Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 10

HIVA 13 Kalaisi Hotau Faʻifaʻitakiʻangá

“Hanganaki Muimui” ʻia Sīsū Hili ʻa e Papitaisó

“Hanganaki Muimui” ʻia Sīsū Hili ʻa e Papitaisó

“Kapau ʻoku fie muimui ha taha ʻiate au, tuku ke ne siʻaki ʻe ia ia pea toʻo hake ʻene ʻakau fakamamahí ʻi he ʻaho ki he ʻaho, pea hanganaki muimui ʻiate au.”LUKE 9:23.

TAUMUʻÁ

ʻI he kupu ko ení ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakakaukauloto ki he ʻuhinga ʻo ʻetau fakatapuí. ʻE lava ke tautefito ʻene tokoniʻi ʻa e faʻahinga naʻa nau toki papitaiso ki mui ní ke nau nofoʻaki faitōnunga.

1-2. ʻOku anga-fēfē hoko ʻa e moʻuí ʻo toe lelei ange hili ʻa e papitaisó?

 KO HA meʻa fakafiefia ia ke papitaiso pea hoko ko e konga ʻo e fāmili ʻo Sihová. Ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e monū ko iá te nau loto-tatau mo e ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá, naʻá ne pehē: “Fiefia ē ko e tokotaha ʻokú ke [Sihova] fili peá ke ʻomi ke ofi ke nofo ʻi ho ongo lotoʻaá.”—Saame 65:4.

2 ʻOku ʻikai ke ʻomai ʻe Sihova ha faʻahinga tokotaha pē ki hono ongo lotoʻaá. Hangē ko ia naʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ki muʻá, ʻokú ne fili ke ʻunuʻunu ofi ki he faʻahinga ʻoku nau fakamoʻoniʻi ʻoku nau loto ke maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo iá. (Sēm. 4:8) ʻI he taimi ʻokú ke fakatapui ai koe kia Sihova pea hoko ʻo papitaisó, ʻokú ke ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova ʻi ha founga makehe. ʻE lava ke ke fakapapauʻi hili iá te ne “huhua atu kiate kimoutolu ha tāpuaki kae ʻoua kuo ʻikai te mou masiva ʻi ha meʻa.”—Mal. 3:10; Sel. 17:​7, 8.

3. Ko e hā ʻa e fatongia mafatukituki ʻoku maʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻosi fakatapui mo papitaisó? (Tangata Malanga 5:​4, 5)

3 Ko e moʻoni, ko e papitaisó ko e kamataʻangá pē ia. Hili hoʻo fou ʻi he sitepu ko iá, te ke loto ke fai ho lelei tahá ke moʻui ʻo fakatatau ki hoʻo fuakava ʻo e fakatapuí, naʻa mo e ʻi he fehangahangai mo e fakatauelé pe ʻahiʻahi ʻo e tuí. (Lau ʻa e Tangata Malanga 5:​4, 5.) ʻI he tuʻunga ko ha ākonga ʻa Sīsū, te ke muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga mo e fekau ʻa Sīsuú ʻi he ofi taha ʻe ala lavá. (Māt. 28:​19, 20; 1 Pita 2:21) ʻI he kupu ko ení te ne tokoniʻi koe ke fai ia.

“HANGANAKI MUIMUI” ʻIA SĪSŪ NEONGO ʻA E ʻAHIʻAHÍ MO E FAKATAUELÉ

4. ʻI he ʻuhinga fē ʻoku fua ai ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ha “ʻakau fakamamahí”? (Luke 9:23)

4 Hili ʻa e papitaisó, ko hoʻo moʻuí heʻikai ke honge palopalema. Ko hono moʻoní, naʻe fakamahino ʻe Sīsū ko ʻene kau ākongá te nau fua ha “ʻakau fakamamahí.” Ko e moʻoni, te nau fai pehē “ʻi he ʻaho ki he ʻaho.” (Lau ʻa e Luke 9:23.) Naʻe ʻuhinga ʻa Sīsuú ko hono kau muimuí te nau faingataʻaʻia maʻu pē? ʻIkai ʻaupito. Naʻá ne fakamamafaʻi pē te nau fehangahangai foki mo e ngaahi pole, ʻo tānaki atu ki he ngaahi tāpuaki te nau hokosiá. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi pole, ko ení ʻe aʻu nai ʻo fakamamahi.—2 Tīm. 3:12.

5. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ki he faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e ngaahi feilaulaú?

5 Mahalo pē kuó ke ʻosi fehangahangai mo e fakatanga mei he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, pe mahalo kuó ke feilaulauʻi ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie pau ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. (Māt. 6:33) Kapau ko ia, ʻe lava ke ke fakapapauʻi kuo fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻa hoʻo ngaahi ngāue faitōnungá. (Hep. 6:10) Ngalingali kuó ke hokosia ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “ʻOku ʻikai ha taha kuó ne liʻaki ha fale pe fanga tokoua pe fanga tuofāfine pe ha faʻē pe ha tamai pe ha fānau pe ha ngaahi ngoueʻanga koeʻuhi ko au pea koeʻuhi ko e ongoongo leleí te ne taʻemaʻu ʻo liunga 100 ʻi he taimi ko ení—ha ngaahi fale, fanga tokoua, fanga tuofāfine, ngaahi faʻē, fānau, mo e ngaahi ngoueʻanga fakataha mo e ngaahi fakatanga—pea ʻi he fokotuʻutuʻu ka hoko maí, ko e moʻui taʻengata.” (Mk. 10:​29, 30) Ko e ngaahi tāpuaki kuó ke maʻú ko hono moʻoní ʻoku lahi ange ia ʻi ha faʻahinga feilaulau pē kuó ke fai.—Saame 37:4.

6. Ko e hā ʻe fiemaʻu ai ke hokohoko atu hoʻo tauʻi “ʻa e holi ʻo e kakanó” hili ʻa e papitaisó?

6 ʻE kei fiemaʻu pē ke ke tauʻi “ʻa e holi ʻo e kakanó” hili ʻa e papitaisó. (1 Sio. 2:16) He ko ē, te ke kei hoko pē ko ha hako angahalaʻia ʻo ʻĀtama. ʻI he taimi ʻe niʻihi, te ke maʻu nai ha ongoʻi meimei tatau mo e ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne tohi: “ʻOku ou manako moʻoni ʻi he lao ʻa e ʻOtuá ʻo fakatatau ki hoku tangata ʻi lotó, ka ʻoku ou mātā ʻi hoku sinó ha toe lao ia ʻe taha ʻokú ne faitau mo e lao ʻo hoku ʻatamaí mo ne taki pōpula au ki he lao ʻa angahalá ʻa ia ʻoku ʻi hoku sinó.” (Loma 7:​22, 23) Te ke ongoʻi loto-siʻi nai ʻi hoʻo ngaahi hehema angahalaʻiá. Kae kehe, ko e fakakaukau fekauʻaki mo e palōmesi naʻá ke fai kia Sihova ʻi hoʻo fakatapui kiate iá te ne fakaivimālohiʻi hoʻo fakapapau ke faitau mo e fakatauelé. Ko hono moʻoní, ʻi hoʻo fehangahangai mo e fakatauelé, ko hoʻo fuakava ʻo e fakatapuí te ne fakafaingofuaʻi hoʻo moʻuí. Anga-fēfē?

7. ʻE anga-fēfē tokoni ʻa e fakatapui kia Sihová ke ke nofoʻaki faitōnunga kiate iá?

