Skip to content

Skip to table of contents

‘Oku ‘Ofa ‘a Sihova ‘i he Fa‘ahinga ‘Oku Nau “Laku Fua Mai Lolotonga ‘Enau Kātakí”

‘Oku ‘Ofa ‘a Sihova ‘i he Fa‘ahinga ‘Oku Nau “Laku Fua Mai Lolotonga ‘Enau Kātakí”

‘Pea ko e tenga ‘i he kelekele leleí, ko eni ia ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau laku fua mai lolotonga ‘enau kātakí.’​—LUKE 8:15.

HIVA: 44, 10

1, 2. (a) Ko e hā ‘oku fakalototo‘a‘i ai kitautolu ‘e he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘oku nau hanganaki malanga ‘i he ngaahi feitu‘u ‘oku ‘ikai ke fanongo ai ‘a e tokolahi? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.) (e) Ko e hā na‘e lea‘aki ‘e Sīsū fekau‘aki mo e malanga ‘i hono “feitu‘u tupu‘angá”? (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.)

KO Sergio mo Olinda ko ha ongo me‘a kinaua ‘okú na tāimu‘a ‘i ‘Amelika. ‘Okú na fakatou ta‘u 80 tupu. Ki muí ni mai, ‘oku faingata‘a ‘ena lué ‘i he mamahi hona va‘é. Kae hangē ko ia kuó na fai ‘i he ngaahi ta‘u lahi, ‘okú na luelue ki ha feitu‘u mo‘umo‘ua ‘i hona koló ‘i he fitú pongipongi. ‘Okú na tu‘u ai ofi ki ha tau‘anga pasi ‘o tu‘uaki ‘etau ‘ū tohí ki he kakai ‘oku fononga mai aí. ‘Oku tukunoa‘i kinaua ‘e he tokolahi taha ‘o e kakaí, ka ‘oku tu‘u pē ‘a Sergio mo Olinda ‘i hona tu‘u‘angá ‘o malimali ki he fa‘ahinga ‘oku nau sio mai kiate kinauá. ‘I he ho‘atā efiafí, ‘okú na luelue māmālie ‘o foki ki ‘api. ‘I he fitú, he pongipongi hono hokó, ‘okú na foki ki he tau‘anga pasí. ‘Okú na hanganaki malanga he pongipongi ‘e ono ‘i he uike, ‘i he ta‘ú kotoa.

2 Hangē ko Sergio mo Olinda, ‘oku tokolahi ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine faitōnunga kuo nau malanga ‘i honau feitu‘u tupu‘angá ‘i he ngaahi ta‘u lahi, neongo ‘a e ‘ikai ke fanongo ‘a e tokolahi taha ‘o e kakaí. Mahalo pē ‘okú ke malanga foki ‘i ha feitu‘u hangē ko iá. Kapau ko ia, ‘oku mau fakaongoongolelei‘i koe, koe‘uhi ko ho‘o kātaki ‘o hokohoko atu ‘a e malangá neongo ‘ene faingata‘á. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Ko ho‘o fa‘ifa‘itaki‘angá ‘oku fakalototo‘a‘i ai ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi, na‘a mo e fa‘ahinga ‘oku nau ma‘u ha taukei ‘i ha ngaahi ta‘u. Fakatokanga‘i ‘a e me‘a kuo lea‘aki ‘e he kau ‘ovasia sēketi ‘e ni‘ihi: “‘I he‘eku ngāue mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine faitōnunga pehē ‘i he ngāue fakafaifekaú, ‘oku ou ongo‘i longomo‘ui ‘i he‘enau fa‘ifa‘itaki‘angá.” “Ko ‘enau faitōnungá ‘oku fakalototo‘a‘i ai au ke u kītaki mo loto-to‘a ‘i he‘eku ngāue fakafaifekaú tonu.” “Ko ‘enau fa‘ifa‘itaki‘angá ‘oku māfana ai ‘a hoku lotó.”

