku tokosiʻi pē ai ʻa e kakai ʻoku tuʻusi mei he fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻOku teuʻi ʻe Sihova ʻene kakaí ke nau nofoʻaki faitōnunga.

12. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fakahoko ha angahala mamafá?

12 Ko e faʻahinga taʻehaohaoa kotoa pē ʻo e tangatá ʻoku ʻahiʻahiʻi ke nau faihala. (Sēm. 1:14) Kae kehe, pe te ke fakatōliʻa ʻa e ʻahiʻahí ko ha fili ia—ko e fili ia ʻaʻau. Ko hono moʻoní ko koe pē ʻa e toko taha ʻokú ke puleʻi ʻa e founga ke ke moʻui aí. Neongo ʻe taukaveʻi nai ʻe he niʻihi ko e loi ia, ʻe lava ke ke ako ke mapuleʻi hoʻo ngaahi holí. Pea neongo kapau ʻoku ʻalu hake ha ngaahi holi taʻetotonu, ʻe lava ke ke fakaʻehiʻehi mei hono fakatōliʻa iá. Ke ikuʻi iá, lotu ʻi he ʻaho kotoa pē. Tauhi maʻu ha taimi-tēpile lelei ʻo e ako fakafoʻituitui ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Vahevahe hoʻo tuí ki he niʻihi kehé. Ko e fou tuʻumaʻu ʻi he ngaahi sitepu ko ení ʻe ʻoatu ai kiate koe ʻa e mālohi ke moʻui ʻo fakatatau ki hoʻo fuakava ʻo e fakatapuí. Pea ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova ke fai pehē.—Kal. 5:16.

13. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe fokotuʻu ʻe Siosifa maʻa kitautolú?

13 ʻE faingofua ange kiate koe ke moʻui ʻo fakatatau ki hoʻo fakatapuí kapau ʻokú ke tomuʻa fili ʻa e meʻa te ke fai kapau te ke fehangahangai mo e ʻahiʻahí. ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki ha kakai ʻe niʻihi ʻoku hā mahino naʻa nau fai pehē, neongo ko kinautolu foki ko e faʻahinga taʻehaohaoa. Ko e fakatātaá, ko e uaifi ʻo Pōtifá naʻá ne toutou feinga ke fakataueleʻi ʻa Siosifa. Ka naʻe ʻikai ha veiveiua ʻe taha ʻa Siosifa ki he meʻa te ne faí. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú “naʻá ne fakafisingaʻi” ia, pea naʻá ne pehē: “ʻE lava fēfē ke u fai ʻa e fuʻu koví ni ʻo u faiangahala moʻoni ai ki he ʻOtuá?” (Sēn. 39:​8-10) ʻOku hā mahino, naʻe ʻiloʻi ʻe Siosifa ʻa e founga ke ne fakafeangai aí naʻa mo e ki muʻa ke feinga ʻa e uaifi ʻo Pōtifá ke fakataueleʻi iá. Naʻe ʻai ai ke faingofua ange kiate ia ʻi he taimi naʻá ne fehangahangai tonu ai mo e ʻahiʻahí.

14. ʻE lava fēfē ke tau lea ʻikai ki he faihalá?

14 ʻE lava fēfē ke ke fakahāhā ha fakapapau meimei tatau mo Siosifá? ʻE lava ke ke fili he taimí ni ʻa e meʻa te ke faí kapau ʻe malanga hake ha ʻahiʻahi. Ako ke lea ʻikai ʻi he taimi pē ko iá ki he ngaahi meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová, naʻa mo e fakafisi ke nōfoʻi ai. (Saame 97:10; 119:165) ʻI he founga ko iá heʻikai ke ueʻia ai koe ʻi hono ʻahiʻahiʻí. Te ke ʻosi ʻiloʻi ʻa e founga ke fakafeangai aí. Te ke ʻosi fakapapauʻi ʻa e ʻalunga ke fou aí.