7 ʻI hoʻo fai ha fakatapui kia Sihova, ʻokú ke siʻaki ʻa koe tonu. ʻOku ʻuhinga ení ʻokú ke lea ʻikai ki he ngaahi holi mo e taumuʻa fakafoʻituitui ʻe taʻefakahōifua kia Sihová. (Māt. 16:24) Ko ia ʻi he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo ha ʻahiʻahi, heʻikai fiemaʻu ia ke ke fakamoleki ʻa e taimi ke tālangaʻi ʻa e meʻa ke faí. Te ke ʻosi tāpuni ʻe koe ʻa e matapā ki he ngaahi fili kotoa tuku kehe pē ʻa e taha—ko e faitōnunga kia Sihová. Te ke nofoʻaki fakapapauʻi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Te ke hoko ai ʻo hangē ko Siopé. Neongo naʻá ne fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi mātuʻaki faingataʻa, naʻá ne lea ʻi he loto-pau: “ʻE ʻikai te u tuku ange ʻeku anga-tonú!”—Siope 27:5.

8. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he fakakaukauloto ki hoʻo lotu ʻo e fakatapuí ke talitekeʻi ʻa e fakatauelé?

8 ʻI he fakakaukauloto ki hoʻo lotu ʻo e fakatapui kia Sihová, te ke maʻu ʻa e mālohi ke talitekeʻi ha faʻahinga fakatauele pē. Ko e fakatātaá, te ke feinga ke fakamalinga mo e mali ʻo ha tokotaha kehe? ʻIkai ʻaupito! Te ke ʻosi lea ʻikai ki he meʻa ko iá. Te ke fakahaofi ai koe mei he mamahi ʻo e pau ke fekuki mo e ngaahi ongoʻi taʻetotonú hili ʻenau faiaka ʻi ho lotó. Te ke “fakamamaʻo” mei he “hala ʻo e kau fulikivanú.”—Pal. 4:​14, 15.

9. ʻE lava fēfē ke toe tokoniʻi koe ʻe he fakakaukauloto ki hoʻo lotu ʻo e fakatapuí ke hanganaki fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié?

9 Fēfē kapau ʻoku tuʻuaki atu ha ngāue te ne fakaleluʻi hoʻo maʻu tuʻumaʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané? ʻOku ʻikai ke toe veiveiua hoʻo talí. Ki muʻa fuoloa ʻi he tuʻuaki ko iá, naʻá ke ʻosi lea ʻikai ki ha ngāue pehē. Ko ia heʻikai fiemaʻu ia ke ke toe fikaʻi pe ʻe lava ke ke ʻai ha fili kovi ke lavameʻa. ʻI hono manatuʻi ʻa e fakapapau ʻa Sīsū ke fakahōifuaʻi ʻene Tamaí, te ke talitekeʻi vave mo mālohi ai ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ke ʻiloʻi ʻe taʻefakahōifua ki he ʻOtua ʻokú ke fakatapui ki aí.—Māt. 4:10; Sione 8:29.

10. ʻE anga-fēfē hono tokoniʻi koe ʻe Sihova ke “hanganaki muimui” kia Sīsū hili ʻa e papitaisó?

10 Ko e moʻoni ko e ʻahiʻahí mo e fakatauelé ʻoku ʻoatu ai kiate koe ha faingamālie ke fakahāhā ʻokú ke fakapapauʻi ke “hanganaki muimui” ʻia Sīsū. ʻI hoʻo fai iá, ʻe lava ke ke fakapapauʻi ʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e ʻOtuá ʻoku faitōnunga, pea ʻe ʻikai te ne tuku ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻo fakalaka atu ia ʻi he meʻa ʻoku malava ke mou kātekiná, kae fakataha mo e ʻahiʻahí te ne ʻai foki mo ha haoʻanga koeʻuhi ke mou malava ai ke kātakiʻi ia.”—1 Kol. 10:13.

FOUNGA KE HANGANAKI MUIMUI AI KIA SĪSUÚ

11. Ko e hā ʻa e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke hanganaki muimui ai ʻia Sīsuú? (Sio foki ki he fakatātaá.)