3. Ko e hā ‘a e fehu‘i ‘e tolu te tau lāulea ki aí, pea ko e hā hono ‘uhingá?

3 ‘I he kupu ko ení te tau tali ai ‘a e fehu‘i ‘e tolu: Ko e hā te tau ongo‘i loto-si‘i nai ai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi? ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e laku fuá? Ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke tau hanganaki laku fua ai lolotonga ‘a e kātakí? Ko hono ‘ilo‘i ‘a e tali ki he ngaahi fehu‘i ko ení ‘e fakalototo‘a‘i ai kitautolu ke hokohoko atu hono fai ‘a e ngāue fakamalanga na‘e ‘omai ‘e Sīsū ke tau faí.

KO E HĀ TE TAU ONGO‘I LOTO-SI‘I NAI AÍ?

4. (a) Na‘e ongo‘i fēfē ‘a Paula ‘i he fakafeangai ‘ikai lelei mei he tokolahi taha ‘o e kau Siú? (e) Ko e hā na‘e ongo‘i pehē ai ‘a Paulá?

4 Kuo faifai ange peá ke ongo‘i loto-si‘i koe‘uhi ko e ‘ikai ke fiefanongo ‘a e kakai ‘i ho feitu‘ú ki he pōpoaki fekau‘aki mo e Pule‘angá? Kapau ko ia, te ke mahino‘i ‘a e anga ‘o e ongo‘i ‘a e ‘apositolo ko Paulá. Na‘á ne fakamoleki ‘a e ta‘u nai ‘e 30 ‘i he malangá, pea na‘á ne tokoni‘i ‘a e kakai tokolahi ke nau hoko ko e kau Kalisitiane. (Ngā. 14:21; 2 Kol. 3:2, 3) Neongo ia, na‘e ‘ikai malava ke ne tokoni‘i ‘a e kau Siu tokolahi ke nau hoko ko e kau Kalisitiane. ‘I hono kehé, ko e tokolahi taha ‘o kinautolú na‘a nau fakafisi ke fanongo kia Paula, pea na‘e a‘u ‘o fakatanga‘i ia ‘e he ni‘ihi. (Ngā. 14:19; 17:1, 4, 5, 13) Na‘e ongo‘i fēfē ‘a Paula ‘i he fakafeangai ‘ikai lelei ko iá? Na‘á ne pehē: “‘Oku ou ma‘u ‘a e mamahi lahi mo e langa ta‘etuku ‘i hoku lotó.” (Loma 9:1-3) Ko e hā na‘á ne ongo‘i pehē aí? Koe‘uhí na‘á ne sai‘ia mo‘oni ‘i he malangá pea na‘á ne ‘ofa ‘i he kakaí. Na‘e tokanga mo‘oni ‘a Paula ki he kau Siú pea na‘á ne ongo‘i mamahi ‘i he‘enau taliteke‘i ‘a e meesi ‘a e ‘Otuá.

5. (a) Ko e hā ‘okú ne ue‘i kitautolu ke tau malangá? (e) Ko e hā ‘oku fakanatula ai pē ke tau ongo‘i loto-si‘i ‘i he taimi ‘e ni‘ihi?

5 ‘I he hangē ko Paulá, ‘oku tau malanga ki he kakaí koe‘uhí ‘oku tau tokanga kiate kinautolu pea loto ke tokoni‘i kinautolu. (Māt. 22:39; 1 Kol. 11:1) ‘Oku tau ‘ilo‘i mei he‘etau hokosiá tonu ko e tauhi kia Sihová ‘a e founga lelei taha ke mo‘ui aí. Pea ‘oku tau loto ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau sio ki he lelei lahi ‘e lava ke hoko foki ki he‘enau mo‘uí! Ko e ‘uhinga ia ‘oku tau hanganaki fakalototo‘a‘i ai kinautolu ke nau ako ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo Sihová mo ‘ene taumu‘a ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá. ‘Oku hangē ia ‘oku tau foaki kiate kinautolu ha me‘a‘ofa faka‘ofo‘ofa pea kōlenga ange: ‘Tali mu‘a eni.’ Ko ia ‘i he‘enau taliteke‘i ‘a e me‘a‘ofa ko iá, ‘oku fakanatula pē ke tau ongo‘i ‘a e ‘langa ‘i hotau lotó,’ ‘o hangē ko ia na‘e hoko kia Paulá. ‘Oku tau ongo‘i ‘a e langa ko ení, ‘o ‘ikai koe‘uhí ‘oku si‘i ‘etau tuí, ka koe‘uhí ‘oku tau ‘ofa mo‘oni ‘i he kakaí. Ko ia neongo ‘oku tau ongo‘i loto-si‘i nai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi, ‘oku hokohoko atu pē ‘etau malangá. ‘Oku tau loto-tatau nai mo Elena, ko ha tāimu‘a ‘o laka hake ‘i he ta‘u ‘e 25, ‘a ia ‘okú ne pehē: “‘Oku ou ‘ilo‘i ‘oku faingata‘a ‘a e ngāue fakamalangá. Neongo ia, ‘oku ‘ikai ha toe ngāue kehe te u sai‘ia ange ke fai.”