15. ʻE lava fēfē ke fakahaaʻi ʻe ha tokotaha ʻokú ne “kumi tōtōivi” kia Sihova? (Hepelū 11:6)

15 ʻI ho tuʻungá, ʻokú ke ʻiloʻi nai kuó ke maʻu ʻa e moʻoní pea ʻokú ke loto ke tauhi kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ho lotó ka ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻokú ne kei ʻai koe ke ke tautoloi mei he fakatapui pea papitaisó. ʻE lava ke ke ngāueʻaki ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Tēvitá. ʻE lava ke ke kōlenga kia Sihova: “Sivisiviʻi au, ʻe ʻOtua, pea ʻilo hoku lotó. Vakaiʻi au, pea ʻilo ʻa e hohaʻatuʻu ʻa ʻeku ngaahi fakakaukaú. Vakaiʻi angé pe ʻoku ʻi ai ha hala ʻoku kovi ʻiate au, pea taki au ʻi he hala taʻengatá.” (Saame 139:​23, 24) ʻOku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku “kumi tōtōivi kiate iá.” Ko hoʻo ngāue ki he taumuʻa ʻo e fakatapuí pea papitaisó ʻoku fakahaaʻi ai kiate ia ʻokú ke fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá.—Lau ʻa e Hepelū 11:6.

HANGANAKI ʻUNUʻUNU OFI KIA SIHOVA

16-17. ʻE lava fēfē ke tohoaki mai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga naʻe ʻohake ʻi he moʻoní? (Sione 6:44)

16 Naʻe pehē ʻe Sīsū ko ʻene kau ākongá kuo tohoaki mai ia ʻe Sihova. (Lau ʻa e Sione 6:44.) Fakakaukau atu ki he fakaofo ʻo e meʻa ko iá pea mo ʻene kaunga kiate koé. ʻOku vakai ʻa Sihova ki he meʻa lelei ʻi he tokotaha taki taha ʻokú ne tohoaki mai kiate iá. ʻOkú ne vakai ki he tokotaha taki taha ko ʻene “koloa makehe” pe “mataʻikoloa.” (Teu. 7:6; fkm. ʻi lalo) ʻOku moʻoni ia ʻi ho tuʻungá foki.

17 Neongo ia, ko koé ko ha tokotaha kei siʻi nai naʻe ʻohake ʻi he moʻoní. ʻOkú ke ongoʻi nai ko hoʻo kau ki aí ko e muimui pē pe kaungāʻalu mo hoʻo ongo mātuʻá. Kae kehe, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.” (Sēm. 4:8; 1 Kal. 28:9) ʻI he taimi ʻokú ke tamuʻomuʻa ai ke ʻunuʻunu ofi kia Sihová, te ne tali ia ʻaki ʻene ʻunuʻunu ofi atu kiate koe. ʻOku ʻikai ke vakai mai ʻa Sihova kiate koe ko ha konga pē ʻo ha kulupu. ʻOkú ne tohoaki mai ʻa e tokotaha taki taha—kau ai ʻa e faʻahinga tāutaha ʻoku ʻohake ʻi he moʻoní. ʻI he taimi ʻoku tamuʻomuʻa ai ha tokotaha pehē ke ʻunuʻunu ofi kia Sihová, ʻokú Ne tali ia, ʻo hangē ko ia ʻoku tau vakai ki ai ʻi he Sēmisi 4:8.—Fakafehoanaki mo e 2 Tesalonaika 2:13.

18. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hono hokó? (Saame 40:8)

18 ʻI hoʻo fakatapui koe kia Sihova pea papitaisó, ʻokú ke tapua atu ai ʻa e vakai ʻa Sīsuú. Naʻá ne foaki loto-lelei atu ia ki heʻene Tamaí ke fai ha meʻa pē naʻá ne kole meiate ia. (Lau ʻa e Saame 40:8; Hep. 10:7) ʻI he kupu hono hokó, te tau lāulea ai ki he meʻa te ne tokoniʻi koe ke hanganaki tauhi faitōnunga kia Sihova hili hoʻo papitaisó.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakatapui kia Sihová?

  • ʻOku anga-fēfē tokoni ʻa e houngaʻiá ki hono fai ha fakatapuí?

  • Ko e hā te ne tokoniʻi koe ke fakaʻehiʻehi mei he faiangahala mamafá?

HIVA 38 Te Ne ʻAi Koe Ke Ke Mālohi