11 Naʻe faivelenga ʻa Sīsū, pea naʻá ne nofo ofi kia Sihova ʻi he lotu. (Luke 6:12) Ko hono moʻoní, ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke ke hanganaki muimui ai ʻia Sīsū hili hoʻo papitaisó ko e fakatupulekina ha sīpinga ʻo hono fai ʻa e ngaahi meʻa te ne ʻai koe ke ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e tuʻunga ko ia kuo aʻu ki ai ʻetau fakalakalaká, tuku ke hokohoko atu ʻetau ʻaʻeva taau ʻi he ʻalunga tatau pē ko iá.” (Fil. 3:16) Mei he taimi ki he taimi, te ke fanongo ki he hokosia ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kuo nau kakapa atu ke fakalahi ʻenau ngāue toputapú. Mahalo naʻa nau kau ki he Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá pe hiki ki he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Kapau ʻe lava ke ke fokotuʻu ha taumuʻa pehē, ʻoua ʻe toumoua ke fai pehē. Ko e kakai ʻa Sihová ʻoku nau vēkeveke ke fakalahi ʻenau ngāue fakafaifekaú. (Ngā. 16:9) Kae fēfē kapau ʻoku ʻikai malava ke ke fai pehē ʻi he taimí ni? ʻOua ʻe fakakaukau ʻokú ke māʻulalo ange ʻi he faʻahinga ʻoku malava ke fai peheé. ʻI he lova faka-Kalisitiané ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko e kātakí. (Māt. 10:22) ʻOua ʻe fakasiʻia ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue kia Sihova ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi malavá mo e tuʻungá. Ko e founga mahuʻinga ia ʻe lava ke ke hanganaki muimui ai ʻia Sīsū hili ʻa e papitaisó.—Saame 26:1.

Hili hoʻo papitaisó, fokotuʻu ʻa e taumuʻa ke fai ʻa e ngaahi meʻa te ne ʻai koe ke ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova (Sio ki he palakalafi 11)


12-13. Ko e hā ʻe lava ke ke fai kapau ʻoku kamata ke hōloa hoʻo faivelengá? (1 Kolinitō 9:​16, 17) (Sio foki ki he puha “ Nofo Maʻu ʻi he Lová.”)

12 Kae fēfē kapau ʻokú ke ongoʻi ʻi ha taimi ko hoʻo ngaahi lotú kuo fai fakafatongia pē pe ko hoʻo ngāue fakafaifekaú ʻoku ʻikai longomoʻui? Fēfē kapau ko hoʻo lau Tohi Tapú ʻoku hā ngali ʻikai ke fakakoloa ʻo hangē ko ia ʻi he kuohilí? Kapau ko e ngaahi tuʻunga ko iá kuo hoko hili hoʻo papitaisó, ʻoua ʻe fakamulituku ʻo pehē kuo mole ʻa e laumālie ʻo Sihová meiate koe. Ko ha tangata taʻehaohaoa koe, pea ko hoʻo ngaahi ongoʻí ʻe lava ke feliuliuaki. Kapau ʻoku kamata ke hōloa hoʻo faivelengá, fakakaukauloto ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Neongo naʻá ne feinga ke faʻifaʻitaki kia Sīsū, naʻá ne ʻiloʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi heʻikai nai ke ne ongoʻi ʻokú ne maʻu ʻa e fakaueʻilotó ʻo hangē ko e ngaahi taimi kehé. (Lau ʻa e 1 Kolinitō 9:​16, 17.) Naʻá ne pehē: “Neongo kapau ʻoku ou fai eni ʻo ʻikai loto ki ai, ʻoku ou kei maʻu pē ʻa e fatongia kuo tuku mai kiate aú.” ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻe fakapapauʻi ʻe Paula ke fakahoko ʻene ngāue fakafaifekaú neongo ʻa e anga ʻene ongoʻi nai ʻi he taimi ko iá.