‘OKU ‘UHINGA KI HE HĀ ‘A E LAKU FUÁ?

6. Ko e hā ‘a e fehu‘i te tau tali he taimi ní?

6 Ko e hā ‘oku lava ai ke tau fakapapau‘i ‘e lava ke tau lavame‘a ‘i he‘etau ngāue fakafaifekaú ‘o tatau ai pē pe ko fē ‘a e feitu‘u ‘oku tau malanga aí? Ke tali ‘a e fehu‘i mahu‘inga ko iá, tau lāulea angé ki he talanoa fakatātā ‘e ua ‘a Sīsū ‘a ia ‘okú ne talanoa ai fekau‘aki mo e fiema‘u ke laku “fua.” (Māt. 13:23) Ko e ‘uluaki talanoa fakatātaá ‘oku fekau‘aki ia mo ha fu‘u kālepi.

7. (a) ‘I he talanoa fakatātā ‘a Sīsuú, ko hai ‘oku fakafofonga‘i ‘e he “tauhi ngoué,” “fu‘u kālepí,” mo e “ngaahi va‘á”? (e) Ko e hā ‘a e fehu‘i ‘oku kei fiema‘u ke tau talí?

7 Lau ‘a e Sione 15:1-5, 8‘I he talanoa fakatātā ko ení, na‘e fakamatala‘i ai ‘e Sīsū ko Sihova ‘a e “tauhi ngoué,” ko Sīsū “‘a e fu‘u kālepí,” pea ko ‘ene kau ākongá “‘a e ngaahi va‘á.” * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) Na‘e tala ange leva ‘e Sīsū ki he‘ene kau ‘apositoló: “‘Oku fakalāngilangi‘i ‘a ‘eku Tamaí ‘i he me‘á ni, ‘i he hokohoko atu ho‘omou fua lahí pea mou fakamo‘oni‘i kimoutolu ko ‘eku kau ākonga.” Ko ia ai, ‘oku ‘uhinga ki he hā ‘a e laku fuá? ‘I he talanoa fakatātā ko ení, na‘e ‘ikai ke tala hangatonu ai ‘e Sīsū pe ko e hā ‘a e fuá, ka na‘á ne ‘omai ha fakalika ‘e tokoni‘i ai kitautolu ke tau ma‘u ‘a e tali ki he fehu‘i ko iá.

8. (a) ‘I he talanoa fakatātā ‘a Sīsuú, ko e hā he‘ikai lava ai ke ‘uhinga ‘a e laku “fuá” ko hono ngaohi ha kau ākonga fo‘ou? (e) Ko e hā ‘a e mo‘oni‘i me‘a fekau‘aki mo e me‘a kotoa pē ‘oku kole mai ‘e Sihova ke tau faí?

8 Na‘e pehē ‘e Sīsū fekau‘aki mo ‘ene Tamaí: “Ko e va‘a kotoa pē ‘iate au ‘oku ‘ikai fuá ‘okú ne to‘o ia.” ‘I hono fakalea ‘e tahá, ‘e lava ke tau toki hoko ko e kau sevāniti ‘a Sihová ‘o kapau pē te tau laku fua. (Māt. 13:23; 21:43) Ko ia ‘i he talanoa fakatātā ko ení, ko e laku fuá he‘ikai lava ke ‘uhinga iá ko hono ngaohi ha kau ākonga fo‘ou. (Māt. 28:19) Kapau na‘e pehē, ko e Kau Fakamo‘oni faitōnunga ko ē kuo ‘ikai te nau tokoni‘i ha taha ke hoko ko ha ākonga ‘a Sīsuú, te nau hangē ko e ngaahi va‘a ‘oku ‘ikai ke fuá. Ka ‘oku ‘ikai lava ke mo‘oni eni! Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí he‘ikai lava ke tau fakamālohi‘i ‘a e kakaí ke nau hoko ko e kau ākonga. Ko Sihová ‘oku anga-‘ofa. He‘ikai ‘aupito te ne kole mai ke tau fai ha me‘a ‘oku ‘ikai malava ke tau fai. ‘Okú ne kole mai pē ‘a e me‘a ‘e lava ke tau faí.​—Teu. 30:11-14.

9. (a) ‘Oku anga-fēfē ‘etau laku fuá? (e) Ko e hā ‘a e talanoa fakatātā te tau hoko atu ‘o lāulea ki aí?

9 Ko e hā leva ‘a e ‘uhinga ‘o e laku fuá? ‘Oku pau pē ko ha me‘a ‘oku tau malava kotoa ke fai. Ko e hā ‘a e ngāue kuo ‘omai ‘e Sihova ki he kotoa ‘o ‘ene kau sevānití? Ko hono malanga‘i ‘a e ongoongo lelei ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) (Māt. 24:14) Ko e talanoa fakatātā ‘a Sīsū fekau‘aki mo e tangata tūtū‘í ‘okú ne ‘ai ke mahino ‘a e me‘á ni. Tau lāulea angé ki he talanoa fakatātā ko iá.

10. (a) Ko e hā ‘a e tenga mo e kelekele ‘i he talanoa fakatātā ‘a Sīsuú? (e) Ko e hā ‘e tupu mai mei ha uite?

10 Lau ‘a e Luke 8:5-8, 11-15. ‘I he talanoa fakatātā fekau‘aki mo e tangata tūtū‘í, na‘e fakamatala ai ‘a Sīsū ko e tengá “ko e folofola ia ‘a e ‘Otuá,” pe ko e pōpoaki fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Ko e kelekelé ko e loto ia ‘o ha taha. Ko e tenga na‘e tō ‘i he kelekele leleí na‘e faiaka, tupu, pea hoko ko ha fu‘u ‘akau. Ko e fu‘u ‘akaú leva “na‘e laku fua mai ia ‘o liunga 100.” Kapau ko e ‘akau ko iá ko ha uite, ko e hā ‘a e fa‘ahinga fua ‘e tupu mai aí? Ko ha fanga ki‘i va‘a uite? ‘Ikai, ‘e tupu mai ‘a e fanga ki‘i tenga, ‘a ia ‘e faai atu pē ‘o tupu pea hoko ko e ngaahi fu‘u uite. ‘I he talanoa fakatātā ko ení, ko e tenga ‘e taha na‘e tupu mai ai ‘a e fanga ki‘i tenga ‘e 100. Ko e hā ‘oku ako‘i mai ‘e he me‘á ni fekau‘aki mo ‘etau ngāue fakafaifekaú?

‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘laku fua mai lolotonga ‘etau kātakí’? (Sio ki he palakalafi 11)

11. (a) Ko e hā ‘oku ako‘i mai ‘e he talanoa fakatātā fekau‘aki mo e tangata tūtū‘í ‘o kau ki he‘etau ngāue fakafaifekaú? (e) ‘Oku anga-fēfē ‘etau fakatupu ha tenga fo‘ou?