13 ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoua ʻe fakaʻatā hoʻo ngaahi ongoʻi taʻehaohaoá ke ne fai ʻa e filí maʻau. Fakapapauʻi te ke fai ʻa e meʻa totonú neongo ʻa e anga hoʻo ongoʻí. Ko hoʻo ngaahi tōʻongá ʻoku totonu ke faai atu pē ʻo ne tākiekina hoʻo ngaahi ongoʻí ke lelei ange. Ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ko hono tauhi maʻu ha taimi-tēpile fakalaumālie lelei te ne tokoniʻi koe ke hanganaki muimui kia Sīsū hili ʻa e papitaisó. Ko hoʻo tuʻumaʻú ʻe hoko foki ko ha fakalototoʻa ki ho kaungātuí.—1 Tes. 5:11.

“HANGANAKI SIVIʻI . . . HANGANAKI FAKAMOʻONIʻI”

14. Ko e hā ʻoku totonu ke ke sivisiviʻi maʻu pē, pea ko e hā hono ʻuhingá? (2 Kolinitō 13:5)

14 ʻE toe tokoni foki kiate koe kapau te ke sivisiviʻi maʻu pē koe hili ʻa e papitaisó. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 13:5.) Mei he taimi ki he taimi, vakaiʻi fakalelei hoʻo moʻuí mo e tōʻongá ke sio pe ʻokú ke lotu fakaʻaho, lau mo ako ʻa e Tohi Tapú, maʻu ʻa e fakatahá, pea kau ki he ngāue fakafaifekaú. Feinga ke kumi ki he founga ke ʻai ai ʻa e ngaahi tafaʻaki ko eni ʻo e lotú ke toe mohu ʻuhinga ange. Ko e fakatātaá, ʻeke hifo ʻa e fehuʻi hangē ko e: ʻʻE lava ke u fakamatalaʻi ʻa e ngaahi akonaki Fakatohitapu tefitó ki he niʻihi kehé? ʻOku ʻi ai ha founga ʻe lava ke u ʻai ai ʻeku ngāue fakafaifekaú ke fakafiefia ange? Ko e hā ʻoku ou lotu fakahangatonu fekauʻaki mo iá, pea ʻoku fakahaaʻi atu ai ʻoku ou falala kakato kia Sihova? ʻOku ou maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané? ʻE lava fēfē ke u fakaleleiʻi ʻeku tokangataha mo e kau ki he fakatahá?’

15-16. Ko e hā ʻokú ke ako mei he hokosia ʻa ha tokoua ʻe taha fekauʻaki mo hono talitekeʻi ʻa e fakatauelé?

15 ʻE lelei foki ke ke sivisiviʻi faitotonu hoʻo ngaahi vaivaiʻangá. Ko ha tokoua ko Robert ʻokú ne lave ki ha hokosia ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e poiní: “ʻI heʻeku taʻu 20 nai, naʻe ʻi ai ʻeku ngāue konga-taimi. ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he tuku ʻa e ngāué, naʻe fakaafeʻi au ʻe ha kaungāngāue fefine ki hono ʻapí. Naʻá ne tala mai ko kitaua pē ʻe ʻi ʻapí pea te ta maʻu ha ‘taimi fakalata.’ ʻI he kamatá, naʻá ku ʻoange ha fanga kiʻi kalofanga, ka naʻe faai atu pē ʻo u lea ʻikai pea fakamatalaʻi ʻa e ʻuhingá.” Naʻe talitekeʻi ʻe Robert ʻa e fakatauelé, pea ʻoku taau ia ke fakaongoongoleleiʻi. Ka ki mui ange, naʻá ne fakakaukau atu ki he tuʻungá peá ne vakai naʻe mei lava ke ne fakaleleiʻi ia ʻi ha tuʻunga lelei ange. ʻOkú ne pehē: “Naʻe ʻikai ke u talitekeʻi mālohi pe vave ʻa e fakatauelé ʻo hangē ko e talitekeʻi ʻe Siosifa ʻa e uaifi ʻo Pōtifá. (Sēn. 39:​7-9) Ko hono moʻoní, naʻá ku ʻohovale ʻi he faingataʻa kiate au ke fakafisí. Naʻe tokoniʻi au ʻe he meʻa ko ení ke sio naʻe fiemaʻu ke u fakaivimālohiʻi ʻeku kaumeʻa mo Sihová.”