11 ‘I he ‘uluaki ako‘i kitautolu ‘e he‘etau ongo mātu‘a Kalisitiané pe ko ha Kau Fakamo‘oni kehe fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, ne hangē ia na‘a nau tō ha tenga ‘i ha kelekele leleí. Na‘a nau fiefia ‘aupito ‘i he‘enau sio na‘a tau tali ‘a e pōpoakí. Na‘e hanganaki tupu mo tupu ‘a e tenga ko iá ‘o mateuteu ke laku fua. Pea hangē pē ko e ‘ikai ke tupu mai mei he fu‘u uité ha ngaahi va‘a uite fo‘ou hangē ko ia na‘e lave ki aí, ka ko e tenga fo‘ou, ‘oku ‘ikai ke tau fakatupu ha kau ākonga fo‘ou, ka ko e tenga fo‘ou. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) ‘Oku anga-fēfē ‘etau fai iá? Ko e taimi kotoa pē ‘oku tau talanoa ai ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, ‘oku hangē ia ha‘atau ‘ai ke lahi ange mo movete ‘a e tenga na‘e tō ‘i hotau lotó. (Luke 6:45; 8:1) Ko ia lolotonga ‘etau hanganaki malanga‘i ‘a e pōpoaki fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, ‘oku tau ‘laku fua ai lolotonga ‘etau kātakí.’

12. (a) Ko e hā ‘oku tau ako mei he ongo talanoa fakatātā ‘a Sīsū fekau‘aki mo e fu‘u kālepí mo e tangata tūtū‘í? (e) ‘Oku ‘ai koe ‘e he lēsoni ko iá ke ke ongo‘i fēfē?

12 Ko e hā ‘oku tau ako mei he ongo talanoa fakatātā ‘a Sīsū fekau‘aki mo e fu‘u kālepí pea mo e tangata tūtū‘í? ‘Oku tau ako ai ko e “laku fua” ‘oku ‘ikai fakatu‘unga ia ‘i he fanongo ‘a e kakaí ki he pōpoakí. ‘Oku fakatu‘unga ia ‘i he‘etau hanganaki malangá. Na‘e lea‘aki ‘e Paula ‘a e me‘a meimei tatau ‘i he‘ene fakamatala: “Ko e tokotaha taki taha te ne ma‘u ‘ene totongi ‘a‘aná ‘o fakatatau pē ki he‘ene ngāué.” (1 Kol. 3:8) ‘E fakapale‘i kitautolu ‘e Sihova ‘i he‘etau ngāué, ‘o ‘ikai ‘i he ngaahi ola ‘o ‘etau ngāué. Ko Matilda, ‘a ia kuó ne tāimu‘a ‘i he ta‘u ‘e 20, ‘okú ne pehē, “‘Oku ou fiefia ‘i he ‘ilo‘i ‘e fakapale‘i ‘e Sihova ‘etau ngaahi feingá.”

‘E LAVA FĒFĒ KE TAU KĀTAKI ‘I HE LAKU FUÁ?

13, 14. Fakatatau ki he Loma 10:1, 2, ko e hā ‘a e ngaahi ‘uhinga na‘e ‘ikai ‘aupito ai ke tuku ‘a e malanga ‘a Paulá?

13 Ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke tau ‘laku fua mai lolotonga ‘etau kātakí’? Tau sio angé ke toe ofi ange ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Paulá. ‘Oku tau ‘ilo‘i na‘e ongo‘i loto-si‘i ‘a Paula koe‘uhi ko hono taliteke‘i ‘e he kau Siú ‘a e pōpoaki fekau‘aki mo e Pule‘angá. Kae kehe, na‘e ‘ikai ‘aupito ke tuku ‘a e malanga ‘a Paula kiate kinautolú. Na‘á ne fakamatala ki he anga ‘o ‘ene ongo‘i fekau‘aki mo e kau Siu ko iá ‘i he‘ene pehē: “Ko e faka‘amu ‘a hoku lotó pea mo ‘eku hū tōtōaki ki he ‘Otuá ma‘á e kau ‘Isilelí, ko hono mo‘oní, ‘oku fai iá ke fakamo‘ui ai kinautolu. He ‘oku ou fakamo‘oni ko kinautolú ‘oku ‘i ai ha‘anau faivelenga ki he ‘Otuá, ka ‘oku ‘ikai ke fakatatau ki he ‘ilo totonú.” (Loma 10:1, 2) Ko ia ko e hā na‘e hokohoko atu ai pē ‘a e malanga ‘a Paulá?

14 ‘Uluakí, na‘e pehē ‘e Paula na‘e ue‘i ia ke ne malanga ki he kau Siú koe‘uhí ‘ko e faka‘amu ‘a hono lotó.’ Na‘á ne loto mo‘oni ke fakahaofi kinautolu. (Loma 11:13, 14) Uá, na‘á ne fakamatala fekau‘aki mo ‘ene “hū tōtōaki ki he ‘Otuá ma‘á e kau ‘Isilelí.” Na‘e kōlenga ‘a Paula kia Sihova ke ne tokoni‘i ‘a e kau Siú tāutaha ke nau tali ‘a e pōpoaki fekau‘aki mo e Pule‘angá. Tolú, na‘e pehē ‘e Paula: “‘Oku ‘i ai ha‘anau faivelenga ki he ‘Otuá.” Na‘e sio ‘a Paula ki he lelei ‘i he kakaí mo e malava ke nau tauhi kia Sihová. Na‘á ne ‘ilo‘i ko e kau Siu faivelenga ko iá ‘e lava ke nau hoko ko e kau ākonga faivelenga ‘a Kalaisi, ‘o hangē tofu pē ko iá.

15. ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki kia Paula? ‘Omai ha ngaahi fakatātā.

15 ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki kia Paula? ‘Uluakí, kuo pau mo‘oni ke tau loto ke kumi ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau “hehema totonu ki he mo‘ui ta‘engatá.” Uá, ‘oku tau kōlenga kia Sihova ke ne tokoni‘i ‘a e kakai loto-mo‘oní ke nau fanongo ‘i he taimi ‘oku tau malanga ai kiate kinautolú. (Ngā. 13:48; 16:14) Ko e me‘a ia ‘oku fai ‘e Silvana, ‘a ia kuó ne tāimu‘a ‘i he meimei ta‘u ‘e 30. ‘Okú ne pehē, “Ki mu‘a ke u ‘alu ki ha fale ‘i hoku feitu‘u ngāué, ‘oku ou lotu kia Sihova, ‘o kole kiate ia ke ne ‘omai kiate au ha fakakaukau pau.” ‘Oku tau lotu foki ke tokoni‘i kitautolu ‘e he kau ‘āngeló ke tau ma‘u ‘a e kakai ‘oku nau loto-lelei ke fanongó. (Māt. 10:11-13; Fkh. 14:6) Ko Robert, ‘a ia kuó ne tāimu‘a ‘i he ta‘u ‘e 30 tupu, ‘okú ne pehē, “Ke ngāue fakataha mo e kau ‘āngeló ‘a ia ‘oku nau ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku hoko ki he mo‘ui ‘a e fa‘ahinga ‘i he ngaahi ‘apí ‘oku fakalotomāfana.” Tolú, ‘oku tau feinga ke sio ki he lelei ‘i he kakaí mo e malava ke nau tauhi kia Sihová. Ko Carl, ko ha mātu‘a ‘a ia na‘e papitaiso laka hake ‘i he ta‘u ‘e 50 kuohilí, ‘okú ne pehē, “‘Oku ou fakasio ki ha ki‘i faka‘ilonga pē ‘e fakahaa‘i nai ai ‘a e loto-mo‘oni ‘a ha tokotaha, ko ha malimali nai, ko ha sio anga-‘ofa, pe ko ha fehu‘i faitotonu.” Kapau te tau fai ‘a e ngaahi me‘a ko ení, ‘e lava ke tau ‘laku fua mai lolotonga ‘etau kātakí,’ ‘o hangē ko Paulá.

“‘OUA NA‘A TUKU KE MĀLŌLŌ HO NIMÁ”

16, 17. (a) Ko e hā ‘a e lēsoni ‘e lava ke tau ako mei he Tangata Malanga 11:6? (e) ‘Oku lava fēfē ke ue‘i ‘e he‘etau malangá ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau siofi kitautolú?