16 Te ke maʻu ʻaonga nai mei hono fai ha sivisiviʻi-kita meimei tatau mo ia naʻe fai ʻe Robert. Naʻa mo e taimi ʻokú ke lavameʻa ai ʻi hono talitekeʻi ʻa e fakatauelé, ʻeke hifo kiate koe, ‘Ko e hā hono fuoloa peá u lea ʻikaí?’ Kapau ʻokú ke sio ki ha tafaʻaki ke fakaleleiʻi, ʻoua ʻe fakahalaiaʻi koé. Hoko ʻo fiefia ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻi he taimí ni ʻa e vaivaiʻanga ko ení. ʻAi ia ko ha meʻa ke lotu fekauʻaki mo ia, pea fou ʻi he ngaahi sitepu ke fakaivimālohiʻi ai hoʻo fakapapau ke moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻa Sihová.—Saame 139:​23, 24.

17. Naʻe anga-fēfē ʻa e kaunga ʻa e huafa ʻo Sihová ki he hokosia ʻa Robert?

17 ʻOku tau toe ako ha meʻa lahi ange mei he hokosia ʻa Robert. ʻOkú ne hoko atu: “Hili ʻeku fakafisi ke tali ʻa e fakaafe hoku kaungāngāué, naʻá ne pehē, ‘Kuó ke lavaʻi ʻa e siví!’ Naʻá ku ʻeke ange pe ko e hā ʻene ʻuhingá. Naʻá ne tala mai naʻe ʻi ai hono kaumeʻa, ko ha Fakamoʻoni ki muʻa, naʻá ne tala ange kiate ia ko e kau Fakamoʻoni kei siʻí kotoa ʻoku nau moʻui lōua pea ʻi heʻenau maʻu pē ha faingamālié te nau fakangaloku. Ko ia naʻá ne tala ange ki hono kaumeʻá te ne tesiʻi au. He fiefia lahi ē ko au ʻi hono ʻiloʻi naʻá ku fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová.”

18. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke fai hili ʻa e papitaisó? (Sio foki ki he puha “ Ko ha Kupu Hokohoko Te Ke Fiefia Ai.”)

18 ʻI hoʻo fakatapui koe kia Sihova pea hoko ʻo papitaisó, ʻokú ke fakahaaʻi ai ʻokú ke loto ke fakamāʻoniʻoniʻi hono huafá tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó. Pea ʻe lava ke ke tuipau ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻokú ke fehangahangai mo iá pea mo e fakatauele ʻokú ke talitekeʻí. Te ne tāpuakiʻi hoʻo ngaahi feinga ke nofoʻaki faitōnungá. Hoko ʻo falala fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní, ʻe lava ke ne foaki atu kiate koe ʻa e mālohi ke fai pehē. (Luke 11:​11-13) ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ai ke ke hanganaki muimui ʻia Sīsū hili hoʻo papitaisó.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • ʻI he ʻuhinga fē ʻoku fua ai ʻe he kau Kalisitiané ha “ʻakau fakamamahí ʻi he ʻaho ki he ʻaho”?

  • Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke “hanganaki muimui” ʻia Sīsū hili ʻa e papitaisó?

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he fakakaukauloto ki hoʻo lotu ʻo e fakatapuí ke nofoʻaki faitōnungá?

HIVA 89 Fanongo pea Maʻu ʻa e Palé