16 ‘Oku totonu ke ‘oua ‘aupito na‘a ngalo ‘iate kitautolu ‘a e lahi ‘o e malava ke ue‘i ‘e he‘etau malangá ‘a e kakaí, neongo ‘e hā ngali nai ‘oku ‘ikai ha taha ‘e fanongo. (Lau ‘a e Tangata Malanga 11:6.) ‘Oku siofi kitautolu ‘e he kakaí. ‘Oku nau fakatokanga‘i ‘etau teunga māú pea mo ‘etau anga-faka‘apa‘apa mo anga-fakakaume‘á. ‘Oku maongo nai eni kiate kinautolu, pea ‘i he faai atu ‘a e taimí, na‘a mo e fa‘ahinga na‘a nau fa‘a fakakaukau ‘ikai lelei fekau‘aki mo kitautolú ‘e kamata nai ke nau fakakaukau lelei ange fekau‘aki mo kitautolu. Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sergio mo Olinda ‘oku mo‘oni ‘a e me‘á ni.

17 ‘Oku pehē ‘e Sergio: “Koe‘uhi ko e mahamahakí, na‘e ‘ikai te ma ō ai ‘i ha vaha‘a taimi ki he feitu‘u mo‘umo‘ua ‘o e koló. ‘I he‘ema foki ki aí, na‘e ‘eke mai ‘e he fa‘ahinga ‘oku nau fe‘alu‘aki aí, ‘Ko e hā ‘a e me‘a na‘e hokó? Na‘a mau ongo‘i ho‘omo pulí.’” ‘Oku hoko atu ‘a Olinda mo ne malimali: “Na‘e ta‘ata‘alo mai kiate kimaua ‘a e kau faka‘uli pasí pea kaila mai ‘a e ni‘ihi mei honau sea faka‘ulí, ‘Mālō e ngāue!’ Na‘e a‘u ‘o nau kole ha‘anau makasini.” Na‘e ‘ohovale ‘aupito ‘a Sergio mo Olinda ‘i he ha‘u ha tangata ki he‘ena papa faifakamo‘oní, ‘o ‘oange kiate kinaua ha poukei matala‘i‘akau, pea fakamālō ange ‘i he ngāue ‘okú na faí.

18. Ko e hā ‘okú ke fakapapau‘i ai ke ‘laku fua mai lolotonga ho‘o kātakí’?

18 ‘I he hokohoko atu ‘a e “‘oua na‘a tuku ke mālōlō ho nimá” mei he talanoa ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, ‘okú ke kau ki ha tafa‘aki mahu‘inga ‘i hono fai ha “fakamo‘oni ki he ngaahi pule‘anga kotoa pē.” (Māt. 24:14) Mahulu hake ‘i he me‘a kotoa, ‘oku lava ke ke ma‘u ‘a e fiefia lahi koe‘uhi ko ho‘o ‘ilo ‘okú ke ‘ai ke fiefia ‘a Sihova. ‘Okú ne ‘ofa ‘i he fa‘ahinga kotoa ‘oku nau “laku fua mai lolotonga ‘enau kātakí”!

^ pal. 2 Na‘a mo Sīsū na‘á ne pehē ko e malanga ‘i hono “feitu‘u tupu‘angá” na‘e faingata‘a. ‘Oku hiki eni ‘i he fakamatala kotoa ‘e fā fekau‘aki mo ‘ene ngāue fakafaifekaú.​—Māt. 13:57; Mk. 6:4; Luke 4:24; Sione 4:44.

^ pal. 7 Neongo ko e ngaahi va‘a ‘i he talanoa fakatātā ko ení ‘oku ‘uhinga ki he kau Kalisitiane te nau ō ki hēvaní, ‘oku ‘i he talanoa fakatātaá ‘a e ngaahi lēsoni ki he kau sevāniti kotoa ‘a e ‘Otuá.

^ pal. 9 Ko e kupu‘i lea “laku fua” ‘oku lava ke toe ‘uhinga iá ko hono fakatupulekina ‘a e “fua ‘o e laumālié.” Kae kehe, ko e kupú ni mo e kupu hono hokó ‘oku fakahangataha ia ki hono fakatupulekina ‘a e “fua ‘o hotau loungutú,” pe ko e malanga fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá.​—Kal. 5:22, 23; Hep. 13:15.

^ pal. 11 ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘e ngāue‘aki ai ‘e Sīsū ‘a e fakatātā fekau‘aki mo e tūtū‘í mo e utú ke fakatātaa‘i ‘aki ‘a e ngāue ngaohi-ākongá.​—Māt. 9:37; Sione 4:35-38.